Utjecaj klimatizacije na zdravlje

Već se dvadesetak godina izvještava o smetnjama koje ljudi imaju u uredima klimatiziranih zgrada. Takva razdražljiva stanja i senzorička negativna osjetljivost obuhvaćene su pod pojmom "Sick Building Syndrom" (SBS).

Da bi se razjasnila pitanja koja su s tim u vezi, u Njemačkoj je proveden jedan od najopsežnijih istraživačih projekata na svijetu na temu SBS-a. Pod skraćenicom ProKlimA (Projektgruppe Klima und Arbeit - Projektna grupa: klima i posao) zajedno je radilo sedam istraživačkih grupa iz područja znanosti o radu, građevinske fizike, tehnike zgrada, psihologije, medicine, kao i higijene. Glavni cilj projekta je bio dobiti statistički utemeljene spoznaje o uzrocima smetnji kod duševnog stanja. Pri tome je ispitano preko 4.500 osoba, koje su radile u 14 uredskih zgrada. Kompletan je mjerni program obuhvaćao 1.500 radnih mjesta. Osim ispitivanja i medicinskih pregleda provedena su i fizikalna, biološka i kemijska mjerenja na rashladnim uređajima.

Osobe obuhvaćene ispitivanjem dale su informacije o svojoj subjektivnoj osjetljivosti što se tiče očiju, nosa, kože, ustiju, grla i vegetativnog sustava. Svako od tih organskih područja obuhvaćalo je osam do jedanaest simptoma. Pri tome je osoba svrstana u kategoriju sa smetnjama duševnog stanja ako bi u području dva organa pokazivala po tri simptoma kao minimalno "malo mi smeta". To je značilo da se u okviru istraživanja osobu relativno lako svrstavalo u kategoriju: pokazuje smetnje kod duševnog stanja.

Kod obuhvaćanja stanja tehnike zgrada obuhvaćene su 32 relevantne varijable, npr. kakvoća uređaja za zasjenjivanje, položaj zgrade, svi tehnički uređaji za zrak u prostoriji s obzirom na kakvoću projektiranja i izvedbe, stanje održavanja itd. Osim toga su u svakoj prostoriji provedena mjerenja, primjerice temperature zraka, temperature zračenja, vlažnosti zraka, brzine zraka, stupnja turbulencije, razine zvuka, izmjene zraka, koncentracije čestica, koncentracije iona, kvalitete zraka u prostoriji i jačine rasvjete. Nadalje su provedena kemijska i mikrobiološka mjerenja na nivou prostorija, a djelomično i u rashladnim uređajima, s obzirom na CO, CO2, SO2, O2, NO2, formaldehid, hlapive organske tvari, radon, bakterije, gljivice, spektar klica, endotoksine, aromate i n-alkane.

Od značenja za istraživanje su bila istraživanja s područja znanosti o radu, s kojima su pored uredske opreme posebno obuhvaćeni sljedeći faktori: ocjenjivanje obavljene djelatnosti, karakteristika prostora, odjeća, oblikovanje i opremljenost radnog mjesta, ergonomija, kvaliteta EDV-softvera i mjerenje učinkovitosti. Nadalje su na osobama provedena medicinska ispitivanja – npr. na očima i na koži.

Iznenađujući je bio visok stupanj pritužbi u klimatiziranim zgradama usprkos dobrim klimatskim parametrima u prostorijama.

Razvrstavanje

Kod ove studije je po prvi puta bilo moguće direktno razvrstavanje izmjerenih podataka na svim nivoima s podacima osoba u upitniku. Od 14 ispitanih zgrada 8 ih ima klima-uređaj, a 6 se pretežno provjetravalo prirodnim putem. Pri tome je udio osoba sa smetnjama između 20 % i 55 %. Rezultati su pokazali da je stupanj onih s poteškoćama za oko 15 % veći u klimatiziranim zgradama u usporedbi s prirodno provjetravanim zgradama.

Taj rezultat to više začuđuje, jer su izmjereni parametri klime u prostorijama na klimatiziranim radnim mjestima u prosjeku po skoro svim kriterijima bili znatno bolji od onih na prirodno provjetravanim radnim mjestima: tako je na klimatiziranim radnim mjestima broj bakterija u zraku prostorije, broj gljivica u zraku prostorije, broj gljivica u prašini tepiha, koncentracije hlapivih organskih tvari, koncentracije CO2, CO, čestica kao i kvaliteta zraka bio znatno manji, nego na radnim mjestima s prirodnim provjetravanjem; jedino su kod koncentracije formaldehida vrijednosti bile nepovoljnije. Za takve razultate postoje dva razloga: s jedne strane se zbog znatno veće rate izmjene zraka u klimatiziranim zgradama mogu djelotvorno razrijediti i odvesti štetne tvari, a s druge strane, filteri za zrak klimatizacijskih uređaja zadržavaju efektivno štetne tvari.

