Na današnji dan

First topic message reminder :


27. travnja: Dan državnosti u Togu (1960.) i Sijera Leoneu (1961.); imendani i blagdani: Ozana Kotorska
1667. - Slijep i siromašan John Milton prodao je autorska prava na Paradise Lost za 10 £.
1810. - Ludwig van Beethoven skladao minijaturu Za Elizu, koja je bila rođendanski dar djevojčici, baš na njezin rođendan jer je zaboravio kupiti poklon.
1891. - Rođen je autor Peče i vuka, ruski skladatelj Sergej Prokofjev.
2005. - Prvi je put poletio Airbus A380, najveći putnički zrakoplov na svijetu

19.07.

1870. - Francuska je objavila rat Pruskoj, koja će je u Francusko-pruskom ratu potući do nogu
1918. - Britanci izveli prvi napad s nosača aviona
1941. - Churchill počeo kampanju pod sloganom "V for victory"
1956. - potpisana Brijunska deklaracija
2001. - britanski političar i pisac Geoffrey Archer osuđen na četiri godine zatvora za krivokletstvo i zloupotrebu pravde
2002. - masovne protuameričke demonstraciju Iranu u kojima je sudjelovalo nekoliko stotina tisuća ljudi
2005. - Libanon dobio prvu vladu nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, poslije 25 godina
1700. rođen Ivan Ranger, najveći slikar hrvatskih pavlina
1814. rođen Samuel Colt, američki izumitelj
1819. rođen Gottfried Keller, švicarski književnik
1893. rođen Vladimir Vladimirovič Majakovski, ruski književnik
1427. umro Stefan Lazarević, srpski knez, sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I.
1500. umro Miguel da Paz, asturijski princ
1936. umro Jovan Zujović, srpski geolog i političar, osnivač geološke znanosti u Srbiji
1947. ubijen Aung San, borac za slobodu Burme

20.07.

1866. - Viška bitka, u kojoj malobrojnija flota Habsburške Monarhije (u kojoj su većinu činili hrvatski mornari) pobijedila flotu Kraljevine Italije
1917. - nastala Krfska deklaracija.
1944. - neuspjeli atentat na Adolfa Hitlera
1949. - Izrael i Sirija potpisali primirje i tako završili devetnaestomjesečni rat.
1960. - Šri Lanka: Sirimavo Bandarinaike postala prva źena premijer
1969. - posada Apolla 11: Neil Armstrong, Edwin 'Buzz' Aldrin i Michael Collins izvela prvo spuštanje na Mjesec (Armstrong, kao prvi čovjek uopće na nekom drugom tlu osim zemaljskog; i Aldrin, dok je Collins upravljao lunarnim modulom u mjesečevoj orbiti)
1974. - Turska izvršila invaziju na Cipar
1304. rođen Francesco Petrarca, talijanski pjesnik
1755. rođen Ignjat Martinović, hrvatski znanstvenik i filozof
1774. rođen August Marmont, francuski maršal
1785. rođen Mahmud II., turski sultan
1887. rođen Fran Galović, hrvatski književnik
1919. rođen Edmund Hillary, novozelandski planinar
1607. umro Miho Pracat - hrvatski pomorac, bankar i dobrotvor
1866. umro Bernhard Riemann - njemački matemetičar
1908. umro Demetrios Vikelas - prvi predsjednik MOO-a
1923. umro Francisco "Pancho" Villa, meksički revolucionar
1937. umro Guglielmo Marconi, talijanski inženjer i fizičar
1945. umro Paul Valéry, francuski književnik
1973. umro Bruce Lee, (na slici) američko-hongkoški glumac i majstor borilačkih vještina.
2006. umro Benjamin Filipović, bosanskohercegovački režiser.

21.07.

