Otkrijte od čega se sve rade paštete i hrenovke

U salamama, paštetama i mesnim narescima otkrivena je povećana količina polifosfata i natrijevog nitrita, emulgatora koji uzrokuju rak i uništavaju kalcij u kostima, zbog čega su posebno opasni za djecu i trudnice.

Hrenovke, mesni naresci i paštete koje se nalaze na policama trgovina u Hrvatskoj sadrže mnogo više kancerogenih aditiva, masti i vode nego što je dopušteno zakonom, otkrile su analize ovlaštenih laboratorija za provjeru ispravnosti hrane.

Osim što takva hrana nutricionistički gotovo bezvrijedna, predstavlja opasnost za zdravlje.

Prastari ostaci iz klaonica

"Zna se da je meso koje se koristi za kobasice, paštete i druge mesne prerađevine staro do nekoliko godina i riječ je o ostacima iz klaonica. Međutim, mnogo je veći problem nešto drugo: ti proizvodi sadrže preveliku količinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijevog nitrita. Natrijev nitrit je uobičajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim učinkom. Osim toga, ti emulgatori izvlače kalcij iz kostiju, što može dovesti do osteoporoze ili u slučaju trudnica do nepravilnog razvitka fetusa. Često se u proizvodima koji moraju imati 50 posto svinjskog i 50 posto goveđeg mesa nalazi i do 80 posto svinjskog mesa, koje je jeftinije", kaže za Jutarnji list dipl. ing. Dario Lasić, nutricionist i voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane na Zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Lasić upozorava da je problem što većinu uzoraka mesnih prerađevina na analizu šalju proizvođači kako bi dobili dopuštenje za stavljanje u prodaju, pa nije poznato kolika se količina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tržištu.

Starost mesa u mesnim prerađevinama je, kaže Lasić, također nemoguće utvrditi jer u Hrvatskoj nema za to opremljenih laboratorija.


U hrenovkama njuške, repovi, uši i tetive!

Sudeći prema rezultatima laboratorijskih istraživanja, u hrenovke, paštete i nareske stavljaju se svinjske i goveđe njuške, repovi, tetive, uši i koža, pomiješane s mnogo masti, vode, konzervansa i umjetnih pojačivača okusa.

Prema zakonu, takva bi se hrana morala vratiti proizvođaču ili se uništiti spaljivanjem. No, mesni ostaci ipak završe na tržištu jer inspekcije nisu usklađene i kontrola obuhvaća samo mali broj uzoraka.

Lasić zaključuje da je najgore što hranu poput pašteta i hrenovki najviše jedu djeca, i što su se njom do prije dvije godine mališani hranili u vrtićima.

Trudnicama se savjetuje da potpuno odustanu od salame i kobasica, jer će u suprotnome dijete imati gotovo dvostruko veći rizik da oboli od raka na mozgu. Opasnost od deformacije fetusa je veća za 30 posto jer aditivi uništavaju kalcij.

net.hr

Sva sreća da jedem jako malo mesa, kad ga jedem onda je ili domaće ili baš provjereno. Nadam se da će se neke stvari strože kontrolirati kad uđemo u EU.

Zar jedemo meso staro 10 godina?!



Jeste li znali da meso nema rok trajanja? E, prema našem zakonu nema, a prema zakonima Europske unije ima. U emisiji HTV-a Hrvatska uživo radnik jednog mesnog pogona svjedočio je što se sve radi s mesom i mesnim prerađevinama kojima istekne rok.

Razumljivo, zbog straha od gubitka posla, njegov identitet ostao je skriven.

"Meso i prerađevine zbog datuma ili neke druge nepravilnosti raspakiravaju se i ponovno pakiraju za tržište. Ali, budite sigurni da ljudi koji znaju za to i koji to rade zbog čiste zarade, ne mareći za potrošače, ne jedu takvu hranu, kao ni njihova djeca", rekao je radnik za HTV.

Sve je prijavio još prošle godine. Obratio se MUP-u i USKOK-u, napisao im, na njihovo traženje, sve datume, zbivanja i imena umiješanih. Do danas, kaže, nitko nije reagirao. Možda i zato što je mesna prehrambena industrija jedna od rijetkih industrijskih grana u kojima Hrvatska zarađuje. Kaže, to je stoga što rijetko tko doista zna što jede.

Nakon veterinarske inspekcije koja jamči kakvoću i ispravnost na liniji klanja, human odnos prema životinjama i djelomice nadzire preradu, država više nema odgovornost.

U Hrvatsku se, kaže on na HTV-u, uvozi meso staro i deset godina. Kupuje se na rasprodajama u zemljama Europske unije, koje bi ga, da poštuje zakone, trebale spaliti.

Kod nas takvo meso, čini se, ne predstavlja problem, jer prema našim zakonima meso nema rok trajanja, i, po svemu sudeći, može u prodaju ako je zamrznuto i više desetljeća. U Njemačkoj, primjerice, meso može biti zamrznuto najviše šest mjeseci.

Zdenka Kocmur, iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, kaže da tako meso puno ne gubi na nutritivnoj vrijednosti, ali da se takvom mesu kvaliteta drastično mijenja.

