Na današnji dan

First topic message reminder :


27. travnja: Dan državnosti u Togu (1960.) i Sijera Leoneu (1961.); imendani i blagdani: Ozana Kotorska
1667. - Slijep i siromašan John Milton prodao je autorska prava na Paradise Lost za 10 £.
1810. - Ludwig van Beethoven skladao minijaturu Za Elizu, koja je bila rođendanski dar djevojčici, baš na njezin rođendan jer je zaboravio kupiti poklon.
1891. - Rođen je autor Peče i vuka, ruski skladatelj Sergej Prokofjev.
2005. - Prvi je put poletio Airbus A380, najveći putnički zrakoplov na svijetu

Dogodilo se na današnji dan...

• 1624. - potres pogodio Peru
• 1949. - George Orwell objavljuje roman "1984."
• 1956. - U Argentini je osnovan Hrvatski oslobodilački pokret.
• 1966. - Tornado je uništio mjesto Topeka u Kansasu. 16 ljudi je poginulo, na stotine ranjeno
• 1968. - Uhićen je James Earl Ray, optužen za ubojstvo Martina Luthera Kinga mlađeg
• 1986. - Nakon što je bio glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Kurt Waldheim izabran je za predsjednika Austrije.
• 1987. - Novi Zeland prvi u svijetu zabranio nuklearne aktivnosti
• 1993. - Pripadnici Armije BiH izvršili pokolj u selu Maljinama kod Travnika, pri čemu je ubijeno 37 Hrvata.

Dogodilo se na današnji dan...

• 68. - Rimski car Neron počinio samoubojstvo
• 439 - Atlatl Cauac, vladar Teotihuacana
• 1815. - Završio je Bečki kongres, koji je prekrojio Europu nakon Napoleonova poraza
• 1934. - Prvi se put pojavio Disneyjev junak Paško Patak u crtanom filmu Mudra mala kokoš.
• 1941. - Ubijen je Otokar Keršovani, novinar, kritičar i komunistički aktivist
• 1967. - okončan izraelsko-arapski rat 1967. zauzećem Golanske visoravni
• 1999. - proglašen hrvatski nacionalni park Sjeverni Velebit

Dogodilo se na današnji dan...


• 1509. - Sklopljen brak između Henrika VIII. i Kararine Aragonske
• 1525. - knez Krsto Frankopan sa 6 000 vojnika oslobodio grad Jajce od turske opsade i opskrbio ga hranom i
oružjem. Taj njegov junački podvig odjeknuo je u Europi.
• 1580. - Juan de Garay osnovao Buenos Aires
• 1901. - Novi Zeland anektirao Cookovo otočje
• 1940. - Drugi svjetski rat: Britanske snage bombardirale Genovu i Torino.
• 1949. - u zatvoru Udbe u Beogradu ubijen Andrija Hebrang.
• 1996. - Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije na nekom velikom natjecanju. Pobjeda protiv Turske
1:0 golom Gorana Vlaovića

Dogodilo se na današnji dan...

• 1991. - Boris Jeljcin izabran za predsjednika Ruske federacije
• 1996. - prvi slobodni parlamentarni izbori u Bangladešu
• 2007. - Haški sud osudio Milana Martića, političkog vođu pobunjenih Srba u Hrvatskoj 1991.-1995., na 35 godina
zatvora zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja.

Dogodilo se na današnji dan...


• 1409. - Dvostrukim raskolom Katolička Crkva dobila je u Pisi trećeg papu, osim onih u Rimu i Avignonu.
• 1215. - Ivan Bez Zemlje, engleski kralj, potpisao Veliku povelju slobode (Magna charta libertatum)
• 1219. - Danci "dobili" Dannebrog, najstariju državnu zastavu
• 1924. - Indijanci postali građani SAD-a
• 1954. - Utemeljena krovna europska nogometna organizacija, UEFA
• 1977. - Održani prvi demokratski izbori u Španjolskoj nakon Francove smrti
• 1999. - Izrael i Vatikan uspostavili pune dipolmatske odnose
• 2005. - U promet puštena zapadna cijev tunela Mala Kapela na hrvatskoj autocesti - A1 (Zagreb-Split).
• 2008. - Na snagu je stupio novi Kosovski ustav nakon što ga je Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu službeno
inaugurirao na svečanoj akademiji u Prištini. Već je 9. travnja 2008. ovaj ustav usvojen na sjednici Kosovske
Skupštine uz odluku da na snagu stupa ovog datuma.

Dogodilo se na današnji dan...

• 1487. - Bitkom kod Stoke Fielda završili su engleski Ratovi dviju ruža.
• 1745. - Britanske trupe zauzele otok Cape Breton koji je danas dio Nove Škotske u Kanadi.
• 1920. - U Londonu je održana prva sjednica Lige naroda.
• 1924. - Osnovana vojna akademija Whampoa.
• 1940. - U Litvi izabrana komunistička vlada.
• 1960. - Premijera Hitchcockovog filma Psiho.
• 1983. - Jurij Andropov postao predsjednik SSSR-a.
• 1999. - Thabo Mbeki izabran je za predsjednika Južnoafričke Republike.
• 1999. - Američki atletičar Maurice Green postavio je novi svjetski rekord, istrčao je 100 metara za 9,97 sekundi.

Doogodilo se na današnji dan...


