Uspjeh je najbolja osveta

Nikada se ne hrvajte sa svinjom jer ćete oboje završiti prljavi, ali svinja će u tome uživati.

Čarls Munger

Zavist je želja za uništavanjem vrijednosti koje su stvorile ili stekle druge osobe. Ona se javlja jer vrijednosti drugih ljudi otkrivaju greške i nesposobnost zavidne osobe. To pak uništava njezino samopoštovanje. Zavidna osoba želi uništiti tuđe vrijednosti, ali zapravo uništava svoj život. Ljudi koji razviju zavist čine to na svoju štetu jer time na kraju sami sebi nanose zlo i donose nesreću.

Glavni uzroci zavisti su neiskrenost prema samom sebi i lijenost. Iz straha i zlobnosti, zavidnici moraju napadati vrijednosti stečene od strane drugih osoba. Tuđe materijalne i nematerijalne vrijednosti čine zavidnu osobu svjesnom vlastite neuspješnosti. One otkrivaju šta zavidnoj osobi nedostaje i čine je svjesnom njene vlastite nesposobnosti da živi srećan život. Kao rezultat toga, zavidna osoba mrzi uspješne osobe iako zapravo želi biti poput njih.

Savjet je jednostavan: koncentrišite se na sebe i neka vas previše ne zamaraju uspjesi ili imovina drugih ljudi.

Svaki čovjek, ma kako dobrim bio, tokom života sakupi određenu količinu neprijatelja. Toga se ne treba stidjeti. Iako će mnogi teško prihvatiti savjet da oproste svojim neprijateljima, najbolje je rješenje jednostavno zaboraviti na njih. Pravu osvetu možete ostvariti jedino ne dopustivši svojim neprijateljima da budu uzrokom vašeg samouništenja. Želite li znati koja je najbolja osveta? Vaš uspjeh na svim životnim poljima najbolja je osveta onima koji vam ne žele dobro.

mudremisli.com

15 PRAVILA USPJEŠNOG ŽIVOTA

1. Izađite i ostanite van zone komfora. Najbitnije stvari u životu nam se dešavaju kad nismo u potpunosti zaštićeni.

2. Nikad ne odustajte. Rijetko kad uspijemo iz prve. Kad padneš, ustani i nastavi. Ako ne ide na taj način, probaj drugačije.

3. Kad se spremate da odustanete bliže ste cilju nego što mislite. Kinezi kažu da je iskušenje da odustanemo najveće neposredno prije ostvarenja uspjeha.

4. Pripremite se na najgoru moguću varijantu. Zapravo, napravite referentni sistem od najgoreg scenarija kako bi izmjerili koliko zaista napredujete. Pokušaj nešto novo, neće te pojesti.

5. Fokusirajte se na ono što želite da se desi. Buda je rekao: Ono što misliš to i postaješ. Misli pozitivno.

6. Danas rješavajte bitne stvari. Fokusirajte se na sadašnji trenutak i riješite neodložne stvari bez kojih ni daleka budućnost nije izgledna.

7. Uvijek grabite naprijed. Nikad ne posustanite u obrazovanju, istraživanju novih stvari i unaprijeđenju organizacije. Neka vaš cilj bude da svakog dana budete još bolji na neki način.

8. Brzo odlučujte. Nekada je bolje energično sprovesti dobar plan danas, nego savršen plan sutra.

9. Mjerite sve što vam je bitno. Jedno pravilo kaže da se sve stvari koje se mjere i nadgledaju s vremenom unaprijede.

10. Sve što se ne održava će se pogoršati. Ako želite riješiti probleme kojih niste svjesni pogledajte pažljivo tamo gdje niste ništa uradili u skorije vrijeme. Problemi su vjerovatno baš tamo.

11. Pazite na vaše suparnike, ali mnogo više pazite na to šta vi radite. Drugim riječima – budite maksimalno profesionalni i poslovni.

12. Prestanite očekivati da život bude fer. Život nikad nije fer.

13. Rješavajte sopstvene probleme. Tako ćete steći naviku da osmišljavate sopstvena rješenja – niko nije uspio na duge staze oponašanjem drugih.

14. Razvedrite se i ne shvatajte život suviše ozbiljno. Više od pola dobrih stvari koje nam se dese u životu ionako dugujemo čistoj sreći.

15. I bez obzira na sve – smijte se. Razlog za osmijeh uvijek postoji, samo je do vas da ga pronađete. Svaki dan.

mudremisli.com

11 PRAVILA DOBROG ŽIVOTA

Nikada se ne suočavaj sa nevoljom polovično. Nervoza je rđa života; kada dodaš sutrašnji teret na današnji, njihova težina postaje nepodnošljiva.

Izbjegavaj klupu za oplakivanje i zahvaljuj se, umjesto toga, za svoje poraze. Ne bi ih dobio da ti nisu bili potrebni.

Uvijek uči od drugih. Onaj koji uči od sebe ima budalu za nastavnika.

Budi oprezan. Ne preopterećuj svoju savjest. Upravljaj svojim životom kao da ga provodiš u areni punoj glodara.

Izbjegavaj pretjerivanje. Ako primjetiš nešto u sebi što te ispunjava ponosom, pogledaj bolje i naći ćeš više nego što je potrebno da se postidiš.

Budi mudar. Shvati da nisu svi ljudi stvoreni jednaki, jer nema jednakosti u prirodi, pa ipak, nijedan čovjek nije rođen sa kojim nije rođeno i njegovo stvaralaštvo.

Radi svakog dana kao da ti je prvi, ali ipak nježno postupaj sa životima koje dodiruješ, kao da će se svi završiti u ponoć.

Voli svakoga, čak i one koji te odbijaju, jer mržnja je luksuz koji ne možeš sebi da priuštiš.

Potraži one kojima je potrebna pomoć. Nauči da onaj koji pruža iz jedne ruke, uvijek dobija u obe.

Budi dobrog raspoloženja. Iznad svega, zapamti da je vrlo malo potrebno da bi se stvorio srećan život.

Pogledaj gore. Pruži ruke. Prosto ostani vjeran Bogu i putuj tiho svojim putem ka vječnosti sa milosrđem i osmjehom.

Kada odeš, svi će reći da si u nasljedstvo ostavio bolji svijet od onog koji si zatekao.

ZAŠTO INTELIGENTNI LJUDI NE OSTVARUJU USPJEH?

“Zašto inteligentni ljudi ne ostvaruju uspjeh?” naslov je knjige Roberta Sternberga objaljene 1994. g. Sternberg – poznati psiholog i tvorac triarhične teorije inteligencije i triangularne teorije ljubavi – navodi 20 uzroka koji dovode do toga da inteligentni ljudi ne uspiju ostvariti svoje ciljeve:

Nedostatak motivacije. Telenat je nebitan ako osoba nije motivisana da ga iskoristi. Motivacija može biti vanjske prirode (npr. priznanje društvene zajednice) ili unutrašnje (zadovoljstvo dobro urađenim poslom). Vanjski izvori su po pravilu prolaznog karaktera, dok su unutrašnji trajniji.
Nedovoljna kontrola impulsa. Impulsivnost nas sprečava da postižemo optimalne rezultate. Neki ljudi ne koristi u potpunosti intelektualne resurese kako bi riješili problem već biraju prvo rješenje koje im se bljesne u glavi.
Nedostatak istrajnosti. Neki ljudi jednostavno odustaju suviše brzo, dok drugi ne umiju prestati čak i kad je očigledno da su pokušaji osuđeni na propast.
Korišćenje pogrešnih sposobnosti. Mnogi ljudi ne koriste odgovarajuće sposobnosti za ostvarivanje zadataka koji su pred njima.
Nesposobnost da misli pretvore u djela. Čini se da su neki ljudi prosto zakopani u svojim mislima. Iako često imaju odlične ideje, nerijetko nikad ništa ne urade sa njima.
Nedostatak orijentacije ka stvaranju proizvoda. Ovakvi tipovi ljudi se očigledno više koncentrišu na proces stvaranja, nego na konkretan rezultat.
Nesposobnost završavanja zadataka. Neki ljudi prosto ne uspijevaju završiti započeto. Moguće da je uzrok strah od neizvjesnosti šta će biti poslije ili od straha da će postati bespomoćni u džungli detalja.
Nemogućnost iniciranja. Mnogi su ili nemoćni ili nesposobni da pokrenu projekat sa mrtve tačke. Mogući uzroci su neodlučnost ili strah od prihvatanja obaveza.
Strah od neuspjeha. Ljudi ne uspiju postići vrhunske rezultate jer izbjegavaju suštinski važne izazove u životu.
Odugovlačenje. Bez pritiska neki ljudi nisu u stanju da funkcionišu. Umjesto da rješavaju ključne stvari, oni se zamajavaju sa beznačajnim stvarima.
Prebacivanje odgovornosti. Neki ljudi uvijek krive sebe čak i za najmanje sitnice. Drugi uvijek krive druge.
Pretjerano samosažaljenje. Neki ljudi više vremena provedu u očajavanju nego pokušavajući da ulože dodatni napor da riješe probleme.
Pretjerana ovisnost. Umjesto da sami urade nešto u svom životu, neki ljudi očekuju da to drugi urade za njih.
Zarobljenost u sopstvenim teškoćama. Neki ljudi dopuštaju da teškoće iz ličnog života utiču na njihov posao. Tokom života svaki čovjek prolazi kroz faze izuzetne radosti i tuge. Zbog toga je teško održati ravnotežu.
Ometanje i nedostatak koncentracije. Čak i izuzetno inteligentni ljudi imaju kratak period održavanja pažnje.
Razvlačenje na razne strane. Preuzimanje previše aktivnosti često dovodi do toga da se nijedna ne uradi na vrijeme. Preuzimanje suviše malo aktivnosti često utiče na propuštanje životnih prilika i stoga i ostvarenja.
Nesposobnost da se odloži uživanje. Neki ljudi sebe i druge nagrađuju nakon ostvarenja malih zadataka, istovremeno izbjegavajući velike zadatke koji im mogu donijeti stvarne koristi.
Nesposobnost da se vidi šuma od drveta. Opsjednutost detaljima uzrokuje nesposobnost ili nevoljnost da se sagleda šira slika u projektima na kojima se radi.
Nedostatak ravnoteže između kritičkog, analitičkog mišljenja i kreativnog, sintetičkog mišljenja. Važno je da ljudi nauče kakva vrsta mišljenja se od njih očekuje u datoj situaciji.
Premalo ili previše samopouzdanja. Nedostatak samopouzdanja erodira sposobnost osobe da završava započete stvari i ostvari svoje snove. Suprotno tome, pojedinci koji imaju previše samopouzdanja često nisu sposobni da priznaju da ne znaju ili da moraju dodatno raditi na sebi.