Vitamini i minerali

Vitamini i minerali koje unosimo hranom su vrlo važni za pravilno funkcioniranje organizma. Sudjeluju u svim biokemijskim procesima.

Ubrzani tempo i moderan način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pravilnu prehranu što dovodi do umora, nedostatka energije, a ponekad i do pojave drugih tegoba i poremećaja zdravlja. Zbog toga je ponekad potrebno nadomjestiti manjak koji uzrokuje nepravilna prehrana vitaminskim suplementima.

Međutim, kod uzimanja bilo kakvih vitamina potreban je oprez. Prekomjerno unošenje može narušiti prirodnu ravnotežu hranjivih tvari, neki vitamini (A,D,E i K) mogu biti i toksični. Ipak, većina ih se topi u vodi i organizam ih izlučuje mokraćom.

Britanski znanstvenici čak su objavili upozorenje u kojem su naglasili kako redovito uzimanje nekih vitaminskih dodataka može prouzrokovali i neke zdravstvene probleme.

Ističu kako je najveći problem u neumjerenosti. Neki ljudi ne vodeći računa o propisanim dozama uzimaju vitaminske dodatke, s pretpostavkom, ako su vitamini dobri za zdravlje, što više ih uzmu to bolje. Što naravno nije točno. Posebnu pozornost bi trebale obratiti žene za vrijeme trudnoće ili osobe koje uzimaju neke druge lijekove.

Ipak, neki nutricionisti tvrde kako su vitaminski suplementi nužni, poput Dr. Ann Walker iz Britanskog zdravstvenog informacijskog centra za vitaminske suplemente: „Vitamini, minerali i dijetni suplementi ne samo da imaju dokazane zdravstvene prednosti, nego su nužni za održavanje dobrog zdravstvenog stanja, oni su most iznad prehrambenog jaza koji mnogi ljudi stvaraju svojim lošim prehrambenim navikama u kojima često nedostaje esencijalnih vitamina i minerala“.

U svakom slučaju, najbolje bi bilo prije uzimanja vitaminskih dodataka posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom koji će na temelju vaših osobnih potreba i prehrambenih navika utvrditi koji vitamini i u kojoj dozi su najbolji za vas.

Zbilja Miha,znas li koliko dugo se smije uzimati magnezijum sumeci ili bilo kakav vec??

Ditice, evo :

Kao i kalcijum, i magnezijum gradi naše kosti i čini ih dovoljno tvrdim, a ipak dovoljno lakim. Odrastao muškarac u svom telu ima oko 30 grama magnezijuma, uglavnom u kostima, dok se jedna četvrtina nalazi uglavnom u enzimima. Poznato je preko 300 enzima koji sadrže magnezijum, pa veliki deo hemijskih reakcija zavisi upravo od ovog minerala. Promet hranljivih materija i njihov ulazak u ćelija pod kontrolom je ovog minerala, kao i svaka ćelijska deoba.

Ako tražite dobar izvor magnezijuma, banane su siguran i najbolji izbor. I drugi plodovi biljaka su bogati magnezijumom, jer su pre svega bogati enzimima koje sadrže ovaj mineral. Sledeći na listi su voće i povrće tamnozelene boje. Hlorofil, glavni pigment ovih biljaka koji im i daje karakterističnu boju, bogat je magnezijumom. Ne treba zaboraviti ni integralne žitarice, orašaste plodove, kao i i leguminoze, posebno pasulj.

Dnevna doza za muškarce iznosi 350 mg, a za žene 280 mg.

Ja pijem 250 mg,vec dva mjeseca,pa se pitam dokle tako?

dugotrajno uzimanje šumećih tableta izazivaju kamenac u bubrezima...

Kalcijum

Prosečna zapadna ishrana sadrži malo manje nego što je preporučena dnevna doza Kalcijuma, tako da je ovaj nedostatak prilično čest, pogotovo među ženama posle menopauze. Kalcijum je glavni sastavni deo kostiju i zuba, tako da nam treba više kalciuma nego bilo kog drugog minerala. Prosečno ljudsko telo sadrži više od 1 kg kalcijuma i oko 1 gram je dnevna potreba da bi se održao taj nivo. Mleko i tvrdi sir – pogotovo sa manje masti – su dobri izvori kalcijuma. Sardine u konzervi su takođe dobar izvor.
Dobri izvori kalcijuma

* Mleko,
* kačkavalj,
* sardine,
* jaja,
* lisnato zeleno povrće.

