Šta je za vas sreća?

Što vas usrećuje? Vjerujete li uopće u sreću?

Za mene sreća je kad ...uživaš u malim stvarima...kad voliš kad si voljen ...kad činiš nešto lijepo a to nekog usrećuje...

Ja vjerujem u sreću...

što su o njoj rekli poznati:
Isabel Allende: “Lakše je druge usrećiti, nego sam biti sretan” (iz romana Eva Luna).

Majka Tereza: “Nikad ne dozvoli da susretneš nekoga tko nakon susreta s tobom neće biti sretniji”.

George Bernard Show: “Ako nekad, jureći za srećom, nađetu tu sreću, vi ćete kao ona starica što je tražila naočale, otkriti da vam je sve vrijeme bila na nosu".

Ivana Brlić Mažuranić: “Kad si sretan i sunce za tobom žuri”.

Albert Scweizer: "Sreća je dobro zdravlje i slabo pamćenje”.

Budha: “Žena, sreća i vjetar kratko traju”.

Alber Camus: “Naučio sam živjeti s mišlju da nikad neću naći mir i sreću. Ali sve ću od sebe dati između ta dva trenutka”.

Helen Keller: “Kad nam sreća zatvori jedna vrata, često nam otvori druga, ali još dugo smo zagledani u ona zatvorena a ne vidimo otvorena”.

Paolo Coelho: “Sretan je onaj čovjek koji uspije živjeti u sadašnjosti”

za mene je sreća u malim stvarima...popiti na miru kavu, biti slobodan makar pola dana, biti okružen pozitivnim ljudima.....

sreća je relativan pojam....dođe, ali brzo i ode...i ostane tuga....

sreća se nikako ne može kupiti novcem....

...sreća su razne sitnice koje ti se dogode u životu,ona je nešto što nam mami smješak na licu.....

Evo ja se slažem sa Albertom Switzerom da je sreća slabo pamčenje, baš sam sretna što slabo pamtim.
Sreća je kad se Ana vrati na forum

sreća je biti ovdje s vama i ugodno provesti slobodne trenutke...... ::

"Sretni nikad ne razmišljaju o sreći. To je posao za nesretne. Svi primijete sreću u nesreći, a o nesreći u sreći razmišljaju samo blesavi. I iskusni..."

život je sreća!

Sreća je zdravlje...

potpisujem kate niko ne zna koliko je srecan dok je zdrav....

Jedini put do sreće jest uzeti kontrolu nad njom u svoje ruke

Znastvenici tvrde da je 50 posto sreće neke osobe određeno genetikom, a 10 posto ovisi o okolnostima u kojima se živi, npr. o plaći i zdravlju. Iz toga proizlazi da čak 40 posto sreće ovisi isključivo o nama samima.


Godina iza nas nije jedna od onih koje ćemo tako skoro zaboraviti. No, krize i teška vremena odražavaju kakva je sposobnost čovjeka da se nosi s izazovima koji na trenutke djeluju nepremostivo. Kao što je većina naučila na najteži način – iz osobnog iskustva – okolnosti u kojima živimo ne možemo uvijek kontrolirati. Ipak, često možemo kontrolirati njihov utjecaj na naše opće stanje i dobrobit.
Znastvenici tvrde da je 50 posto sreće neke osobe određeno genetikom, a 10 posto ovisi o okolnostima u kojima se živi, npr. o plaći i zdravlju. Iz toga proizlazi da čak 40 posto naše sreće ovisi isključivo o nama samima. Na sreću, znanost je razradila i kako da maksimalno iskoristimo tih 40 posto. Među ostalim objašnjavaju kako čak i najmanja poboljšanja raspoloženja mogu imati nevjerojatan učinak, a trik je otkriti kome koja strategija najbolje odgovara.
Nadajte se malim promjenama, ne velikim
Istraživanja su otkrila da neki važni događaji poput zgoditka na lotu jedva potaknu osjećaj zadovoljstva kod ljudi. S druge je strane dokazano da male stvari koje činimo redovito, poput vježbanja ili druženja s bliskim osobama, imaju ogroman utjecaj na našu sreću.

