ROGAČ KAO LIJEK

U posljednje vrijeme sve cešce se govori o rogacu kao o alternativi za cokoladu. Naime, prirodna slatkoca rogaca omogucava da se njime odlicno zamjenjuje kakao i poizvodi kakaa. Iako se u industrijskoj proizvodnji koristi tek posljednjih dvadesetak godina, rogac nije prehrambena novost. U ne tako davnoj prošlosti, pjevaci su žvakali plod rogaca, jer se smatralo da procišcava grlo i glas. Rogac ( Ceratonia siliqua ) je zimzelenom drvo koje pripada u skupinu marunarki ( Leguminosae ). Raste u mediteranskom podrucju gdje se uzgaja najmanje 4000 godina i to zbog slakog i hranjivog ploda - mahune. To je biljka koja voli sušne uvjete, daleko od štetocina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste do 15 metara u 50 godina. Iako prvih 15 godina ne donosi plod, kasnije ima bogat urod sve do duboke starosti. Veliko drvo može u jednom urodu donijeti tonu ploda, a cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija, mahuna rogaca ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmedju. Unutar mahune nalazi se do 15 sjemenki, koje nalikuju na sjemenke lubenice. Cijeli plod rogaca, i mahuna i sjemenke su jestivi...


Povijest rogaca
Iako porijeklom sa Mediterana, rogac se sada uzgaja u cijelom svijetu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi suvremenici rogac nazivali «egipatska smokva». Egipcani su koristili ljepljiva svojstva rogaca u mumificiranju, a u grobnicama su nadjene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoce. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno pažnje, a donosi puno plodova. Navodno se koristio i za vaganje zlata.

Proces prerade
Rogac se obicno preradjuje u zemlji porijekla. Plod se suši, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune. Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah. Prah se dobiva prženjem mahuna rogaca, koje se potom melju i prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudicaste.

Upotreba rogaca u prehrambenoj industriji i domacinstvu
Brašno rogaca se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domacintsvu se cesto koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolacima. U trgovinama zdrave hrane mogu se naci razne «cokolade», namazi i pudinzi od rogaca.
Osim toga, zreli rogac se može konzumirati kao slatka grickalica.
Rogac se zbog sadržaja tanina ponekad daje djeci koja imaju problema sa proljevom, a cak su i neki klinicki pokusi potvrdili djelovanje rogaca u sprijecavanju proljeva. Jadnostavan napitak koji može pomoci kod ovog neugodnog stanja je sok od jabuke kojemu je dodano 15 grama brašna od rogaca.

Preporucljiva zamjena za cokoladu
Rogac ima malo drugaciji okus od cokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena ili tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je pri pripravku slastica od rogaca potrebno dodati puno manje šecera nego kada se rade slastice od kakaa. Rogac ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego u cokolade. Rogac ima prednost nad cokoladom i zbog toga što ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse.Naime, feniletilamin može izazvati migrene, povisiti krvni tlak i povisiti razinu glukoze u krvi.Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka koji su važni za zdrave kosti i kožu. Upravo je oksalna kiselina jedan od krivaca zbog kojeg se cokolada povezuje s «napadom» akni u mladih nakon konzumacije prekomjerne kolicine. Stimulansi - metilksantini teobromin te kofein, prisutni u cokoladi mogu, izmedju ostalog, izazvati alergijske reakcije.

Kofein djeluje direktno na mozak i izaziva uzbudjenost. Može se prenijeti na dijete preko majcinog mlijeka, a i trudnicama se preporuca smanjen unos. Dobar je analgetik, ali ima nuspojave kao tjeskoba, nervoza, osjecaj jakog lupanja srca i ubrzava otkucaje srca. Djeluje i na probavni sustav, tako da stimulira želucane sokove i djeluje kao diuretik, što može rezultirati prekomjernim gubitkom u vodi topljivih vitamina B i C. Pogoršava stanje kod ljudi oboljelih od dijabetesa i povecava rizik od njegovog nastanka jer stimulira otpuštanje tjelesnih energetskih rezervi, odnosno šecera u krv.

Nutritivni sastav rogaca
Ugljikohidrati cine 80% sastava rogaca. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D. Osim toga posjeduje i znatne kolicine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim kolicinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal. 100 grama praha rogaca ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 067 g masti te cak 41 gram vlakana.

Nekoliko korisnih savjeta kako koristiti rogac…
Osim što ga možete koristiti kao zamjenu za cokoladu u receptima za kolace, s mljevenim rogacem možete napraviti i kolac izgledom i okusom slican orahnjaci. Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu. Rastopljeni rogac nema sjajan izgled kao cokolada jer ne sadržava kakao maslac. Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogaca, dodajte obrano mlijeko razrijedjeno s toplom vodom. Ako se uzme u obzir njegov bogati sastav i odlican okus, rogac je definitivno namirnica koju treba poceti redovito konzumirati!



Rogač (Ceratonia siliqua, L.) je samoniklo drvo ili grm iz porodice mahunarki (Leguminosae), koje raste među makijom, maslenicima, po šumama i kamenitim mjestima.

Drvo je široke krošnje i do 15 m visoko, a plod je 20 cm duga mahuna, zelene boje koja sazrijevanjem prelazi u tamnosmeđu. Mahune sazrijevaju koncem ljeta. Zrela mahuna je slatkastog okusa. Endosperm zrelih mahuna prerađuje se u rogačevo brašno. Rogač raste u obalnim krajevima mediteranskog pojasa u Hrvatskoj, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji. Otok Šolta je posebno poznata po rogaču gdje postoji i mjesto imenom Rogač.
Povijest rogača

Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Najvjerojatnije je upravo rogač bio hrana iz biblijskih vremena. Smatra se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potječe njemački naziv za rogač - Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh. U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration). Naziv se rabi i danas za 0,18 gr. zlata.

Rogačev su plod u terapijske svrhe rabili još i stari Egipćani. Koristili su ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Starim Grcima i Rimljanima kao lijek su služili nezreli plodovi. U bilješkama Grka Theophratusa, rogač se spominje kao «egipatska smokva», dok su Rimljani jeli zelene i svježe mahune zbog njihove prirodne slatkoće.

Zanimljivo je otkriće antidijaroičkog učinka rogača u dječjoj praksi. Španjolski liječnikDoktor. Ovlašteni praktikant medicine. Ramos zapazio je 1941.g. da su u Španjolskoj gladna djeca koja su se hranila rogačem rjeđe imala probavne tegobe od ostale djece. To ga je potaklo da u dječju praksu uvede rogač u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije.
Plod rogača sadrži 13% jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20% saharoze, 2-3% pektina, 4% bjelančevina, 3 % sluznih polisaharida i 35% škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36% kalcija, 24% kalija, 29% bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28%). Rogač ima mali udio mastiGlavni izvor energije za ljude i životinje. Masti sadržavaju devet kalorija po jednom gramu., ne sadrži kofeinGorkog okusa, topiv u vodi, to je sastojak koji stimulira središnji živčani sustav i blagi je diuretik (pospješuje izlučivanje tekućine). i teobromin, te rijetko djeluje kao alergenTvar koja može proizvesti alergijsku reakciju..

Pulpa rogača ima visok udjel fenolnih spojeva od kojih su naznačajniji tanini (16-20%).

Fenolni spojevi, među kojima se nalaze i tanini, djeluju antioksidativno (sprječavanje oksidacijskih reakcija inhibicijom slobodnih radikala) te zbog toga imaju povoljan utjecaj na ljudsko zdravlje. Studije provedene na zdravim dobrovoljcima potvrdile su učinak polifenola i netopljvih vlakana rogača na sniženje razine lipida u krvi. Konzumiranjem 15 g rogača dnevno u razdoblju od 4 tjedna zabilježeno je sniženje od 7.1% ukupnog kolesterola i 10.6% LDL kolesterola (kolesterol niske gustoće odnosno «loš» kolesterol).