• 1462. - Vlad III. Tepeš napao vojsku Mehmeda II.
• 1631. - Mumtaz Mahal umrla pri porođaju
• 1773. - osnovan grad Cúcuta u Kolumbiji
• 1885. - Kip slobode stigao je u newyoršku luku na palubi francuske fregate Isère.
• 1939. - U Versaillesu je održano posljednje javno giljotiniranje u Francuskoj.
• 1940. - Baltičke republike pale pod okupaciju SSSR-a
• 1943 - tiskan prvi broj "Slobodne Dalmacije"
• 1944. - Island stekao neovisnost od Danske
• 1953. - Izbili nemiri u Ist. Njemačkoj
• 1963. - Rolling Stonesi objavili debitantski singl "Come on"
• 1972. - U Zagrebu je otvoren Dom sportova.
• 1982. - pronađen leš "Božjeg bankara"
• 1989. - osnovana Hrvatska demokratska zajednica

Dogodilo se na dan 18 lipnja...


• 618. - osnutak kineske dinastije T'ang.
• 1155. - Fridrik I. Barbarossa okrunjen za cara Svetog Rimskog Carstva
• 1757. - u Bitki kod Kolina u Sedmogodišnjem ratu austrijska vojska pobijedila prusku vojsku. U spomen na to
carica Marija Terezija ustanovila odlikovanje Orden Marije Terezije.
• 1916. - premijera kazališne izvedbe Gričke vještice prema djelu Marije Jurić Zagorke
• 1953. - Egipat proglašen republikom


Dogodilo se na današnji dan...


• 1793. - U Francuskoj usvojen prvi republikanski ustav.
• 1961. - Kuvajt je proglasio nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.
• 1978. - Objavljen prvi broj "Garfielda".

Dogodilo se na današnji dan...

• 1593. - Veličanstvena pobjeda hrvatske vojske pod vodstvom bana Tome Erdedija kod Siska. Turci su tada zaustavljeni na putu u Beč.
• 1910. - Prvi let u Hrvatskoj, avionom konstruktora Slavoljuba Penkale izveo je 22./23.
lipnja pilot Dragutin Novak u Zagrebu.
• 1941. - Vojska Trećeg Reicha napala je Sovjetski Savez u sklopu operacije Barbarossa.
• 1941. - Osnovan je Prvi sisački partizanski odred u Brezovici kod Siska, prvi odred
narodno oslobodilačke vojske Hrvatske. Njegovo osnivanje označilo je početak
organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj i početak oružanog otpora u Jugoslaviji.
Od stjecanja hrvatske neovisnosti ovaj se dan obilježava kao Dan antifašističke borbe.
• 1978. - Otkriven je Haron, najveći Plutonov mjesec.
• 2006. - Stalni savjet OSCE-a formalno je potvrdio da je Republika Crna Gora postala 56. članica te međunarodne
organizacije.

Dogodilo se na današnji dan...


• 1950. - Izbio je Korejski rat, građanski rat uz potporu hladnoratovskih takmaca.
• 1960. - John Lee Hooker svira na drugom Newport Folk festivalu u Newportu, Rhode Island. Bio je to povijesni
nastup koji, isto kao izvedba Muddya Watersa sljedećeg tjedna na Newport jazz festivalu, upoznaje mlađu
generaciju s autentičnim blues izvođačima te pomaže u oživljavanju interesa za bluesom i folkom u '60-im
godinama.
• 1969. - održan najduži meč u Wimbledonu koji je trajao pet sati i dvanaest minuta
• 1999. - SAD ponudile pet milijuna USD za uhićenje Slobodan Miloševića
• 1991. - Hrvatski sabor je usvojio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
• 2007. - Osnovana Demokratska zajednica Hrvata, stranka vojvođanskih Hrvata.

Dogodilo se na današnji dan...

• 1900. - Utemeljena je Nobelova nagrada, najuglednija svjetska nagrada, koja se dodjeljuje znanstvenicima,
književnicima i mirotvorcima
• 1913. - Izbio je Drugi balkanski rat, između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora,
Rumunjska i Turska
• 1940. - Po odluci pape Pija XII., počela se slaviti se Hrvatska Sveta Godina, povodom 1300. godišnjice
kršćanstva u Hrvata.
• 1976. - Isabele Peron postala je prva predsjednica Argentine.

Dogodilo se na današnji dan...


• 69. - Trupe u Egiptu proglasile Vespazijana devetim Rimskim carem
• 1661. - Zaključen Kardiški mir, čime je okončan rusko-švedski rat
• 1861. - Utemeljen list "L'Osservatore Romano"
• 1921. - Osnovana je Komunistička partija Kine
• 1953. - Utemeljen list "Moj pas"
• 1980. - O Canada službeno je postala nacionalna himna Kanade
• 1997. - Hong Kong je nakon 99 godina britanskog protektorata vraćen Kini
• 2004. - NASA-ina svemirska letjelica Cassini-Huygens ušla je u Saturnovu orbitu nakon sedmogodišnjeg
putovanja

Rodio se Jim McCarty, bubnjar Yardbirdsa.
(1943.)
U Britaniji na top liste ulazi singl Animalsa, "House of the Rising Sun". (1964.)
U San Franciscu, Rolling Stones posljednji put nastupaju s Brianom Jonesom. (1966.)
Beatlesi otvoreno traže od britanske vlade da legalizira marihuanu. (1967.)
Neil Young prvi put nastupa s Crosby, Stills and Nash, u New Yorku. (1969.)
AC/DC objavljuju "Back In Black" , svoj prvi album s Brianom Johnsonom kao glavnim vokalom. (1980.)
Kiss predstavljuju svog novog bubnjara, Erica Carra u New Yorku.
Carrova maska je bila lisica, a prije njega je bubnjar bio Peter Criss,
koji je bio macka. (1980.)