Pregledajte stare fotografije
Prema saznanjima britanskih znastvenika gledanje starih fotografija djece ili najdražeg godišnjeg odmora više će utjecati na poboljšanje raspoloženja kada se osjećamo jadno nego najbolja čokolada, piće ili gledanje televizije. Također savjetuju za poticajniju radnu okolinu omiljene fotografije na poslu postaviti na zaslon računala ili ih jednostavno uokviriti na stolu.
Pretvarajte se da ste sretni
Smiješak, čak i kada nam nije do njega, potiče sreću, tvrdi profesor Fred B. Bryant sa Sveučilištu Loyola u Chicagu.
- Uživajte u svemu što činite. Smijte se glasno na komedije, smijite se sami sebi u ogledalu. Na kraju krajeva, siguran način da ubijete veselje jest da ga potiskujete - objašnjava Bryant.
Uloga stranca
Nitko ne želi ostaviti loš prvi dojam, tako da se u većini slučajeva kada upoznajemo nekoga predstavljamo u najboljem izdanju. Prema psihologinji Elizabeth Dunn sa Sveučilišta British Columbia upravo je to najbolji način za poboljšanje osobne sreće. Njezino je istraživanje pokazalo da se ljudi uistinu više trude ostaviti dobar dojam na nepoznate osobe, ali i da se nakon te interakcije osjećaju zadovoljniji sobom i sretniji. Rješenje je s poznatim osobama ili partnerima ponekad jednostavno igrati uloge stranaca koji se tek upoznaju.
Recite češće 'hvala'
Njegujte zahvalan stav, savjetuje profesor Bryant. Točno odredite što vas veseli – poziv na tulum, prazno mjesto u punom tramvaju – i priznajte izvor tog veselja. Nije neophodno napadno izražavati zahvalnost, objašnjava Bryant, ali reći "hvala" prijatelju, nepoznatoj osobi ili svemiru produbljuje osjećaj sreće jer nas čini svjesnijima njezina postojanja.
Znati kada otići
Većina nas ne zna kada je krajnje vrijeme za napuštanje situacija koje su jednostavno loše za nas. Ekonomisti i psiholozi to nazivaju ljudskom slabošću – kada se držimo nečega što smo odavno trebali pustiti, bilo da je riječ o lošim poslovima ili nesretnim vezama.
- Upravo zato što imamo averziju prema rasipanju novca, vremena, truda, emocija, ne možemo vidjeti da zadržavanje na istoj liniji koja nas baca unazad nikada neće nadoknaditi sve ono što smo već izgubili - objašnjava psiholog Hal Arkes sa Sveučilišta Ohio te savjetuje da se sljedeći put kada se nađemo u situaciji koja se od dobre pretvorila u lošu ili još goru zapitamo bismo li ušli u tu situaciju u tom trenutku.
Raščistiti nered
- Neorganizirane gomile papira na radnom mjestu, neuredna kuhinja ili gomile nakupljenog rublja. Za mnoge su gomile nakupljenih stvari podsjetnik da bi trebali napraviti nešto što nisu – objašnjava Elaine Aron, autorica knjige "Izrazito osjetljive osobe" te dodaje da se upravo zbog toga osjećaju kao totalni promašaj. Ono što savjetuje jest brzinsko raščišćavanje površina u životnim prostorima u kojima boravimo.
- Već sama iluzija reda smirit će um - objašnjava Aron.
Popričajte s prijateljem
Druženje s veselim ljudima povećava šanse da će se i naše raspoloženje popraviti. Čak je dokazano kako ljudi koji žive bliže prijateljima koji ih mogu oraspoložiti imaju čak 44 posto veće šanse za dobro raspoloženje, za razliku od onih koji žive dalje od svojih dragih prijatelja.
Sunčeva svjetlost
Boravite li većinu dana u zatvorenom prostoru, obavezno nekoliko puta iziđite van na sunce. Nekoliko je studija dokazalo da ljudi koji su više izloženi sunčevoj svjetlosti imaju manje problema sa spavanjem te rijeđe prate od depresije, kao i da nas svjetlost čini produktivnijima.
Vježbanje
Imate li vremena i volje, vježbanje će vam definitivno izmamiti osmijeh na lice.
- Dosta ljudi preskače vježbanje kada su loše volje. No, trik je u tome da nađemo pravu mjeru vježbanja za raspoloženje u kojem se nalazimo - objašnjava trener i profesor sa Sveučilišta Indiana Jack Raglin dodajući da su sva istraživanja dokazala da čak i najblaži oblik rekreacije poboljšava raspoloženje.
Kao što je već navedeno, sve što trebamo jest pronaći onu strategiju koja baš nama odgovara na oktrivanju puta do sreće.

Izvor

Ali sreća je uvek bila tamo gde je neko umeo da voli i živeo za svoja osecanja; ako ih je negovao , ako ih nije gazio ni potiskivao,ona su mu donosila zadovoljstvo.
Lepota ne pruza radost onom ko je poseduje,već onom ko ume da je voli i da joj se divi."

Herman Hese

Sretni ljudi imaju dovoljno otvoren um
da primijete sve što im se nudi,
a ne samo ono što traže.

Većina ljudi misli kako u životu imaju sreće oni ljudi
koji su jednostavno – srećkovići. Oni su, eto, rođeni
pod sretnom zvijezdom, uvijek nekako isplivaju iz
problema i iz svake situacije izvuku nešto dobro za sebe.
Čini se da im je sreća jednostavno naklonjena, prati ih,
dok istovremeno drugima okreće leđa.

Je li to doista tako?

Zanimljivo je da ljudi koji se smatraju sretnima zaista i imaju više sreće u životu. To, na svu sreću, nema veze s božanskom intervencijom, niti s mehaničkim ponavljanjem: «ja imam sreće» pred ogledalom, već s načinom razmišljanja koji je relativno jednostavan i dostupan svima. Prvi psiholog koji je taj način razmišljanja uspio i eksperimentalno istražiti je britanac Richard Wiseman.

Eksperiment «Sreća»

Wiseman je započeo svoj ekperiment podijelivši svoje ispitanike u dvije grupe. U prvoj grupi su bili ljudi koji smatraju da nemaju sreće u životu, odnosno, koji imaju osjećaj da ih stalno prati neki "bad luck". U drugoj grupi su bili ljudi koji za sebe misle suprotno, koji smatraju da im je život pun iznenadnih sretnih okolnosti. I jednima i drugima je zadao isti, prilično jednostavan zadatak. Dao im je da prolistaju novine i rekao im da prebroje koliko fotografija u tim novinama ima. Trik, naravno, nije bio u brojanju fotografija, već u činjenici da se negdje u sredini novina nalazio veliki natpis na kojem je pisalo: «Reci voditelju eksperimenta da si vidio ovu poruku i dobit ćeš 250 funti».

Wisemenovo istraživanje je pokazalo da su oni ljudi koji se smatraju sretnima puno češće uočavali ovu poruku od onih koji se smatraju nesretnima. Naravno, to je samo potvrdilo njihovo uvjerenje da imaju sreće, jer su odmah nakon toga dobili nagradu od 250 funti. Stvar je u tome da je poruka bila prilično uočljiva, ali ne za one ljude koji su bili striktno fokusirani na zadatak - na brojanje fotografija. Iz ovog eksperimenta, Wiseman je zaključio kako je jedan od najbitnijih fatkora za stvaranje osjećaja sreće (i generiranje sretnih okolnosti) otvorenost neočekivanim mogućnostima, odnosno - otvorenost uma.

Sreća nije pravocrtna

Svim ljudima se s vremena na vrijeme događaju veće ili manje nesreće. Život je nepredvidiv i, koliko god se sretnima smatrali, ipak se može dogoditi da nam na glavu padne klavir. U takvoj situaciji, jedina razlika između «srećkovića» i «nesretnika» je u tome što će ovaj prvi prebrojati koščice koje su mu ostale čitave, a ovaj drugi će prebrojati kosti koje su mu slomljene. Usvajanjem razmišljanja kakvo imaju ljudi koji se smatraju sretnima nećemo steći magične moći koje će nam omogućiti da kontroliramo stvarnost (i tako izbjegnemo pad klavira na glavu ili uzrokujemo dobitak na lottu), već ćemo u ovoj nepredvidivoj stvaranosti početi uočavati više sretnih okolnosti i, paralelno s tim, se početi bolje osjećati. Dakle, u čemu je razlika između «srećkovića» i «nesretnika»?

Ljudi koji se smatraju nesretnima su skloniji rigidnom mišljenju koje ubija kreativnost. Previše se vežu za jedan put ili za jedan cilj, što im na neki način suzi vidno polje i samim time, ograniči mogućnosti izbora. S druge strane, ljudi koji smatraju da imaju sreće u životu nemaju se potrebu tako čvrsto držati unaprijed zacrtanog puta. Oni su opušteniji i otvoreniji, pa su zato u stanju vidjeti sve ono što im se nudi, a ne samo ono što traže.

