Pelješki most važniji od škola i bolnica :(

TAKO VLADA VLADA

Pelješki most važniji od škola i bolnica
Sanaderova vlada ovogodišnji proračun planira donijeti u zadnji tren, možda čak i na izvanrednoj sjednici Sabora u drugoj polovini prosinca, potvrdilo je nekoliko izvora u vladajućoj koaliciji. Vrh HDZ-a odlučio je na cjelodnevnom zasjedanju u ponedjeljak da će se s proračunom otezati do zadnjeg trena


Članovima Središnjeg i Nacionalnog odbora vladajuće stranke te koalicijskim partnerima objašnjeno je da se donošenje proračuna odgađa da bi se što bolje prilagodilo razvoju događaja vezanih uz sređivanje svjetske gospodarske i financijske krize, piše Novi list

Formalno objašnjenje vladajuće stranke za odgodu proračuna je da se do kraja prati globalna financijska kriza, pa čak i utjecaj pobjede Obame na ekonomska kretanja u svijetu. U razgovoru s pet izvora, visoko pozicioniranih u HDZ-u i Vladi, Novi list doznaje, međutim, da Vlada jednostavno još nije zatvorila financijsku konstrukciju jer je još uvijek previše nepoznanica.

Primjerice, ne zna se još hoće li i u kojem obliku proći zdravstvena reforma koju je predložio ministar zdravstva Darko Milinović. Jednako tako, ne zna se niti koliko će država morati uložiti u restrukturiranje brodogradilišta i zbrinjavanje radnika koji će ostati bez posla jer još nema dogovora s EU o budućnosti brodogradilišta.

Osim toga, još je nepoznat i ishod Vladinih nastojanja da socijalne partnere privoli na smanjivanje ili bar zamrzavanje plaća u državnim i javnim poduzećima.


Uobičajena je praksa da se proračun u Hrvatskom saboru izglasa najkasnije do 15. prosinca, kada nastupa ustavna stanka u zasjedanju parlamenta. Osim toga, u Zakonu o proračunu postoji i formalni rok da se prijedlog proračuna predstavi u parlamentu najkasnije do 15. studenoga, kako bi zastupnicima ostalo još mjesec dana, prije zimskog raspusta, da kvalitetno rasprave proračun, pripreme amandmane i izglasaju ga. Prema svemu sudeći, Vlada će ove godine prekršiti taj formalni zakonski rok jer na sjednici Vlade u petak ministri tek trebaju predstaviti prijedloge svojih ušteda, pa je nemoguće da gotovi proračun već do subote dođe u Sabor.

Do kraja nije domišljeno i na koji će se način država nositi s povratom čak 8 milijarda kuna kreditinih anuiteta koji stižu na naplatu iduće godine, i to u situaciji kada su uvjeti za reprogram kredita na financijskom tržištu znatno zaoštreni. Središnja država iduće godine bi trebala isplatiti oko 1,5 milijarda dospjelih obveza, a ostalih 6,5 milijarda obveze su privatnog sektora.

Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka već tjednima dogovaraju najbolji način zaduživanja države. Prema okvirnom dogovoru, HNB je spreman ponovno posegnuti za mjerom smanjenja obveznih deviznih potraživanja, što znači da bi država svojih 1,5 milijarda kuna dospjelih obveza mogla refinancirati zaduživanjem i prodajom obveznica na domaćem tržištu.

Međutim, Vlada mora voditi računa da ne pokupi sav raspoloživi kapital s domaćeg tržišta jer će to onemogućiti privatna poduzeća, koja su u puno ozbiljnijim problemima s nabavom novca za refinanciranje kredita, da riješe vlastita dugovanja. HNB je zbog toga postavio uvjet državi da će joj osloboditi sredstva iz deviznih rezervi jedino ako i sama pokaže da je spremna štedjeti.

Tu za Vladu dolazi novi problematičan moment: na čemu štedjeti u vremenima recesije. Unatoč preporukama dijela ekonomske struke, ali i sugestijama iz Ureda Predsjednika Republike, Vlada ne namjerava odustati od velikih kapitalnih investicija poput Pelješkog mosta, nastavka izgradnje autocesta, nizinske željeznice, rukometnih dvorana.

I premijer Ivo Sanader i potpredsjednik Vlade Damir Polančec ovih dana objašnjavaju da bi odustajanje od tih projekata značilo usporavanje gospodarskog rasta te gašenje nekoliko tisuća radnih mjesta u industrijama koje sudjeluju u gradnji tih projekata.

Premijer je, međutim, dao naredbu svim svojim ministrima da odustanu od manjih kapitalnih investicija u svojim resorima: od održavanja zgrada, ali i gradnje objekata na lokalnoj razini koji neće donositi zaradu.

Izgradnja nekoliko novih škola ili ambulanti možda može pričekati godinu dana jer je kriza, objasnio je član Predsjedništva HDZ-a, a jedan od članova Vlade otkriva i da se na konzultacijama posljednjih dana postavilo i pitanje može li si država u ovome trenutku priuštiti projekt besplatnih udžbenika za sve učenike ili treba uvesti imovinski cenzus i u tom segmentu.

Na tom pitanju, međutim, Vlada bi mogla dobiti protivnika u predsjedniku Mesiću. Na Pantovčaku, naime, vlada uvjerenje da je odustajanje od velikih kapitalnih projekata – nužnost.

'Za te investicije jednostavno nećemo moći dobiti kapital ni na domaćem ni na svjetskom tržištu jer ga jednostavno nema. Najbolji primjer za to kako će malim državama, poput Hrvatske, biti teško doći do svjetskog kapitala je činjenica da je HBOR ponudio na prodaju 330 milijuna eura obveznica na američkom tržištu. Iznos dosada prikupljen od prodaje tih obveznica je – nula dolara! – upozorava izvor u Uredu predsjednika.

Neka naša vlada počne odbrojavati dane neće ovakvim programom dugo vladati.

lako je njima bacati novce na gluposti jer stvarne probleme građana nikad nisu osjetili na svojoj koži