Nalazi iz krvi Šta nam govori analiza krvi?

Vađenje krvi ponekad je jedini način da otkrijemo šta nije u redu sa našim organizmom i na taj način pomognemo ljekarima da utvrde naše pravo zdravstveno stanje. Stručnjaci smatraju da su ljudi uglavnom neupućeni u mogućnosti analize krvne slike.

Analize po životnoj dobi
Slijedi mali presjek analiza prema starosti koje bi trebalo uraditi kako bi se očuvalo zdravlje i prevenirale moguće bolesti.

Predškolskoj djeci treba prekontrolisati željezo kako bi se otkrilo da li su anemična, ali i šećer u krvi, jer može da se izliječi ako se otkrije na vrijeme. Upravo je dijabetes jedan od najvećih problema među mladima i odraslom populacijom. Mjerenjem željeza u krvi može se vidjeti da li svi organi rade pravilno.

Djevojčice koje su dobile menstruaciju takođe bi trebalo da prekontrolišu željezo zbog anemije.

Djeci koja imaju osip treba napraviti alergološka ispitivanja koja se rade iz uzorka krvi. Takvi testovi, za razliku od onih koji se rade na koži, mogu se uraditi bilo kad tokom cijele godine.

Kad su djeca u pitanju, dobro je takve testove raditi zimi kako bi se na vrijeme sprovela terapija.

U dvadesetim godinama treba uraditi pregled svih masnoća u krvi – LDL (loš holesterol), HDL (dobar holesterol) i trigliceridi (lipidi).

Muškarci bi u tom uzrastu mogli da urade PSA marker za karcinom prostate jer postoje slučajevi njegovog ranog pojavljivanja kod mladih ljudi, ali ako se na vrijeme otkrije, može uspješno da se liječi, a da se ne odstranjuje taj organ.

Žene koje planiraju da uzimaju ili uzimaju pilule za kontracepciju trebalo bi prije ili jednom godišnje da urade koagulacione analize (D-Dimer, protrombinsko vrijeme), jer ti lijekovi mogu da uzrokuju i pojavu tromboze.

U tridesetim godinama bi već trebalo jednom godišnje da se ide na sistematske preglede koji uključuju kompletnu krvnu sliku, kompletnu analizu urina, masnoće, probe funkcija jetre i bubrega. Postoje i prošireni sistematski pregledi koji uključuju tumorske ili markere koji se rade i prema porodičnoj anamnezi.

Osim toga, pojedini „screening“ markeri mogu da utvrde da li u organizmu postoje ćelije tumora. U tim godinama tumor polako raste i imate vremena da ga ciljano liječite. Tridesete su takođe pravo vrijeme za pregled štitne žlijezde koji bi trebalo ponavljati svakih pet godina.

U četrdesetim godinama, za razliku od tridesetih, sistematski pregled trebalo bi uraditi dvaput godišnje jer su to godine u kojima je važan nivo dobrog i lošeg holesterola koji može da dovede do infarkta i moždanog udara. Važno je i izmjeriti nivo šećera u krvi. Mjerenje C-reaktivnog proteina u ovoj dobi vrlo je važno. Tim mjerenjem potvrđuje se postojanje akutnih upala, zatim organskih bolesti, poput infarkta srčanog mišića, infekcije ili tromboze, kao i raznih hroničnih bolesnih stanja, kao što su hronične upale, reumatske bolesti i maligni tumori.

U ovoj životnoj dobi najvažnija je prevencija i povećana briga o svom tijelu.

U pedesetim godinama treba više obratiti pažnju na simptome koje smo osjećali tokom ranijih godina. Važno je uraditi tumorske markere jer se u tim godinama već pojavljuju zreli oblici karcinoma koji se teže liječe.

Upravo stoga vrlo je važno da se u svakom životnom razdoblju urade određene analize kako bi se na vrijeme otkrila potencijalna bolest i kasnije se sa uspjehom liječila.

(MOJEzdravlje)