Dogodilo se na današnji dan...

1586. ‐ u Europu donesen krumpir.
Super za nas da nema njega..danas bi večinom umirali od gladi

1772. ‐ Poveljom carice Marije Terezije, Josip Pejačević dobio nasljedni grofovski naslov. Od tad nosi naslov Virovitički.
E da javio se neki grof Pejačevićev i on bi da mu isplati Našički dvorac i sva imovina nacionaliziarna ..odnosno pola Našica I sada su Našićani u problemu..ja rekoh pa zašto ..oni njemu duguju to..a oni nek njemu nataknu 130 godina održavanja dvorca i obnove..pa da vidimo tko je kome dužan koliko (budući da znamo koliko se kod nas naplačuje sve mogao bi grfov pra pra pra pra unučić biti njima dužan)

1821. ‐ Peru se otcijepio od Španjolske.
1867. ‐ u Zagrebu svečano otvorena Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
1868. ‐ SAD: Crnci dobili pravo na državljanstvo.
1914. ‐ Austro‐Ugarska, na njemački poticaj objavljuje Srbiji rat; ovaj se nadnevak uzima za početak prvog svjetskog rata.
1945. ‐ Američki kongres ratificirao osnivanje OUN.
1954. ‐ Objavljen je prvi intervju s Elvisom Presleyem.

Rođen John Ford


John Ford rođen je kao John Martin Feeney 1. veljače 1894. u Cape Elizabethu, a umro je 31. kolovoza 1973. u Palm Desertu u Kaliforniji, od raka želuca. Počeo je glumiti 1914., uzevši umjetničko ime Jack Ford.

Klasik je američke filmografije. Realizirao je više od stotinjak filmova, a snažna ostvarenja dao je u vesternima. Dobitnik je 4 Oscara kao najbolji redatelj za filmove Doušnik (1935.), Plodovi gnjeva (1940.), Kako je bila zelena moja dolina (1941.) i Mirni čovjek (1952.) - nijedan od ovih filmova nije bio vestern (u zadnja dva nastupila je Maureen O'Hara, njegova omiljena glumica). Osim toga, bio je nominiran za režiju za film Poštanska kočija (1939.). Tijekom karijere koja je trajala više od 35 godina, John Wayne pojavio se u više od dvadeset Fordovih filmova.

Tijekom 2. svjetskog rata Ford je služio u mornarici SAD-a i snimao dokumentarce za Mornaricu. Osvojio je dva Oscara u to vrijeme, jedan za polu-dokumentarac Bitka za Midway (1942.), a drugi za propagandni film 7. prosinca (1943.).

Gotovo kroz sve filmove provlače se muški protagonisti koji teže nesvakidašnjem prijateljstvu, bratstvu, međusobnoj odanosti i pravičnosti. Dao je i nekoliko socijalno i kritički izuzetno gorkih djela, a nije mu bilo premca u stvaranju obilja epizodnih slikovitih likova. Ford je svojim radom utjecao na mnoge redatelje kao što su Akira Kurosawa, Martin Scorsese, Steven Spielberg, George Lucas, Sam Peckinpah, Peter Bogdanovich, Sergio Leone i Jean-Luc Godard.

Oženio je Mary McBride Smith, 3. srpnja 1920. (dobili su dvoje djece). Ford se nikad nije razveo od žene iako se pet godina viđao s Katharine Hepburn nakon što su se sreli tijekom snimanja filma Mary od Škotske (1936.).



HRT

Otkriven planetoid Croatia


Na današnji dan 1906. godine dr. August Kopf, suradnik zvjezdarnice Koenigschule Heidelberg, fotografirajući nebo oko zviježđa Djevice, snimio je i trag jednog planetoida.

Provjeravajući poznate podatke, ustanovio je da se na tome dijelu zvjezdanog neba ne može nalaziti nijedan od 588 do tada poznatih planetoida. Nakon temeljitog proučavanja utvrdio je da je to svemirsko tijelo između 12. i 13. providne zvjezdane veličine, te da mu je promjer oko 30 kilometara.

Na prijedlog profesora Maksa Wolfa, direktora zvjezdarnice Koenigschule Heidelberg, taj je mali planet nepravilnoga oblika, koji se kreće po eliptičnoj stazi oko Sunca, između Marsa i Jupitera, nazvan Croatia.

To je učinjeno u čast početka djelovanja zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu, koje je utemeljeno 5. prosinca 1903. godine.

Obavijest o otkriću planetoida, koji je dobio službeni naziv 589 Croatia, prvi je put objavljena u časopisu Astronomishe Nachrichten.