Evo primjera. Recimo, djevojka koja izlazi s društvom vani samo kako bi upoznala potencijalnog partnera vjerojatno će propustiti upoznati mnoge potencijalne prijatelje. Fokusiranost na jedno odvraća joj pažnju od svega drugog, a možda je upravo to drugo put do ostvarenja njene želje. Čini se komplicirano? Zapravo je vrlo jednostavno. Da je djevojka bila otvorena za nova poznanstva bilo koje vrste, mogla je steći nove prijatelje koji bi je možda upoznali s njenim budućim partnerom. Izreka "čudni su putevi gospodnji" zaista ima smisla. Čiji god to putevi bili (gospodnji ili slučajni), jedno je sigurno - nisu pravocrtni.

Einstein i sreća

Kako je Einstein dolazio do svojih rješenja? Mada nemamo detaljan uvid u tijek njegovih misaonih procesa, znamo da si nije razbijao glavu problemom. Umjesto toga, kada ne bi znao što i kako dalje, sjeo bi za klavir i svirao. Po riječima njegove kćerke Maje, nakon sviranja je često znao reći: «Eto, sada sam shvatio o čemu se radi!» Einstein je bio veliki obožavatelj glazbe i, prepuštajući se sviranju, otvarao se novim putevima nadahnutog, kreativnog razmišljanja. Je li Einstein imao sreće? Da. Ponašao se baš kao srećkovići iz Wisemanovog eksperimenta. Bio je sposoban otpustiti zacrtani put i ostati otvoren da pronađe rješenje tamo gdje ga, po logici stvari, može najmanje očekivati.

Osim toga, koristio je alate koje ima, koji su mu pri ruci, dok su nesretni ljudi skloni stalno tragati za alatima koji su van njihovog dosega. Kada bi došao do prepreke koja mu se činila nepremostivom, Estein nije razmišljao: «Da sam upravo sad u laboratoriju od nekoliko milijuna dolara, lako bih došao do rješenja.» Umjesto toga, on je sjeo za klavir.

Razmišljanja tipa: «Da sam mlađa, sigurno bih odmah našla partnera» ili «Da imam partnera, imala bih više samopouzdanja, pa bih bila i uspješnija» ili «Da sam rođena u bogatoj obitelji, život bi mi bio puno lakši», nisu nikoga usrećila. Stalno posezanje za onim što nemamo ukazuje na nemogućnost prihvaćanja sebe i svoje životne situacije. A tek kada prihvaćamo svoje životne okolnosti onakve kakve trenutno jesu, možemo uočiti prilike koje nam se unutar tih okolnosti pružaju.

Tomica Šćavina, svibanj 2010.

1. Činite pogreške. Ako ih ne činite, ne trudite se najviše što možete.

2. Trudite se najviše što možete.

3. Bar jednom godišnje recite svojim roditeljima i djeci što stvarno mislite.

4. Jednom tjedno isključite apsolutno sve i ugasite mobitel. Upalite svijeće, pijte vino i jedite lješnjake.

5. Nabavite dvije mreže za ležanje: jednu za vrt i drugu za unutrašnjost vaše kuće.

6. Svako malo dok vani šećete ubacite nešto sitniša u automat za parkiranje koji je gotovo prazan.

7. Saznajte kako želite da vas prijatelji i rodbina pamte u svojim sjećanjima. Pokušajte što više živjeti u skladu s tom slikom.

8. Pustite da telefon pozvoni nekoliko puta prije nego li odgovorite.

9. Kad ste sami u dizalu – plešite.

10. Ne budite opsesivni oko ničega.

Koliko sam sebi kazes da si sretan toliko ces i biti ...ako stalno ponavljas ja nemam srece ..neces je ni imati ..i kad nisam sretna uvijek nadem nesto i u toj situaciji pa kazem .." opet imam srece ..sta da je bilo jos gore"..i sama spoznaja da ima gore od trenutno moje situacije uvijek mi daje pomisao da sam sretna ....

Za mene je prava sreca samo ona koju ne mogu kupiti novcem !

Tek kad nam se desi nešto loše spoznamo koliko samo bili sretni a nismo to znali cijeniti.Sreća je svuda oko nas treba je samo vidjeti

Za mene najveća sreća je kad se okupam poslije 10 dana

Zdravlje mojih bliznjih i osoba koje volim