976. - Osnovana austrijska kneževska loza Babenberg, koja je vladala Austrijom do 1246. godine. Njihov obiteljski arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.
1542. - Papa Pavao III. formirao inkviziciju - kongregaciju kardinala s ovlaštenjima za progon heretika, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma
1588. - Engleska flota porazila španjolsku Armadu Filipa II..
1718. - Zaključen Požarevački mir između Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714. - 1718. Tim mirom Turska je prepustila Austriji sjevernu Srbiju, južno od Save, Banat i dio Srijema.
1773. - Papa Klement XIV. izdao papinsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio isusovački red
1774. - Sklopljen Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat izmedu Rusije i Turske 1768. - 1774., u kojem je turska vojska doživjela niz poraza
1798. - Nakon pobjede u bitci kod piramida, Napoleon Bonaparte zavladao Egiptom
1820. - Danski fizičar Hans Christian Oersted predstavio svoje otkriće - elektromagnetizam
1831. - Belgija dobila nezavisnost od Nizozemske, a Leopold I postao kralj
1883. - prihvaćen prijedlog na sjednici Dalmatinskog sabora, kojim je hrvatski postao službenim jezikom u Dalmatinskom saboru i Zemaljskom (pokrajinskom) odboru te kada je odlučeno i da se sa strankama mora obraćati hrv. jezikom i da u drž. službu nitko ne može biti primljen ako ne poznaje hrvatski
1904. - Cammile Jenatzy, vozeći 100 km na sat, postavio novi svjetski rekord u brzini vožnje automobilom
1904. - Završena gradnja Transsibirske željeznice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka (oko 9.300 km). Gradnja je trajala 13 godina.
1920. - U atentatu je ubijen meksički seljački vođa Pancho Villa
1921. - U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) Milorad Drašković. Atentat je, u znak prosvjeda zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad Komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije "Crvena pravda".
1940. - Sovjetski savez anektirao Estoniju, Latviju i Litvaniju
1949. - Američki Senat ratificirao stvaranje NATO-a
1954. - Na pregovorima u Genevi, Francuska dala nezavisnost Sjevernom i Južnom Vijetnamu
1960. - Sirimavo Bandaranaike, nakon ubojstva njenog muža Solomona, izabrana za premijera Cejlona (Šri Lanka) i tako postala prva žena predsjednica vlade u povijesti britanskog Commonwealtha
1960. - U Africi uspostavljena država Katanga
1965. - Pakistan, Iran i Turska potpisali regionalni pakt
1967. - Pod kotačima vlaka poginuo Albert John Luthuli, južnoafrički političar, borac protiv apartheida. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960. godine.
1974. - Grčka prihvatila Rezoluciju UN-a o prekidu vatre na Cipru, jedan dan nakon turske invazije. Turska je prihvatila istu rezoluciju sutradan
1983. - U Poljskoj ukinuto ratno stanje, uvedeno u prosincu 1981. godine
1992. - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji dviju država. Jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga BiH pod zajedničkim zapovjedništvom.
1994. - Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao u Moskvu, nakon dvomjesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je prije 20 godina otišao u egzil
1998. - Umro američki astronaut Alan Shepard, prvi Amerikanac koji je poletio u Svemir (1961) i jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu
2008. - U Beogradu je uhićen haški optuženik Radovan Karadžić nakon što se trinaest godina skrivao i proveo u bijegu
1811. rođen Dimitrije Demeter, hrvatski književni i kazališni djelatnik
1816. rođen Paul Julius von Reuter, osnivač britanske novinske agencije Reuters
1873. rođen Hans Fallada, njemački književnik
1899. rođen Ernest Hemingway, američki književnik
1912. rođen Dinko Štambak, hrvatski književnik
1920. rođena Nada Klaić, hrvatska povjesničarka
1796. umro Robert Burns, škotski pjesnik
2007. umro Dubravko Škiljan, hrvatski jezikoslovac

22.07.

1456. - Ugarski vojskovođa Janko Hunyadi i sv. Ivan Kapistran nanijeli Turcima težak poraz u bitki kod Beograda.
1943. - Pokolj u Lovreću; talijanski fašisti (divizija "Bergamo"), Đujićevi četnici i pripadnici SS-divizije pobili 110 Hrvata, 22 je živo zapaljeno
1995. - hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović potpisali su Splitsku deklaraciju
356.pr.Kr. - Aleksandar Makedonski, kralj Grčke i veliki vojskovođa
1478. rođen Filip I. Lijepi, kralj Kastilje i Leona
1596. rođen Mihajlo I., prvi ruski car iz dinastije Romanov
1887. rođen Gustav Ludwig Hertz, njemački fizičar i nobelovac
1461. umro Karlo VII. kralj Francuske
1540. umro Ivan Zapolja, kralj Mađarske
1676. umro papa Klement X.

23.07.