=31460&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=735a491977]izvor

FRANJO BALTAZAR THAUSZY

Rođen: 23. ožujka 1698. u Lipnici kraj Zagreba
Umro: 11. siječnja 1769. u Zagrebu

Zagrebački biskup i veliki dobrotvor zagrebačke stolne crkve Franjo Baltazar Thauszy rodio se u Lipnici kraj Zagreba 23. ožujka 1698. godine.
U zagrebačkome sjemeništu učio je humanističke znanosti i 1716. godine prisegnuo za Bečki kolegij gdje je polazio filozofiju i teologiju. Nakon završetka studija u Beču Thauszy službuje kao kanonik, arhiđakon i biskup, ali je istodobno i zapovjednik tvrđave u Dubici. Za vrijeme njegova zapovjedništva od 1734. do 1737. godine izgrađene su neke utvrde.
Kad je godine 1751. postao zagrebački biskup, Thauszy se posvetio isključivo svojoj biskupiji, kojoj je učinio mnoga dobra, kao i zagrebačkoj stolnoj crkvi. U svome je poslu nailazio na kojekakve smetnje i stvarao si neprijatelje. Među njima je najoštriji bio kanonik i povjesničar Adam Baltazar Krčelić. To je neprijateljstvo išlo tako daleko da ga je Krčelić prešućivao u svim svojim djelima.
Ali bilo je i njemu naklonjenih ljudi koji su ga branili i hvalili, kao što je to učinio župnik Juraj Ožegović. U posmrtnom govoru, prigodom Thauszyjeva ukopa, Ožegović je, među ostalim, rekao: Svim bratom i sinom stolne crkve zagrebačke on je obilato davao duhovno mliko.


HRTWeb vijesti

vaskrsao je isus hrist.

Dogodilo se na današnji dan - 25. rujna


Otvorena prva tiskara u Americi, otkriven Amperov zakon, postavljen prvi transatlantski telefonski kabel.

Na današnji dan godine 1493. Kolumbo je isplovio na svoje drugo putovanje prema Americi. Godine 1639. otvorena je prva tiskara u Americi. Junak Američke revolucije Ethan Allen zarobljen je godine 1775. Američki Kongres predložio je Bill of Rights godine 1789. godine, a 15 godina poslije, na isti datum, objavljen je dvanaesti amandman u ustavu SAD-a koji je regulirao sudbenu vlast.

Francuski fizičar Andre Marie-Ampere otkrio je zakon (Amperov zakon) o linearnim tokovima električne struje 1820. Zakon kaže da se dva paralelna vodiča privlače kad kroz njih teče istosmjerna struja, a odbijaju kad su struje protivne. Njegovo otkriće omogućilo je razvoj magneta. Godine 1926. dvadeset država potpisalo je međunarodnu konvenciju ropstva.

Trideset godina kasnije počeo je raditi prvi prekoatlantski telefonski kabel. Godine 1947. japanski car Hirohito oslobođen je svake krivnje za rat na Međunarodnom sudu za ratne zločine. Sovjetski sedmogodišnji plan najavljen je 1957. godine, a provodi se od 1959. i 1965.

Iste godine Američki predsjednik Dwight Eisenhower poslao je u Little Rock u Arkansasu 1000 vojnika kako bi omogućili provedbu presude Vrhovnog suda da devet crnih učenika može pohađati jednu dotad "bijelu" školu. Guverner Arkansana angažirao je Nacionalnu gardu kako bi spiječio male crnce da pohađaju školu zajedno s bijelcima. 204. brigada Hrvatske vojske utemeljena je 1991. godine.

Dogodilo se na današnji dan – 26. rujna

Prvi hrvatski dobitnik Nobelove nagrade dobio je nagradu iz kemije 1939. za svoj rad na polimetilenima i višim terpenima. Uz to je bio nositelj osam počasnih doktorata: četiri za znanost, dva za medicinu i po jedan za prirodoslovne znanosti i pravo.

1580. - Sir Francis Drake oplovio Svijet

Na današnji je dan Francis Drake stigao u englesku luku Plymouth sa svojim brodom Zlatna košuta, nakon oplovljavanja svijeta. Sa sobom je donio tovar začina i španjolskog blaga, od čega je engleske kraljica Elizabeta imala pravo na polovicu. Njoj je to donijelo veći prihod od svih ostalih kraljevskih prihoda te godine. Drake je bio prvi Englez koji je oplovio svijet, a to je bilo drugo uopće oplovljavanje svijeta na kojem je barem jedan brod stigao kući (nakon Elcana). Kraljica Elizabeta za nagradu je proglasila Draka vitezom i on je od tada imao pravo na titulu Sir pred imenom.

1960. – Prvo televizijsko sučeljavanje predsjedničkih kandidata u povijesti SAD

Televizijsko sučeljavanje Kennedyja i Nixona pokazalo je koliko fizički izgled može utjecati na politiku. To sučeljavanje prilikom američkih predsjedničkih izbora 1960. bilo je povijesna prekretnica jer je vjerojatno uzrokovalo Kennedyjevu pobjedu i jer je navijestilo novo doba u kojem će televizija imati ključnu ulogu u politici. Naime, to je bilo vrijeme kad je televizija dovoljno prodrla u domove Amerikanaca da bi utjecala na njihove odluke. Fizički izgled i ponašanje kandidata na televiziji bili su od presudne važnosti. Nixon je odbio šminku, inzistirao je na užurbanom vođenju kampanje do pred samo sučeljavanje (što ga je jako umorilo), i k tome se još nije u potpunosti oporavio od nedavnog boravka u bolnici. Zbog svega toga, na televiziji je izgledao blijed, boležljiv i umoran, toliko da ga je odmah nakon sučeljavanja nazvala majka da ga upita je li bolestan. Kennedy se, s druge strane, odmarao prije sučeljavanja i dobro se pripremio, tako da je izgledao osunčan, samopouzdan i opušten. Zanimljivo je da je 70 milijuna ljudi koji su gledali sučeljavanje na televiziji bilo uvjereno da je Kennedy pobijedio, a oni koji su ga slušali na radiju (mali broj ljudi) vjerovali su da je pobijedio Nixon. Dakle, vizualni dojam je bio odlučujući za Kennedyevu prednost. I doista, ankete su pokazale da je Kennedy iz dotadašnjeg zaostatka prešao u vodstvo. Na kraju je i pobijedio na izborima i to sa samo 0,1% glasova prednosti pred Nixonom.

