Današnji ljudi sporije sazrijevaju od neandertalaca

Sofisticirano novo ispitivanje zubi 11 neandertalaca i fosila prvih ljudi pokazuje da moderni ljudi sporije ulaze u potpunu zrelost od naših predaka.
Otkriće sugerira da su naš karakterističan usporeni razvoj i dugo djetinjstvo nastupili nedavno i da su jedinstveni za našu vrstu te da su možda prvim ljudima dali evolucijsku prednost u odnosu na neandertalce. Istraživanje, koje su vodili znanstvenici sa Sveučilišta Harvard, Instituta za evolucijsku biologiju Max Planck (MPI-EVA) i iz Europskog laboratorija za sinkrotronu radijaciju (ESRF), detaljno je opisano u Proceedings of the National Academy of Sciences. "Zubi su nevjerojatni zapisničari vremena, koji bilježe svaki dan rasta na vrlo sličan način kao što godovi drveća otkrivaju godišnji rast drveta" kaže Tanya M. Smith, docentica evolucijske biologije čovjeka na Harvardu. "Još je impresivnija činjenica da naši prvi kutnjaci sadrže sićušan 'rodni list' i nalaženje ove linije rođenja omogućuje znanstvenicima računanje koliko je točno maloljetnik imao godina kad je umro." U usporedbi čak i sa prvim ljudima, ostali su primati imali kraće razdoblje trudnoće, brže sazrijevanje u djetinjstvu, nižu dobnu granicu prve reprodukcije i kraći ukupni životni vijek. Bilo je nejasno kad se točno, u 6 do 7 milijuna godina od našeg evolucijskog odvajanja od neljudskih primata, tok života promijenio.

Smith i njezini kolege otkrili su da je rast zuba kod mladih neandertalaca – predstavnik ukupnog razvoja – bio značajno brži nego kod naše vlastite vrste, uključujući neke od prvih grupa modernih ljudi koji su napustili Afriku prije nekih 90 000 do 100 000 godina. To pokazuje da se produljenje djetinjstva dogodilo relativno nedavno u razvoju čovjeka. Takve studije nadodaju se na rastući skup dokaza da između nas i naših rođaka neandertalaca postoje suptilne razlike u razvoju. Nedavno sekvenciranje genoma neandertalca dalo nam je primamljive genetske tragove koji upućuju na razlike u razvoju lubanje i kostura između neandertalaca i modernih ljudi. Trenutna studija uključuje neku od najpoznatije neandertalske djece ikad otkrivene, uključujući i prvi fosil hominina otkriven u Belgiji tijekom zime na prijelazu 1829./1830. Za ovu se jedinku prije smatralo, na temelju usporedbi s modernim ljudima, da je imala četiri ili pet godina u trenutku smrti. No sada su snažne sinkrotrone X-zrake i biološke mjere unutar zubi otkrili da je dijete bilo staro samo tri godine.
Iako brojanje linija unutar zubi nije nova metoda, kaže Smith, to što je radimo „virtualno“ koristeći sinkrotronu mikro-računalnu tmografiju jest.

"Ove nove metode predstavljaju jedinstvenu priliku da odredimo porijeklo osnovnog ljudskog stanja: skupog no korisnog pomaka iz primitivne "živi brzo i umri mlad" strategije u "živi sporo i ostari" strategiju koja je pomogla ljudima u razvoju u jedan od najuspješnijih organizama na planetu“ kaže Smith. Produljeno sazrijevanje čovjeka moglo je omogućiti dodatno učenje i kompleksnije spoznaje, te time dati prvim Homo sapiensima prednost u odnosu na njihove rođake neandertalce. Uz Smith u radu su sudjelovali Paul Tafforeau iz ESRF-a, Donald J. Reid iz Sveučilišta Newcastle, Joane Pouech iz MPI-EVA i ESRF-a, Vincent Lazzari iz MPI-EVA, ESRF-a i Međunarodnog instituta za paleoprimatologiju i paleontologiju čovjeka, John P. Zermeno sa Harvarda, Debbie Guatelli-Steinberg sa Sveučilišta Ohio State, Anthony J. Olejniczak iz MPI-EVA i Centro Nacional de Investigación sobre la Evolución Humana, Almut Hoffman iz Muzeja za prapovijest i ranu povijest, Jakov Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Masrour Makaremi iz Sveučilišta Bordeaux II, Michel Toussaint iz Service Publique de Wallonie, Chris Stringer iz Britanskog prirodoslovnog muzeja i Jean-Jacques Hublin iz MPI-EVA. Rad su sponzorirali Društvo Max Planck, ESRF i Harvard.


Izvor: http://www.znanost.com/