1883. - Dalmatinski sabor proglasio hrvatski jezik službenim jezikom u kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj
1914. - Austro-Ugarska izdala ultimatum Kraljevini Srbiji zbog ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda 28. lipnja u Sarajevu.
1952. - Osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik, temelj kasnije Europske unije.
1892. rođen Haile Selasije, etiopski car
1906. rođen Vladimir Prelog, hrvatski znanstvenik, kemičar
1908. rođen Elio Vittorini, talijanski književnik
1885. umro Ulysses S. Grant, američki vojskovođa, političar i predsjednik SAD-a
1944. umro Max Nettlau, njemački anarhist i povjesničar
1968. umro Henry Hallett Dale, engleski liječnik i nobelovac
1993. umro Dalibor Cvitan, hrvatski književnik i književni kritičar

24.07.

1911. - Hiram Bingham je pronašao Machu Picchu, "izgubljeni grad Inka"
1783. rođen Simón Bolívar, vojskovođa i državnik
1802. rođen Alexandre Dumas (otac), francuski književnik
1803. rođen Adolphe Adam, francuski skladatelj
1822. rođen Dinko Vitezić, narodni preporoditelj i političar
1864. rođen Frank Wedekind, njemački književnik
1898. rođen Amelia Earhart, američka letačica
1986. umro Fritz Albert Lipmann, američko-njemački biokemičar i nobelovac
1995. umro Ivo Kalina, hrvatski slikar

25.07.

1261. - Vojska Nicejskog Carstva je Latinskom Carstvu preotela Carigrad i ponovo uspostavila Bizant.
1386. - U bitki kod Gorjana hrvatsko plemstvo je porazilo ugarskog palatina kneza Nikolu Gorjanskog i zarobilo ugarsko-hrvatsku kraljicu Mariju i njenu majku Elizabetu koje su zatočene u Novigradu.
1766. - Pontiac - poglavica plemena Ottawa - sklopio je mir s Britancima, čime je okončana tri godine ranije započeta pobuna protiv britanske okupacije regije Velikih jezera.
1870. - odlukom Dalmatinskog sabora se počelo njegove zapisnike pisati hrvatskim jezikom
1900. - Francuski izumitelj Louis Blériot je preletio kanal La Manche u zrakoplovu vlastite izrade.
1943. - Veliko fašističko vijeće smijenilo Benita Mussolinija s vlasti.
1978. - u Bristolu, u Velikoj Britaniji, rođena je Louise Brown, prvo dijete u svijetu začeto umjetnim načinom ("dijete iz epruvete").
1990. - Hrvatski sabor donio amandmane na Ustav SRH. Iz službenog naziva Hrvatske izbačen pridjev socijalistička, iz zastave je izbačena zvijezda petokraka i vraćen povijesni hrvatski grb.
1848. rođen Arthur James Balfour, britanski državnik
1894. rođen Gavrilo Princip, pripadnik pokreta "Mlada Bosna" i atentator na austrijskog prijestolonaslijednika Franza Ferdinanda
1894. rođen Walter Brennan, američki filmski glumac
1564. umro Ferdinand I., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (* 1503.)
1817. umro Đorđe Petrović "Karađorđe", vođa prvog srpskog ustanka
1834. umro Samuel Taylor Coleridge, engleski pjesnik, jedan od utemeljitelja engleskog romantizma (* 1772.)
1986. umro Vincente Minnelli, američki režiser talijanskog podrijetla i dobitnik Oskara

26.07.
1847. - proglašena prva nezavisna država u Africi, Liberija
1891. - Francuska izvrsila aneksiju Tahitija
1909. - jezična naredba kojom se hrvatski jezik u potpunosti uvelo kao službeni jezik u Dalmaciji; primjena odluke je počela tek od 1. siječnja 1912.
1953. - Fidel Castro poveo ustanak protiv režima Fulgencija Batiste
1990. - Zakonom o Hini, usvojenom u Hrvatskom saboru, utemeljena Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA)
1678. rođem Josip I., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj
1825. rođen Fran Šbül slovenski pjesnik i katolički svećenik u Mađarskoj
1856. rođen George Bernard Shaw, englesko-irski pisac
1875. rođen Carl Gustav Jung, švicarski psiholog i psihijatar
1894. rođen Aldous Leonard Huxley, engleski književnik
1928. rođen Stanley Kubrick, američki filmski redatelj
1900. umro Josip Torbar, hrvatski znanstvenik
1925. umro Gottlob Frege, njemački matematičar i fizičar
1952. umrla Eva Perón, bivša prva dama Argentine

27.07.