1976. – Umro Lavoslav Ružička

Prvi hrvatski dobitnik Nobelove nagrade rođen je u Vukovaru 1887. godine. Premda mu je prezime češkog porijekla, većina predaka su mu bili Hrvati. Kršten je kao Leopold Stjepan Ružička, a ime Lavoslav koristio je samo u potpisivanju pisama prijateljima. Germansko ime Leopold nema korijen u riječi lav, pa je korištenje imena Lavoslav pomalo pogrešno, no uobičajilo se u hrvatskom govornom području. Ružička je dobio Nobelovu nagradu iz kemije 1939. za svoj rad na polimetilenima i višim terpenima. Uz to je bio nositelj osam počasnih doktorata (četiri za znanost, dva za medicinu i po jedan za prirodoslovne znanosti i pravo), Lavoisierove medalje, Faradayeve medalje te još niza medalja i nagrada. Od praktičnih primjena njegovih otkrića spomenimo da se bavio piretrinom (insekticidnim spojem iz dalmatinskeg buhača) te spojevima važnima u industriji parfema.

1983. – Spriječen nuklearni rat

Na današnji je dan zamalo izbio nuklearni rat kad je sovjetski sustav za uzbunjivanje pogrešno signalizirao da su Sjedinjene Američke Države lansirale interkontinentalne balističke rakete s nuklearnim oružjem. Za sprečavanje rata zaslužan je sovjetski potpukovnik Stanislav Petrov, koji je zaključio da je satelitska dojava lažna. Pretpostavlja se da je satelit pogriješio zbog rijetkog fenomena odbijanja sunčeve svjetlosti od visokih oblaka. Satelit je signalizirao da su SAD ispalile pet raketa, a za analizu zaduženi Petrov prepoznao je grešku i nije dalje proslijedio dojavu o napadu. Zbog svog djela nije nagrađen u SSSR-u, navodno zato što bi u tom slučaju trebali biti kažnjeni oni koji su bili odgovorni. Ipak, 2006. mu je odano priznanje u Ujedinjenim narodima.

Ostali događaji:

1902. – Umro Levi Strauss

1950. – Snage UN osvojile Seoul

1973. – Prvi let Concordea preko Atlantika

Europski dan jezika

Poznate osobe rođene na današnji dan:

Thomas Stearns Eliot (1888.), Martin Heidegger (1889.), France Kralj (1895.), papa Pavao VI. (1897.), George Gershwin (1898.), Winnie Mandela (1936.), Olivia Newton-John (1948.), Linda Hamilton (1956.), James Caviezel (1968.), Michael Ballack (1976.), Serena Williams (1981.)

Dogodilo se na današnji dan - 28. rujna

Iskrcavši se kraj Bulverhythea u Sussexu s oko 8.500 vojnika normanski vojvoda William I. Osvajač 1066. godine započeo je pothvat koji je u povijesti ostao zabilježen kao zadnja uspješna invazija na Britaniju. Uslijedila je bitka kod Hastingsa u kojoj je William pobijedio anglosaksonsku vojsku kralja Harolda Godwinsona koji je tom prilikom poginuo što se uzima za jedan od najvažnijih događaja u britanskoj povijesti. Gušeći pobune domicilnog stanovništva, eliminirajući staru aristokraciju i postavljajući normansko plemstvo na pozicije vlasti, William je u kratkom periodu učvrstio položaj svoje nove krune te time zauvijek promijenio 'staru Englesku'.

Na prvom sastanku Generalne konferencije o težinama i mjerama (Conférence générale des poids et mesures - CGPM), koji je 1889. godine održan u francuskom Sèvresu, definirana je točna duljina 1 metra i težina jednog kilograma. Oba prototipa su izrađena od slitine platine i iridija i pohranjeni u Međunarodni biro za težine i mjere (Bureau international des poids et mesures) u Sèvresu.

Sir Alexander Fleming 1928. godine primijetio je kako mu se u laboratoriju pojavila plijesan koja ubija bakterije. Radilo se o tipu zelene plijesni u kojoj je francuski student medicine Ernest Duchesne još 1896. otkrio penicilin, no poznati antibiotik je u široku uporabu ušao tek nakon što ga je Fleming izolirao iz gljivice Penicillium notatum. Slučajno ili ne, iste godine Velika Britanija je izglasala Dangerous Drugs Act kojim je kriminalizirano posjedovanje kanabisa, a na isti dan 1971. godine izglasan je i Misuse of Drugs Act kojime se zabranila i njegova uporaba u medicinske svrhe.

Nacistička Njemačka i Sovjetski Savez nakon invazije 1939. godine dogovorile su se oko podjele Poljske. Istoga dana Njemačkoj se predala Varšava u kojoj je nakon toga na vlast postavljen Generalgouvernement, isključivo od Nijemaca sastavljena kolonijalna vlada koja je okupiranim poljskim područjima upravljala tijekom II. Svjetskog rata.

Nakon uspješno izvedenog puča u Damasku, Sirija je 1961. izašla iz Ujedinjene Arapske Republike čime je ta država efektivno prestala postojati. U.A.R. je formirana 1958. spajanjem Egipta, Sirije i teritorija sjevernog Jemena, a njenim imenom se Egipat koristio sve 1970. kada je umro prvi i poslijednji predsjednik kratkoživuće unije, Gamal Abdel Nasser.