Glavni uzrok smetnjama

Osim objektivno povišenih bioloških, fizikalnih i kemijskih podataka mjerenja, kao i tehničkih obilježja rashladnih uređaja ispitivanje je obuhvatilo i psihosocijalne varijable. Tako su obuhvaćena obilježja kao zadovoljstvo prostorom, procjena klime prostorije, zahtjevi u svezi s poslom, spol, stupanj obrazovanja, zadovoljstvo životom i zasićenost poslom. Pokazalo se da je utjecaj tih psihosocijalnih varijabli nadmašio utjecaj rashladnih uređaja kao i utjecaj kemijskih, bioloških i fizikalnih mjernih veličina. Iz rezultata je proizašlo i to da ne postoji očekivan jednoznačan odnos uzroka i posljedica između dotičnih zgrada s njihovom klimom u prostorijama i nastupanjem smetnji duševnog stanja: Psihosocijalni faktori, demografski faktori i faktori uvjetovani poslom prekrivaju utjecaj uređajne tehnike tako jako, da bi se trebalo ponovno razmisliti o upotrebi pojma "Sick Building Syndrom". Više bi smisla imao pojam "smetnje duševnog stanja na radnom mjestu".

Koje smo – statistički prilagođene –faktore utjecanja na takve smetnje duševnog stanja na radnom mjestu dobili putem ispitivanja? Pokazalo se da su akutna oboljenja najveća odredbena veličina iza koje slijede faktori utjecanja, kao ženski spol, kao "loše" ili čak "srednje" procijenjena djelatnost na poslu, nezadovoljstvo poslom, nezadovoljstvo životom, s "loše" ocijenjenim EDV-softverom, alergijama i životnom dobi. Tek se na predzadnjem mjestu našla "klimatizacija" kao faktor utjecanja.

S klimatizacijom, samom po sebi, nije očito povezan nikakav značajan rizik za smetnje duševnog stanja. Da bi se to područje još više preciziralo, ispitana je i kvaliteta rashladnih uređaja. Pri tome se pokazalo da dobro projektirani i održavani rashladni uređaji uzrokuju manje smetnje duševnog stanja.

Prihvaćanje rashladnih uređaja

S klimatizacijom, samom po sebi, nije očito povezan nikakav značajan rizik za smetnje duševnog stanja. Da bi se to područje još više preciziralo, ispitana je i kvaliteta rashladnih uređaja. Pri tome se pokazalo da dobro projektirani i održavani rashladni uređaji uzrokuju manje smetnje duševnog stanja. Taj je efekt prekriven mnogo jačim utjecajima psihosocijalnih i demografskih varijabli.
Koji su se, dakle, zaključci mogli izvući iz ProKlimA-ispitivanja u odnosu na rashladne uređaje? Studija potkrepljuje da rashladni uređaji imaju pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka u prostorijama, kao i na radno okruženje.

Usprkos tome, osobe koje rade u klimatiziranim prostorijama, procjenjuju kvalitetu zraka u svom okruženju lošijom i u izvjesnom smislu smatraju rashladne uređaje odgovornima za svoje smetnje duševnog stanja. Uređajna tehnika mora ispaštati za deficite, za koje u prvom redu nije odgovorna. To znači da korisnici baš ne prihvaćaju rashladne uređaje.

Kako se ta neprihvaćenost može smanjiti? 85 % ispitanih osoba izrazilo je želju za direktnim utjecajem na klimu u prostoriji. Ispitivanje je pokazalo da osobe, kojima je omogućen neposredan utjecaj, npr. na temperaturu u prostoriji, pokazuju znatno manje smetnje duševnog stanja. Stoga bi rashladni uređaji trebali imati mogućnost individualne regulacije. Kao važnim se pokazalo i to da se polaže važnost i na kvalitetu uređaja i na njihovo brižljivo održavanje. I ovdje su rezultati istraživanja pokazali da su dobri, brižljivo održavani uređaji bolje prihvaćeni i da je u tim slučajevima navedeno znatno manje smetnji duševnog stanja.


izvor

Kako su oni to opsežno istražili..svaka čast. Ja isto ne vidim neg. strane klimatiziranih prostorija ako je tepm. u granicama normalne. Uvijek ima onih koji pretjeruju i oni koji drže temp. u normali. Kod mene je uvijek nekih 5 do 7-9 stupnjeva razlike između vani i kuće i to mi se čini skroz normalno.