1377. - Radi zaštite od kuge, dubrovačko Veliko vijeće prvo je u Europi odredilo karantenu za putnike.
1910. - Ferdinand Budicki prvi u Hrvatskoj položio vozački ispit.
1941. - Četnici okrutno ubili hrvatske hodočasnike kod Drvara.
1941. - Četnici okrutno ubili hrvatske civile u Bos. Grahovu.
1955. - Saveznici Austriji dali neovisnost
1990. - Bjelorusija se odcijepila od SSSR-a
1824. rođen- Alexandre Dumas mlađi, francuski književnik
1835. rođen Giosuè Carducci, talijanski književnik
1907. rođen Božo Težak, hrvatski kemičar
1915. rođen Feliks Hladnik, kolekcionar i planinar
916. umro Klement Ohridski, crkveni pisac , učenik Ćirila i Metoda, širitelj slavenske pismenosti i književnosti.
1841. umro Mihail Jurjevič Ljermontov, ruski pjesnik
1917. umro Emil Theodor Kocher, švicarski liječnik, nobelovac
1970. umro Antonio de Oliveira Salazar, portugalski političar
1980. umro Mohammed Reza Pahlavi, perzijski šah
1981. umro William Wyler, američki redatelj

28.07.

1772. - Poveljom carice Marije Terezije, Josip Pejačević dobio nasljedni grofovski naslov. Od tad nosi naslov Virovitički.
1821. - Peru se otcijepio od Španjolske.
1867. - u Zagrebu svečano otvorena Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
1868. - SAD: Crnci dobili pravo na državljanstvo.
1914. - Austro-Ugarska, na njemački poticaj objavljuje Srbiji rat; ovaj se nadnevak uzima za početak prvog svjetskog r ata.
1945. - Američki kongres ratificirao osnivanje OUN.
1849. rođen Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar i pisac
1885. rođen Branko Gavella, hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog
1887. rođen Marcel Duchamp, francuski slikar
1928. rođen Dalibor Brozović, hrvatski jezikoslovac, akademik i političar
1741. umro Antonio Vivaldi, talijanski skladatelj
1750. umro Johann Sebastian Bach, njemački skladatelj
1794. umro Maximilien Robespierre, francuski revolucionar
1808. umro Selim III., turski sultan
1842. umro Clemens Brentano, njemački književnik
1987. umro Šime Vučetić, hrvatski književnik
1968. umro Otto Hahn, njemački fizičar
1999. umro Stjepan Tomičić, hrvatski novinar

29.07.

1921. - Adolf Hitler postao vođa NSDAP-a.
1883. rođen Benito Mussolini, talijanski fašistički diktator
1925. rođen Mikis Theodorakis, grčki skladatelj
1929. rođen Jean Baudrillard, francuski filozof
1856. umro Robert Schumann, njemački skladatelj
1890. umro Vincent van Gogh, nizozemsko-flamanski slikar
1974. umro Erich Kästner, njemački književnik
1983. umro Luis Buñuel, španjolski filmski redatelj
2008. umro Mate Parlov, hrvatski športaš

30.07.


1818. rođena Emily Brontë, engleska književnica
1898. umro Otto von Bismarck, njemački držvanik i političar
1972. umrla Zdenka Pexidr-Srića, hrvatska akademska slikarica
2007. umro Ingmar Bergman, švedski filmski redatelj

31.07.

1489. - Španjolski moreplovac Kristofor Kolumbo otkrio je otok Trinidad.
1929. - Poslije mučenja, policija je u istražnom zatvoru u Zagrebu ubila Paju Marganovića, jednog od sedmorice sekretara SKOJ-a.
1941. - Njemački maršal Hermann Göring dao je pismeni naputak šefu policije Reinhardu Heydrichu da sačini nacrt plana za istrebljenje europskih Židova.
1944. - Antoine de Saint-Exupery poginuo je kao pilot savezničkog aviona u Drugom svjetskom ratu.
1964. - Američka svemirske letjelica odaslala je na Zemlju prve snimke Mjeseca u krupnom planu.
1964. - Poginuo je country pjevač Jim Reeves.
1991. - SSSR i SAD potpisale su sporazum o ograničenju nuklearnog oružja.
1527. rođen Maksimilijan II., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj
1883. rođen Erich Heckel, njemački slikar i grafičar
1610. umro Michelangelo Bonaroti Caravaggio, talijanski slikar
1784. umro Denis Diderot, francuski filozof
1886. umro Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla
1944. poginuo Antoine de Saint-Exupéry, francuski književnik i avijatičar
1964 poginuo Jim Reeves, country pjevač

Dogodilo se na današnji dan - 8. ožujka


Članak "African Slavery in America", autora Thomasa Painea, objavljen na današnji dan 1775. godine postao je prvi članak objavljen u SAD-u kojime se pozivalo na emancipaciju robova i ukidanje ropstva u toj zemlji.