Posjetom bivšeg izraelskog premijera Ariela Sharona jeruzalemskoj 'Svetoj stijeni', muslimanima poznatoj kao Al-Haram As-Sharif na kojoj se nalazi džamija Al-Aqsa, jedno od najsvetijih mjesta Islama, 2000. godine započela je Druga Intifada. Sukobi su brzo eskalirali i proširili se na područje Zapadne obale i Gaze, a u njima je poginulo oko 5.500 Palestinaca i oko tisuću Izraelaca. Kraj Druge Intifade nije jasno definiran, ali smatra se da je njegov početak označila smrt Yassera Arafata u studenom 2004., a kraj sastanak u Sharm el-Sheiku održan u veljači 2005.

Među poznatim osobama rođenim na današnji dan najstariji je kineski filozof Konfucije, u domovini poznat kao 'Učitelj Kung' , čiji se rođendan prema tradicionalnom vjerovanju smješta u 551. godinu pr.n.e. Talijanski slikar Michelangelo Merisi da Caravaggio, začetnik baroknog slikarstva, rođen je 1571. u Milanu. Hrvatski književnik, novinar i ekonomist Mate Balota, pravog imena Mijo Mirković, poznat i kao 'glas istarskog naroda', autor brojnih znanstvenih i literarnih radova, rođen je u Raklju 1898. godine. Bivši finski vozač Formule 1 Mika Häkkinen, dvostruki osvajač najprestižnijeg automobilističkog svjetskog prvenstva, rođen je u Vantaai 1968. godine. Američka plesačica i burleskna ljepotica Dita Von Teese, pravog imena Heather Renée Sweet, rođena je u Rochesteru u Michiganu 1972. godine. Hrvatski tenisač Marin Čilić, osvajač juniorskog Roland Garrosa, a u profesionalnoj karijeri i tri ATP-a, rođen je 1988. u Međugorju. Tri poznate glumice danas dijele rođendan. Francuska glumica Brigitte Bardot, koja se iz svijeta filmskoga glamura povukla na vrhuncu slave te se posvetila zaštiti životinja, rođena je 1934. u Parizu. Na današnji su dan rođene i Naomi Watts (1968.) i Mira Sorvino (1967.).

Dogodilo se na današnji dan - 29. rujna


Osnovan Scotland Yard, Sudeti pripali Hitlerovoj Njemačkoj, potpisana konvencija o osnivanju CERN-a

Godine 1066. iskrcavanjem normanskih trupa kod Pevenseya počela je borba za englesko prijestolje na koje je pravo polagao Vilim, vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u bitci kod Hastingsa pobijedio kralja Harolda II. Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja Rikarda II. 29. rujna 1399. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantagenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači 1400. došao na englesko prijestolje kao Henrik IV.

Londonska Metropolitan Police ili Scotland Yard osnovana je na današnji dan 1829. Trenutno sjedište Scotland Yarda nalazi se u Westminsteru, a administrativno sjedište je Empress State Building.

U Blackpoolu u Engleskoj 1885. godine pušten je u promet jedan od prvih električnih tramvaja. Tramvaj je pušten u promet šest godina nakon što je Siemens demonstrirao električne tračnice. Inauguraciju tramvaja predvodio je Holroyd Smith, koji je i izumio sustav, te Alderman Harwood, gradonačelnik Manchestera.

Na konferenciji u Münchenu 1938. godine Adolf Hitler, Benito Mussolini, britanski premijer Neville Chamberlain i francuski premijer Édouard Daladier potpisali su ugovor kojim je riješena sudetska kriza. Češka pokrajina Sudeti tako je pripala Njemačkoj. Ostavljena na cjedilu, čehoslovačka vlada je podlegla njemačkom ultimatumu. Dok je dio svjetske javnosti ovim događajima bio šokiran i razočaran, velik dio zapadne javnosti ih je smatrao ispravljanjem versajskih nepravdi te iskorištenom prilikom za postizanje trajnog mira u svijetu. Te su se nade vrlo brzo izjalovile, kada su mađarska i poljska vlada iskoristile Hitlerov presedan kako bi i one tražile i na kraju dobile čehoslovački teritorij. Do proljeća 1939. autoritet vlade u Pragu je bio tako uzdrman da se u Slovačkoj, na njemački poticaj, razvio separatistički pokret. Koristeći to kao izgovor, njemačke snage su u proljeće 1939. okupirale Češku i uspostavile protektorat u sastavu Reicha, dok je Slovačka uspostavljena kao satelitska država.

1941. godine njemački nacisti su uz pomoć suradnika započeli masakr u Kijevu u Ukrajini. Više od 30.000 židova je ubijeno u dva dana, a tisuće više u mjesecima koji su uslijedili.

Dvanaest zemalja potpisalo je 1941. konvenciju kojom je uspostavljena Europska organizacija za nuklearno istraživanje (CERN). Sjedište organizacije je u Ženevi.

Dogodilo se na današnji dan - 30. rujna
Izdana Guttenbergova Biblija, pogubljen prvi čovjek u SAD, prva anestesija u zubarstvu, prva komercijalna hidroelektrana

Na današnji dan 1452. izdana je Gutenbergova Biblija, jedna od prvih knjiga koje su tiskane u Europi. Johannes Gutenberg bio je njemački tiskar i izumitelj tipografije u Europi. Iako su Kinezi već u 6. stoljeću rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova, a pokretna metalna slova korištena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljeća, u Europi su se do sredine 15. stoljeća knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Gutenbergova Biblija izdana je na 1.282 stranice u 2 stupca po 42 retka i tiskana u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru.

1630. u Plymouthu je pogubljen prvi čovjek u SAD-u. Radilo se o Johnu Billingtonu, Englezu koji je sa svojom ženom i dvojicom sinova preplovio ocean na poznatom brodu Mayflower. Osuđen je na smrt vješanjem nakon što je ubio čovjeka.

30. rujna 1846. zubar William T.G. Morton prilikom vađenja zuba prvi je put upotrijebio anesteziju u nekoj operaciji. Sam termin skovao je liječnik William Holmes u pismu Mortonu. Predvidio je da će njegov izraz koristiti jezici svih civiliziranih naroda.

Na današnji dan 1882. u Appletoneu u Wisconsinu puštena je u promet prva komercijalna hidroelektrana u svijetu. 1954. puštena je u pogon prva nuklearna podmornica, USS Nautilus. Krštena je i puštena u Temzu još 21. siječnja, ali službeno je u upotrebi od 30. rujna 1954. Nautilus je prvo plovilo koje je došlo do Sjevernog pola.

Na današnji dan 1968. iz tvorničke hale u Everettu izašao je prvi Boeing 747. Boeing 747, često zvan Jumbo Jet, najprepoznatljiviji je zrakoplov današnjice i dugo jedan od najvećih komercijalnih putničkih zrakoplova. Uvođenjem Airbusa A380 u redovni promet 25. listopada 2007. godine Boeing 747 gubi status najvećeg putničkog zrakoplova.


-------------------------
Svaka čast zubaru William T.G. Morton

Dogodilo se na današnji dan – 1. listopada





Na današnji je dan prije 20 godina započelo granatiranje Dubrovnika. Crnogorski pisac Jevrem Brković zabilježio je: 'Desilo se ono što nitko normalan nije želio: Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom! Jugo armija i crnogorski rezervisti napali suHrvatsku duž čitave granice sa Crnom Gorom'.
1189. – Ubijen veliki meštar Templarskog reda

Vitez Gerard de Ridefort, maršal Jeruzalemskog Kraljevstva, ušao je u Templarski red nakon što je prebolio jednu tešku bolest. Postao je veliki meštar Reda u doba jeruzalemskog kralja Baldwina IV. "Gubavca". Sudjelovao je u obrani Jeruzalemskog Kraljevstva od vojske muslimanskog napadača Saladina. Tako se u jednoj bitki, raspolažući sa svojih stotinu templara i s nešto ivanovaca, suprotstavio muslimanskoj vojsci od preko 5000 ratnika. Gotovo svi kršćani su izginuli, no Gerard je preživio, premda ranjen. U istoj je bitki poginuo i veliki meštar ivanovaca Roger de Moulins. Saladin je zauzeo Jeruzalem i veći dio križarskog teritorija. Gerard mu se sa svojim templarima suprotstavio još jednom kod grada Akre na današnji dan 1189. godine. Zarobljen je i ubijen.

1863. – Ruski ratni brodovi u New Yorku

Na današnji dan 1863. godine u newyoršku je luku uplovila eskadra ruskih brodova pod zapovjedništvom admirala Lesovskog. Stanovnici New Yorka prijateljski su dočekali ruske brodove priredivši im svečanost. Ta je posjeta, usred američkog građanskog rata, bila dio kompliciranog ruskog diplomatskog manevra koji je trebao obeshrabriti Britance i Francuze od napada na Rusiju. Naime, u Rusiji je u to vrijeme trajao ustanak Poljaka u borbi za samostalnost. Velika Britanija i Francuska namjeravale su pomoći Poljacima. Zanimljivo je da je francuski ministar vanjskih poslova Walewski bio vanbračni sin Napoleona i poljske grofice Walewske. Rusi su poslali svoju mornaricu u američku luku New York, kako bi ona od tamo (s leđa) predstavljala prijetnju engleskoj i francuskoj prekomorskoj trgovini. Ruski potez je odgovarao i Amerikancima, točnije Sjeveru. Naime, u to su doba Britanci i Francuzi podržavali Jug do te mjere da su već namjeravali ući u rat na strani Konfederacije. Rusija je bila jedna od rijetkih država koja je podržala Sjever. Njeni brodovi u sjevernjačkim lukama značili su prijetnju i za Jug i za Britaniju i Francusku i bili su jedan od ključnih čimbenika zbog kojih su Britanci i Francuzi odustali od ulaska u rat na strani Juga. Nekoliko dana nakon uplovljavanja u New York još je jedna ruska eskadra ušla u San Francisco, doplovivši iz Vladivostoka. Ruski su brodovi ostali u New Yorku i San Franciscu gotovo godinu dana, sve dok nije ugušen ustanak Poljaka u Rusiji i dok Sjever nije stekao konačnu prednost pred Jugom.