Čaša mleka sa malo masnoće, nemasni jogur i nemasni sir su dovoljni da prosečnoj osobi obezbede neophodan Kalcijum.
Kako pomaže kalcijum

* Pomaže u održavanju jakih kostiju i zuba.
* Pomaže u slanju nervnih impulsa duž neurona.
* Reguliše mišićne kontrakcije i udarce srca.
* Dobar je za imuni sistem
* Pomaže u borbi protiv raka i srčanih oboljenja.
* Pomaže telu u metabolizmu gvožđa.

Simptomi nedostatka kalcijuma

* Slabe kosti i zubi.
* Prelomi.

Primedba:
Rizična grupa su žene posle menopauze.
Nivoi kalcijuma se smanjuju prevelikom količinom čokolada, masnoće ili soli.
Preporučene dnevne doze Kalcijuma

SAD: 800-1200mg
EU: 800mg

Evo i ovo, a koliko dugo mozes piti videcu sutra u jednoj mojoj knjizi pa cu ti reci...

Ne pijem sumece,vec onaj u tabletama Natural Wealth.

jel magnezijum piješ zbog grčeva u nogama i tako to??..znam da nedostatak magnezijuma to izaziva..

Ne,zbog migrene.

Dita von Teese je napisao/la:

Ne pijem sumece,vec onaj u tabletama Natural Wealth.

To mozes pitati i u apoteci gde uzimas, pitaj koliko dugo smes da uzimas...

trebalo bi da se napravi pauza posle 3 meseca...

Oni u apoteci pojma nemaju..

pa ja ti kažem...provereno...

Videcu ja sutra kod mene pa cu ti reci

Aaa sad sam vidjela tvoj post Tornado..tako nesto sam i planirala..

Kalcijum



Klacij je najzastupljeniji mineral u našem tijelu. Nužan je za rast i zdravlje kosti i zuba.


On omogućava stezanje mišića, uključujući i srce, te je nužan za zgrušavanje krvi, prijenos živčanih impulsa i zdravlje vezivnog tkiva. Također, održava normalnu razinu krvnog tlaka i smanjuje opasnost od bolesti srca. U kombinaciji sa vitaminom D može smanjiti opasnost od raka debelog crijeva, te osteoporoze, a kod djece od rahitisa.

- Nalazi se u: svim mliječnim proizvodima, tamnozelenom lisnatom povrću, srdelama, lososu i bademima.

- Za potpunu apsorpciju kalcija potrebna je dovoljna količina vitamina D i klorovodične kiseline u želucu, te uravnoteženi odnos drugih minerala. Nedovoljno kretanja, te konzumiranje prevelikih količina alkohola, prehrambenih vlakana i masti može loše djelovati na apsorpciju kalcija.

- Dodaci kalcija dostupni su u mnogima oblicima, no, u tijelu se najbolje apsorbira kalcijev citrat – malat, on je posebno pogodan za osobe s bubrežnim kamencima koje trebaju uzimati kalcij.
Previše kalcija može izazvati zatvor i taloženje kalcija u mekom tkivu, što može dovesti do oštećenja srca, jetre ili bubrega.

Bakar

Bakar je neophodan za ljudsko zdravlje. Njegove najvažnije uloge su: pomaže stvaranju hemoglobina u krvi, olakšava apsorbciju željeza, upravlja krvnim tlakom i otkucajima srca, poboljšava plodnost, osigurava zdravu pigmentaciju kože i kose, pomaže jačanje krvnih žila, kosti, živaca i tetiva, štiti tkivo od oštećivanja slobodnim radikalima, jača imunološki sustav, te poznato je da ima udjela i u sprečavanju raka.


- Nalazi se u: iznutricama, plodovima mora, orasi, sjemenke, zeleno povrće, kakao, crni papar.