U jednoj sobi na njujorškoj adresi Wall Street 40 koja je bila unajmljivana po 200 dolara dnevno, na dašnji dan 1817. godine s radom je počela Njujorška burza. Nakon požara koji je 1835. poharao New York danas najmoćnija svjetska burza se preselila, a 1865. i konačno skrasila na današnjoj adresi, Wall Street 10-12.

Međunarodna Konferencija žena u Kopenhagenu je na današnji dan 1910. godine proglasila 8. ožujka danom žena radnica koji je postao Međunarodni dan žena. Tog dana slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike, ali prosvjedi žena zaposlenih u industriji odjeće i tekstila bili su zabilježeni već 8. ožujka 1857. u New Yorku te su se prosvjedi za prava žena od tada svake godine održavali upravo na današnji dan.

Egipat je 1957. godine ponovno otvorio Sueski kanal koji je zatvoren uslijed Sueske krize. Predmet krize u odnosima između Egipta s jedne i saveza između Britanije, Francuske i Izraela s druge strane, bila je kontrola nad strateški važnim kanalom. Uprkos vojnih uspjeha, rezultat je bio blamaža i slabljenje europskih sila, jačanje egipatskog položaja na Bliskom istoku i porast utjecaja SSSR-a u tom području.

Kompanija Philips na današnji dan 1979. godine javnosti je po prvi put predstavila Compact Disc. Tri godine ranije Sony je također pokazao tehnologiju tada nazvanu 'optical digital audio disc', a kasnije se udružio s Philipsom što je rezultiralo izdavanjem tzv. Red Booka, standarda compact disc tehnologije koja je u svom finalnom odnosno komercijalnom obliku izašla na tržište 1982.


Na današnji dan 1714. godine u Hamburgu je rođen njemački skladatelj i čembalist Carl Philipp Emanuel Bach, sin i učenik Johanna Sebastiana Bacha te glavni predstavnik specifičnoga sjevernonjemačkog 'osjećajnog' stila u razdoblju rane klasike. Hrvatski dječji pisac Mato Lovrak, autor djela poput neponovljive Družbe Pere Kvržice i Vlaka u snijegu, te brojnih drugih, rođen je u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara 1899. godine. Američka glumica Claire Trevor, poznata po nadimku 'kraljica film noira' koja se najčešće u ulozi loše djevojke pojavila u više od 60 filmova, rođena je 1910. godine u New Yorku. Britanski glazbenik Gaz Coombes, punog imena Gareth Michael Coombes, gitarist i pjevač skupine Supergrass, rođen je na današnji dan 1976. godine u Oxfordu.

izvor

prije deset godina sam rodila svoju najstariju kcer.....

Prije 18 godina u 12 i 5 minuta sam rodila plavokosog i plavookog drugog sina

Ajj divno..Mazaoo SRETAN MU ROĐENDAN.

Passion i kčeri također SRETAN ROĐENDAN

I od mene sve cestitke onima koji danas slave rodjendan

Kikica je napisao/la:

Ajj divno..Mazaoo SRETAN MU ROĐENDAN.

Hvala Kikice i u njegovo ime

Kikica je napisao/la:

Passion i kčeri također SRETAN ROĐENDAN

hvala u njeno ime

jaro1968 je napisao/la:

I od mene sve cestitke onima koji danas slave rodjendan

Hvala u ime mog sina

Dogodilo se na jučerašnji dan - 9. ožujka

Hrvatski sabor je 1712. godine donio zaključak nazvan Hrvatska pragmatička sankcija kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja. Njome je efektivno osigurano prijestolje ženskoj lozi Habsburgovaca ukoliko ne bi bilo muškog nasljednika krune, ali je i dokazao da Hrvatska ima punu autonomiju unutar Habsburške Monarhije.