1946. – Donesene presude ratnim zločincima na Nürnberškom procesu

Na današnji su dan objavljene presude nacističkim ratnim zločincima u jednom od najpoznatijih sudskih procesa u povijesti – Nürnberškom procesu. Zanimljivo je da je na tom procesu suđeno samo dvadesetčetvorici najviših nacističkih dužnosnika. Od njih 24 troje je oslobođeno: Hitlerov vicekancelar Franz von Papen, ministar gospodarstva Dr. Hjalmar Schacht i nacistički novinar Hans Fritzsche. Najblažu kaznu (10 godina) dobio je veliki admiral (Grossadmiral) Karl Dönitz. Petnaest godina dobio je ministar vanjskih poslova Konstantin von Neurath, a dvadeset vođa Hitlerjugenda Baldur von Schirach i ministar naoružanja Albert Speer (glavni arhitekt Reicha). Doživotne zatvore dobili su veliki admiral Erich Raeder, zamjenik führera Rudolf Hess i predsjednik Reichsbanke Walther Funk. Ostalih 12 osuđeno je na smrt, među njima Reichsmarschall Hermann Göring, Hitlerov osobni tajnik Martin Bormann, šef diplomacije Joachim von Ribbentrop, feldmaršal Wilhelm Keitel (vrhovni zapovjednik njemačke vojske) i SS-Obergruppenführer Ernst Kaltenbrunner (najviši pripadnik SS-a koji je preživio kraj rata). Jedan od osuđenika se ubio još prije početka suđenja, a jedan nije bio zdravstveno sposoban za suđenje (industrijalac Gustav Krupp).

1991. – Počinje granatiranje Dubrovnika

Na današnji je dan prije 20 godina započelo granatiranje Dubrovnika. Crnogorski pisac Jevrem Brković zabilježio je: "Desilo se ono što nitko normalan nije želio: Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom! Jugo armija i crnogorski rezervisti napali suHrvatsku duž čitave granice sa Crnom Gorom". Zrakoplovi JNA raketirali su TV-odašiljač na Srđu iznad Dubrovnika. Grad je ostao bez vode, struje i telefonskih veza.

Ostali događaji:

331. pr. Kr. – Bitka kod Gaugamele

1553. – Krunidba engleske kraljice Marije

1578. – Umro Don Juan od Austrije

1814. – Početak Bečkog kongresa

1847. – Utemeljena kompanija Siemens

1850. – Ukinute carine između Austrije i Ugarske

1869. – Prve razglednice na svijetu

1891. – Otvoreno Sveučilište Stanford

1918. – T.E. Lawrence osvojio Damask

1936. – Francisco Franco došao na vlast u Španjolskoj

1938. – Njemačka anektirala Sudete

1939. – Zauzeće Varšave

1946. – Osnovana Mensa

1948. – Prekid zabrane međurasnih brakova u Kaliforniji

1949. – Uspostavljena Narodna Republika Kina

1950. – Južnokorejske trupe prešle 38 paralelu

1958. – Osnovana NASA

1971. – Prvi CT mozga

1979. – Panamski kanal vraćen Panami

1982. – Helmuth Kohl postao njemački kancelar

1982. – Sony lansirao prvi CD-player

Međunarodni dan starijih osoba
(Dnevno.hr)

22. listopada

Etnografski muzej u Zagrebu osnovan je na današnji dan 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, porijeklom iz Slovačke, koji je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirki narodnih nošnji i tekstila. Muzej danas posjeduje oko 80.000 predmeta, nalazi se u reprezentativnoj secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtnog doma, a obuhvaća uglavnom etnografsku baštinu Hrvatske.

Nakon što je razmotrio sve mogućnosti, od napada na Kubu do zračnog bombardiranja lansirnih mjesta te diplomatskih manevara, američki je predsjednik John F. Kennedy 22. listopada 1962. objavio pomorsku blokadu Kube. Do blokade je došlo jer je Sovjetski Savez na Kubu počeo dopremati rakete i ostalu vojnu opremu što je izazvalo uzbunu u SAD-u, a svijet se našao na rubu atomskog rata.

Sovjetska letjelica Venera 9 spustila se 1975. "meko" na Veneru. Letjelica je poslala prve crno-bijele fotografije površine Venere koje su pokazale postojanje erozijskih procesa na planetu. Po prvi put je utvrđena površinska temperatura Venere od 455°C, a znanstvenici su otkrili i da atmosferski pritisak odgovara pritisku koji na Zemlji vlada u morima na dubini od 900 metara.

Godine 1979. kroz ulazna vrata Disney Worlda, devet godina nakon otvorenja, prošao je stomilijunti posjetitelj zabavnog parka. Jubilarni gost kojeg je u Orlandu pozdravio Mickey Mouse bio je tada osmogodišnji Kurt Miller iz Marylanda. Walt Disney World Resort na Floridi danas ima četiri tematska i dva vodena parka te brojne hotele, restorane i prodavaonice koje ostvaruju milijunske godišnje prihode.

Godine 1811. rođen je mađarski skladatelj, pijanist i dirigent Franz Liszt. Iako mu je muž njegove kćeri Richard Wagner prorekao propast zbog viteškog duha, Liszt je proživio dug stvaralački vijek, doprijevši u sam vrh najistaknutijih majstora glazbene romantike. Na današnji dan 1896. rođen je biokemičar Charles Glenn King koji je otkrio vitamin C, a 1949. na svijet je došao danas uspješan nogometni trener Arsene Wenger. U Šibeniku je 1964. rođen Dražen Petrović, jedan od najvećih hrvatskih i europskih košarkaša svih vremena koji se smatra predvodnikom vala europske košarke u NBA ligi. Do tragične smrti u 29. godini života, Dražen je uspješno igrao za Šibenik, Cibonu, Real, Portland, New Jersey Netse i hrvatsku reprezentaciju. Na današnji dan rođeni su i glumac Christopher Lloyd (1938.) te reggae pjevač Shaggy (1968.).