"Meso smrznuto deset godina ne sliči svježem mesu i to se i samim pogledom može vidjeti. Ne želim vjerovati da se takvo meso uvozi u Hrvatsku", rekla je Kocmur.

Kocmur upozorava kako je na pakiranjima mesa nema detaljnih deklaracija. Najčešće je naveden datum pakiranja i/ili rok trajanja, ali kaže da su vrlo rijetka pakiranja na kojima piše porijeklo, zemlja iz koje je uvezeno, datum klanja i datum rasijecanja.


Rok trajanja za meso ne postoji!

Ružica Vazdar iz Državne sanitarne inspekcije tvrdi da se sve radi prema zakonu. Objasnila je da svaki uvoz kontrolira veterinarska inspekcija, koja provjerava je li meso u skladu s propisima te pregledava papire. Za kontrolu mesa na policama trgovina, pojašnjava, zadužena je sanitarna inspekcija koja godišnje u maloprodajnim objektima, među kojima su i mesnice napravi oko 4000 nadzora.

Na pitanje je li moguće da se proizvodi koji su pakirani 2006. ponovo prerađuju i prepakiravaju, Vazdar nije dala konkretan odgovor, nego je rekla da su te stvari regulirane te da su jasni propisi. "Ako je mesu istekao rok, ono mora biti zbrinuto na sakupljalištima za takvu vrstu otpada", rekla je Vazdar.

Problem je što zakon ne propisuje rok trajanja mesa, posebno ne zamrznutog mesa. To potvrđuje i izjava Mladena Pavića, glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

"Meso traje onoliko koliko je zdravstveno ispravno", rekao je Pavić.

Brazilska svinjetina – 1 kg za 4,5 kuna

Prema saznanjima HTV-a, u Hrvatsku je prije dva mjeseca iz Brazila uvezena svinjetina stara više od deset godina. Jedan hrvatski proizvođač je za kilogram tog mesa platio 4,5 kuna.

Glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić kaže da nije upoznat s tim slučajem, ali da se može istražiti.

net.hr

Kako održati svježinu i kvalitetu mesa?




Znanstveni dokaz da grickanje kikirikija ili jedenje maslaca od kikirikija najmanje pet puta tjedno može prepoloviti rizik od srčanoga udara, davno je usvojen. A osim što kikiriki ima niz ljekovitih svojstava, ustanovljeno je da je prirodni konzervans.


Španjolski osvajači su u 15. stoljeću prenijeli kikiriki u Europu i dalje po svijetu, a zanimljivo je da je ova biljka stigla u Sjevernu Ameriku tek u 18. stoljeću, i to iz Afrike. Kikiriki je bogat proteinima, sadrži značajne količine željeza, cinka, magnezija i vitamina D.

Prije godinu dana znanstvenici s Harvarda dokazali su da kikiriki snižava kolesterol, sprječava upale, poboljšava stanje krvnih stanica oko srca i smanjuje rizik od srčanog udara.

Danas, znanstvenici sa North Carolina Sveučilišta tvrde da je ekstrakt ovojnice kikirikija bogat antioksidansima koji čuvaju boju crvenog mesa te usporava njegovo kvarenje.

Dodan u svježu govedinu, održala se željena razina boje mesa, onemogućio se razvoj neugodnih aroma te inhibirao oksidaciju lipida i mioglobina tijekom kuhanja. Ekstrakt kikirikija pokazao je djelotvornost sintetičkih konzervansa koji se rabe u mesnoj industriji, prenosi Vitamini.hr.

Skoro nikad ne jedem pastetu ..hrenovke a nareske pogotovo ...sto ne mogu koristiti u prodaji sirovih proizvoda ..tj sav otpad ide u to ..ja bitku bijem sa djecom ..oko hrenovki i pasteta... i nije to samo problem u Hrvatskoj to je svugdje isto ..i ne mislim da ce se ista promjeniti kad udete u EU ...mislim da je svugdje to isto

Mislim da nije svugdje isto, mislim da u uređenim zemljama postoje točne norme koliko soje, koliko koje klase mesa smije ići u koji proizvod, kod nas ili neke stvari nisu uređene ili su mrtvo slovo na papiru, vrlo malo toga se kontrolira kako treba.

ponekad više volim da nešto ne znam..odnosno da o tome ne razmišljam. Srečom pa rijetko kada kupim i jeno i drugo..nekako mi je to bacanje novaca. Više volim neku kobasicu koja je što manje crvena a što više rozkasta..a od namaza više volimo one sirne nego paštete

To se već odavno zna kakva je kvaliteta mesa u hrenovkama,paštetama i inim proizvodima sličnog sastava.Uglavnom to izbjegavam u svom hladnjaku,no ponekad kupim hrenovke i zaboravim na to što je u njima...a paštetu radim domaću i ne samo od mesa...fina je ona i od povrća,na pr.tikvica...

2005 je i ovdije kod mene bio skandal u vezi starog mesa ,
otkrilo se vise od 200 tona pokvarenog mesa koji je trebao
dalje na proizvodnju ili na prodaju. Prepostavlja da se da je ogromna
velicina od gradana pojedena bila....fuj fuj...
toliko o Evropi