Napoléon Bonaparte 1796. godine oženio je svoju prvu suprugu Joséphine de Beauharnais koja je, postavši francuska carica, bila baka Napoleona III., prabaka švedskih i danskih kraljeva i kraljica, a današnje kraljevske loze Belgije, Norveške i Luksemburga vuku svoje podrijetlo od nje.

Treća opera Giuseppea Verdija, Nabucco premijerno je 1842. godine prikazana u Milanu te je postigla velik uspjeh što je Verdija svrstalo među najuspješnije talijanske operne autore.

Tijekom Američkog građanskog rata 1862. godine na lokaciji Hampton Roads došlo je do prvog sukoba između oklopljenih ratnih brodova, tzv. ironcladova. Tom prilikom snage su odmjerili USS Monitor sa sjevernjačke i CSS Virginia s južnjačke strane.
1902. godine u Milanu je osnovan nogometni klub Internazionale Milano, poznat kao Inter. 'Crno-plavi' sa San Sirea jedini su talijanski klub koji je od svog osnutka svo vrijeme proveo u Serie A.

Na međunarodnom sajmu igračaka koji se 1959. godine održao u New Yorku premijerno je predstavljena Barbie, jedna od najpoznatijih svjetskih igračaka. Lutku koju je proizveo Mattel, Inc. zamislila je poslovnjakinja Ruth Handler koja je ideju za Barbie dobila od njemačke lukte Bild Lilli koja se proizvodila od 1955. do 1964. godine.
Talijanski moreplovac i pustolov Amerigo Vespucci, plovio je do Brazila i Hondurasa i za razliku od Kolumba bio uvjeren da je otkrio Novi svijet koji je po njemu dobio i ime, rođen je u Firenci 1454. godine.
Njemački neuroanatom i psiholog Franz Joseph Gall, stvoritelj 'disipline' koju je nazvao kranioskopija (kasnije nazvana freneologija), rođen je 1758. godine u Badenu.
Ferdo Šišić, najveći hrvatski povjesničar 20. stoljeća, autor brojnih djela koja ostaju u širokoj uporabi više od pola stoljeća, rođen je u Vinkovcima 1869. godine.

Ruski političar Vjačeslav Mihajlovič Molotov, glavni potpisnik pakta o nenapadanju između nacističke Njemačke i Sovjeta i osoba po kojoj su finski borci tijekom Zimskog rata 1939. godine nazvali i danas često korišten i prilično učinkovit Molotovljev koktel.

Talijanski aristokrat rođen pod imenom Aimone Roberto Margherita Maria Giuseppe di Torino, a poznat kao Tomislav II., prema režimu fašističke Italije kralj Hrvatske, princ Bosne i Hercegovine, vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina, vojvoda od Spoleta i od Aoste (od 1942.), princ od Cisterna i od Belriguarda, markiz od Voghera i grof od Pondera, rođenjem princ kraljevske kuće Savoja od Italije, rođen je 1900. godine u Torinu.

Dogodilo se na današnji dan - 10. ožujka

Rim je 241. godine pr.K. u bitci kod otoka Aegates porazio Kartagu čime je nakon 23 godine završen I. punski rat. Povod ratu je bila kontrola žitorodne Sicilije, a prema mirovnom ugovoru, Kartaga je predala Rimljanima Siciliju i bila dužna plaćati ratnu odštetu.

Francuski kralj Louis-Philippe 1831. godine oformio je Legiju stranaca, elitnu vojnu postrojbu čija je osnovna misija bila potpora francuskim kolonijalnim tendencijama, isprva u Alžiru, a kasnije 'po potrebi' te su tako pripadnici Legije ratovali na brojnim ratištima diljem svijeta nerijetko se ističući hrabrošću i požrtvovnošću. Zadnji sukob u kojem je Legija stranaca borbeno sudjelovala bio je I. zaljevski rat, dok im je rutinska zadaća sudjelovanje u mirovnim misijama diljem svijeta.

Alexander Graham Bell je 1876. godine uputio prvi uspješni telefonski poziv. Povijesna rečenica bila je: "Mr. Watson, come here, I want to see you."

1922. godine u Indiji je uhićen Mahatma Gandhi. Nakon suđenja za subverzivno djelovanje i poticanje nemira osuđen je na 6 godina zatvora no nakon dvije odslužene godine pušten je na slobodu zbog operacije slijepog crijeva.

