Zašto svoju kuhinju ne obogatite aromatičnim biljkama?
Ako volite svježe bilje u Vašoj hrani, zašto u svojoj kuhinji ne uzgojite začinsko bilje, koje će Vam biti pri ruci u bilo kojem trenutku. Kuhanje i priprema jela je danas nezamisliva bez upotrebe začinskog bilja, a zamislite koliko bi jelo bilo aromatičnijeg okusa uz svježe začine koje ste Vi sami uzgojili u svom domu.
Postoji iznenađujući broj biljaka koje rastu kao sobne biljke. Sve što Vam je potrebno je mjesto s puno svijetla, nekoliko dobrih sorta biljka i avanturistički duh.
Kako bi osigurali uspjeh, najbolje Vam je započeti sa zdravim biljkama, koje su već procvale, nego sa sjemenkama. Na pladnju imate odmah uzgojene biljke oko kojih se samo trebate nastaviti brinuti, u usporedbi s biljkama koje su počele tek rasti iz sjemena – oduzima Vam na neki način vrijeme.
Gdje držati biljke?
Bez obzira na veličinu Vašeg doma, sigurno ćete pronaći mjesto za mali lončić ili teglu u koju ćete moći posaditi svoje bilje.
Vodite računa o tome da izaberete pravo mjesto (najbolje je prozor), gdje će velike sunčeve zrake dopirati najmanje 6 do 8 sati dnevno. Pripazite da je temperatura između 22-26°C, jer biljke već na 28°C počinju izgledati ovješeno i potrebno im je zahtjevnije zalijevanje, a na temperaturi ispod 12°C biljka polako miruje i vene.
Mali savjeti za uzgoj
Pripazite uvijek da li je zemlja u teglicama suha, jer ako je, potrebna joj je voda kako ne bi uvenula. Koliko je biljci potrebna voda ovisiti će o veličini biljke, veličini i vrsti lončića te godišnjeg doba. Biljke su u stanju mirovanja te su manje aktivnije tijekom zime, kada je razina svjetlosti manja. Tada zahtijeva manje vode. Najbolji način da provjerite kada je biljci potrebna vode je da stavite prst u zemlju do jednog centimetra. Ako osjećate da je suho, vrijeme je da se biljku zalije.
Ako začine sadite, morate voditi računa na to da začinsko bilje ima vrlo sitno sjeme koje klija na svjetlosti, te treba pripaziti da ga uvijek prekrijete vrlo tankim slojem zemlje.
Začinsko bilje za Vašu kuhinju
Kadulja- zbijen, razgranat, 30-40 cm visok grm višegodišnje, drvenaste, četverouglate stabljike. Listovi su zbog dlakavosti srebrnasto bijeli, srcoliki, te ima jak aromatičan miris. Sadrži kalij, kalcij, natrij i oko 25% eteričnog mirisnog ulja. Ljuta je i gorka okusa zbog tanina i gorkih tvari.
Peršin - dvogodišnja, zeljasta, aromatična biljka bridaste stabljike. Sadrži 3-7% eteričnog ulja, 20% masnog ulja, palmitinsku kiselinu, žutu boju, šećer, škrob, sluz, te mnogo vitamina C. Zbog aromičnog mirisa služi kao začin jelima.
Ružmarin - Uzgaja se u vrtovima, a raste i divlji u suhim, kamenitim predjelima Dalmacije, Primorja i jadranskih otoka. Zimzelenih listova, koji su sjedeći, kožasti, čvrsti i uski, dužine 2-3 cm. Sadrži kalcij, eterično ulje, kamfora, gorke tvari, kvercitin, limunsku kiselinu, pektin i smolu. Upotrebljava se i lišće i cvijet.
Bosiljak - jednogodišnja, zeljasta, mirisava biljka, bijelih cvjetića. Sadrži oko 0,4 – 0,8 eteričnog ulja, saponin, gorke tvari, zbog kojih je ljutkastog okusa, te antiseptične tvari koje služe kao konzervans, jer uništavaju bakterije i druge mikroorganizme.
Origano - samonikla mediteranska biljka koja je rasprostranjena duž cijele južne Europe. Sadrži veliki dio eteričnog ulja, koji je najjači poznati biljni antiseptik i gorkih tvari. U 100g svježeg origana možete pronaći oko 267,2 mg vitamina C. Mogu se koristiti svježi ili usitnjeni i mljeveni listovi.
Autorica: Azra Terzić