- Uz zdravu prehranu dobivamo dovoljno bakra iz hrane, no, manjak se može pojaviti u dojenčadi koja se ne hrane majčinim mlijekom, te u nedonoščadi. Simptomi nedostatka bakra su ispucala kosa, izobličen kostur, anemija, visoki krvni tlak, srčana aritmija i neplodnost.

- Dodaci bakra smiju se uzimati samo po preporuci liječnika, jer prevelika količina bakra može imati za posljedicu mučnine, povraćanje, te bolove u mišićima i trbuhu. Trudnice i žene koje rabe kontracepcijske pilule sklone su višku bakra u krvi.[b]

Cink

Ovaj mineral sastavni je dio sinteze RNA i DNA. Sudjeluje u brojnim tjelesnim procesima kao što su razvoj i rast kostiju, disanje stanica, zacjeljivanje rana, utječe na sposobnost jetre da ukloni iz tijela otrovne tvari, metabolizam energije, aktivnost imunološkog sustava, te na regulaciju srčanog ritma i krvnog tlaka. Unapređuje zdravlje kože i kose, povećava osjet okusa, također, može poboljšati kratkotrajno pamćenje i pozornost. Često se primjenjuje i za liječenje akni, reumatskog artritisa i prostatitisa.


- Cinkova mast koja sadrži cinkov oksid najčešći je oblik za lokalnu primjenu i vrlo je korisna kod kožnih poremećaja, opeklina ili nekih drugih rana.

- Nalazi se u: nemasnom mesu, plodovima mora, jajima, soji, pšeničnim klicama, kikirikiju, siru...

- Mala djeca, trudnice, starije osobe i vegetarijanci su skloniji nedostatcima cinka u organizmu. Manjak urokuje gubitak okusa, ispadanje kose, bijele mrlje na noktima, dermatitis, umor, gubitak teka te sporo zacjeljivanje rana.

- Prevelike količine cinka mogu oslabiti rad imunološkog sustava, izazvati umor, glavobolje, mučnine, povraćanje, bolove u želucu, dehidraciju, te čak i prestanak rada bubrega.[b]

Fluorid

Fluorid pomaže stvaranje čvrste cakline koja štiti zube od


krvarenja i karijesa, te jača čvrstoću i stabilnost kostiju.

- Nalazi se u: fluoriranoj vodi, osušenim morskim algama, ribama, siru i mesu.

- Dodatke fluorida trebaju uzmitai djeca i dojenčad koja ne piju redovito fluoriranu vodu, ali samo u dozama koje propiše liječnik. Prevelike količine fluorida mogu izazvati potpuno suprotan učinak od željenog, kao npr.omekšanje zubi, zaustavljanje rasta, slabljenje glavnih tjelesnih sustava, otvrdnuti ligamente i tetive, učiniti kosti krhkima, i sl. Dok koncentracija veća od pedeset prema milijun može izazvati smrtonosno trovanje.

Fosfor

Važan je za oblikovanje i zdravlje kostiju. On potiče stezanje mišića i pridonosi rastu i obnavljanju tkiva, proizvodnji energije, prijenosu živčanih impulsa i radu srca i bubrega.


- Nalazi se u većini namirnica, a najviše u: mesu, peradi, jajima, ribi, mliječnim proizvodima, žitaricama punog zrna, orasima i bezalkoholnim napicima.

- Nedostatak je vrlo rijedak, pojavljuje se jedino kod dugotrajne primjene lijekova koji sadrže aluminijev hidroksid. Simptomi nedostatka fosfora su: slabost, bolove u kostima, te gubitak teka.

- Prekomjerne količine u krvotoku ubrzavaju gubitak kalcija, trovanje je rijetkost, osim u slučaju bubrežnih bolesti.

Jod

Jod utječe na metabolizam hranjivih tvari, rad živaca i mišića, starenje kože, kose, zuba i noktiju, te tjelesni i psihički razvoj. Pomaže i u pretvaranju beta karotena u vitamin A, a učinkovit je i antispeptik i sterilizator vode.


- Nalazi se u: algama, plodovima mora, povrću koje se uzgaja na tlu bogatom jodom, jodiranoj kohinjskoj soli.

- Dodavanje joda je u većini slučajeva nepotrebno, no, trudnice moraju unositi dovoljno joda za sebe I svoje nerođeno dijete kako bi spriječile neke bolesti.

- Nedostatak joda je vrlo rijedak, a može izazvati gušu, prekomjerno debljanje, ispadanje kose, tromost, nesanicu… Višak joda se najvećim dijelom izlučuje bubrezima, no, prevelik unos može izazvati nervozu, hiperaktivnost, glavobolju, osipe, metalni ukus u ustima i gušu.

Kalijum

Kalij zajedno s natrijem i klorom djeluje na održavanje raspodjele tekućina i pH ravnotežu, povećava prijenos živčanih impulsa, stezanje mišića, upravlja srčanim otkucajima i krvnim tlakom. Neophodan je za sintezu bjelančevina, izlučivanje inzulina iz gušterače i metabolizam ugljikohidrata. Osobe koje redovito jedu hranu bogatu kalijem rjeđe obolijevaju od ateroskleroze, bolesti srca i visokog krvnog tlaka, također, poznato je i da rjeđe umiru od moždanog udara.

- Nalazi se u: nemasnom mesu, sirovom voću i povrću, te krumpiru.

- Manji nedostatak ovog minerala ne izaziva nikakve simptome. Veći nedostatak može izazvati mučninu, povraćanje, grčenje ili slabost mišića, proljev, lošu koncentraciju, slabe reflekse, srčanu aritmiju, a u vrlo rijetkim slučajevima veći nedostatak uzrokuje čak i smrt.

- Dodatke kalije najbolje je uzimati po liječničkim nadzorom

Klorid


Klorid je prirodna sol minerala klora. U organizmu, on se veže s natrijem i kalijem. Održava normalan raspored i pH svih tjelesnih tekućina. Poznato je i da povoljno djeluje na rad mišića i zdravlje živaca. Također, pridonosi pravilnoj probavi jer je osnovni sastojak kloridne kiseline (jedan od želučanih sokova koji pomaže probavu hrane), te uklanjanju otpadnih tvari.

- Nalazi se u: neprerađenoj, prirodnoj hrani, te soli.

- Nedostatak klorida je vrlo rijetka pojava i obično je posljedica neke bolesti. Simptomi su proljev, znojenje, gubitak teka, usporeno disanje, grčenje mišića i tromost. Višak se izlučuje mokraćom, otrovan je jedino u vrlo velikim količinama.

Krom

Krom zajedno s inzulinom upravlja iskorištavanjem šećera u organizmu i nužan je za metabolizam masnih kiselina. Sprečava aterosklerozu, a poznato je i da smanjuje opasnost od bolesti srca i krvnih žila.

- Nalazi se u: pivskom kvascu, jetri, nemasnom mesu, peradi, šećernom sirupu, cjelovitim žitaricama, siru i jajima.

- Većina ljudi ne dobiva dovoljno kroma prehranom, soga, neki primjenjuju dodatke (kromov citrat ili kromov pikolinat).

- Manjak kroma dovodi do neotpornosti na alkohol, povišene razine šećera u krvi, trnaca u udovima i slabe koordinacije mišića. Višak može kočiti djelovanje inzulina i može biti štetan.

Mangan

Ovaj mineral ima vrlo važnu ulogu u pravilnom oblikovanju i održavanju kostiju, hrskavice i veznog tkiva, pridonosi sintezi bjelančevina i genetskog materijala, djeluje kao antioksidans, pomaže normalno zgrušavanje krvi, te stvaranje energije iz hrane.

- Nalazi se u: narančama, bananama, smeđoj riži, orasima, grahu, žitaricama punog zrna, pšeničnim klicama, grašku i jagodama.

- Pravilnom prehranom unosimo dovoljne količine mangana u organizam, nedostatak je vrlo rijetka pojava. No, dodatak može dobro doći u obnovi oštećenih tetiva i ligamenata. Višak magnezija unesen hranom nije štetan za organizam