Američko zrakoplovstvo je 1945. godine bombardiralo Tokio zapaljivim bombama nakon čega se u gradu razbuktao požar u kojem je tijekom samo jednog dana stradalo više od 100.000 ljudi, većinom civila.

Na Kubi je 1952. godine uz pomoć nacionalističkog krila vojske izvršen puč. Fulgencio Batista, jedan od tri predsjednička kandidata, tom je prilikom poništio izbore i proglasio se 'provizionalnim predsjednikom'. Ubrzo nakon dolaska na vlast Batista je započeo diktaturu potpomognutu krupnim kapitalom zarađenim na kocki i krijumčarenju u koje su bili upleteni svi veći mafijaški šefovi SAD-a.

1959. godine u Lhasi je erupcijom protukineskog i protukomunističkog otpora započeo Tibetanski ustanak. Toga se dana ispred Dalaj Lamine palače okupilo više od 300.000 Tibetanaca kako bi spriječili moguću otmicu Dalaj Lame.

Astronomi James L. Elliot, Edward W. Dunham i Douglas J. Mink 1977. godine otkrili su Uranove prstenove. Iako je i 200 godina ranije bilo svjedočanstava o zamjećivanju prstenova vjeruje se kako s teleskopima iz tog vremena oni nisu mogli biti viđeni. Uranovi prstenovi su većinom tanki i sastavljeni od tijela promjera od 0,2 do 20 metara, a 2008. godine utvrđeno je kako ih ima 13.

Burzovni indeks NASDAQ (National Association of Securities Dealers Automated Quotations), najveća elektronična ekran-bazirana burza u SAD-u, dosegao je 2000. godine 5048.62 što je označilo najvišu točku dot-com booma (iznimno brz rast zapadnih burzi potaknut razvojem internetskog i srodnih sektora koji je trajao između 1995. i 2001. godine).

NASA-ina višenamjenska sonda Mars Reconnaissance Orbiter stigla je 2006. godine do Marsove orbite. Nakon petomjesečnih priprema sonda je krajem 2006. godine ušla u 'istraživačku putanju' i započela mjerenja raznovrsnim instrumentima kojima će se prikupiti i na Zemlju poslati količina podataka veća nego u svim dosadašnjim međuplanetarnim misijama.

Dogodilo se na današnji dan - 11. ožujka


Corbis


1702. godine Velika Britanija je dobila prve nacionalne dnevne novine, Daily Courant. Iako su bile sastavljene od svega dva stupca teksta na jednoj stranici potrajale su do 1735. godine.
Verdijeva opera Rigoletto po prvi je put izvedena 1851. godine, dok je opera Don Carlos premijerno izvedena na isti dan 1867. godine.
Američki 'showman' Samuel Roxy Rothafel otvorio je 1927. godine u New Yorku Roxy Theatre. Na otvorenju najsjajnijeg 'bisera Broadwaya' i najvećeg kina u svijetu prikazan je nijemi film The Love of Sunya. Roxy Theatre je kroz 50-te bio najpoznatije broadwaysko okupljalište, a zatvoreno je i srušeno 1960. godine.
Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt 1941. godine potpisao je Lend-Lease zakon kojime je omogućena prodaja na kredit američke ratne opreme saveznicima. Procjenjuje se da je do kraja II. svjetskog rata saveznicima isporučeno opreme u vrijednosti od oko 700 milijardi današnjih dolara.
Poznati francusko-poljski redatelj, scenarist, producent i glumac Roman Polanski, 1977. godine u SAD-u je osuđen za silovanje 13-godišnje djevojčice. Polanski je nakon toga pobjegao u Francusku gdje živi i danas odbijajući se vratiti u SAD koje ga smatraju bjeguncem pred zakonom.
Mihail Gorbačov je 1985. godine izabran za generalnog sekretara CK KPSS-a. To mu je pošlo za rukom raspisavši izvanredne izbore nakon iznenadne smrti sekretara Konstantina Černjenka dan ranije, dok su u isto vrijeme tri, od petnaest, članova Politbiroa koji mu nisu naklonjeni bili na službenim putovanjima van Moskve.
Teroristička organizacija Al-Kaida izvela je 2004. godine bombaške napade na madridsku željeznicu u kojima je poginulo 192, a ranjeno 2050 ljudi. Taj koordinirani napad najteži je teroristički zločin na području Europe.
U pritvoru u Scheweningenu 2006. godine umro je bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, koji se nalazio na suđenju za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije.