Gotovo deset tisuća građana zbog krize se iselilo iz Hrvatske

Prvi put od 2000. godine u Hrvatskoj je prošle godine zabilježen negativan migracijski saldo - pokazuju jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o dolasku stranaca u Hrvatsku, i odlasku "naših" ljudi u inozemstvo.
Prošle se godine u Hrvatsku iz inozemstva doselilo 8.468 osoba, ali kako se 9.940 osoba iz Hrvatske odselilo, bili smo na gubitku od 1.472 stanovnika.
Primjerice, 2000. u Hrvatsku se doselilo čak 29.385 osoba iz inozemstva, a odselilo ih se upola manje nego prošle godine - 5.953, no kako se trend kroz godine mijenjao, broj doseljenih se lani, u odnosu na prijašnje godine, smanjio za više od 40 posto. Prvi, lanjski negativni saldo, u Državnom zavodu za statistiku opravdavaju ekonomskom krizom, zbog koje se i u Hrvatskoj smanjila potražnja za radnom snagom u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, u kojima se tradicionalno zapošljava najveći broj doseljenih iz inozemstva. Istovremeno, međutim, sve više ljudi iz Hrvatske pokušava svoju sreću naći negdje drugdje.
Najviše se ljudi u Hrvatsku lani doselilo iz BiH, njih gotovo 60 posto od ukupnog broja, odnosno 4.874, doselilo se 356 Slovenaca, 755 Srba, 270 Amerikanaca, 77 Kineza, 245 Švicaraca, 733 Nijemca, šest Afrikanaca. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Hrvatske, pak, najviše ih je otišlo živjeti u Srbiju, njih gotovo 45 posto, zatim u BiH (16,8 posto) te u Njemačku (4,6 posto). S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je udio muškaraca (53,5 posto), dok je među odseljenima više žena (50,2 posto). Gledano po dobi, doseljenih je lani bilo najviše u dobi od 20 do 24 godine, odseljenih pak između 25 i 29 godina.
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Hrvatsku prošle se godine najveći broj, 20,5 posto, doselio u Grad Zagreb, zatim u Splitsko-dalmatinsku te Dubrovačko-neretvansku županiju.
Hrvatsku se doselilo čak 29.385 osoba iz inozemstva, a odselilo ih se upola manje nego prošle godine - 5.953, no kako se trend kroz godine mijenjao, broj doseljenih se lani, u odnosu na prijašnje godine, smanjio za više od 40 posto. Prvi, lanjski negativni saldo, u Državnom zavodu za statistiku opravdavaju ekonomskom krizom, zbog koje se i u Hrvatskoj smanjila potražnja za radnom snagom u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, u kojima se tradicionalno zapošljava najveći broj doseljenih iz inozemstva. Istovremeno, međutim, sve više ljudi iz Hrvatske pokušava svoju sreću naći negdje drugdje.
Najviše se ljudi u Hrvatsku lani doselilo iz BiH, njih gotovo 60 posto od ukupnog broja, odnosno 4.874, doselilo se 356 Slovenaca, 755 Srba, 270 Amerikanaca, 77 Kineza, 245 Švicaraca, 733 Nijemca, šest Afrikanaca. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Hrvatske, pak, najviše ih je otišlo živjeti u Srbiju, njih gotovo 45 posto, zatim u BiH (16,8 posto) te u Njemačku (4,6 posto). S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je udio muškaraca (53,5 posto), dok je među odseljenima više žena (50,2 posto). Gledano po dobi, doseljenih je lani bilo najviše u dobi od 20 do 24 godine, odseljenih pak između 25 i 29 godina.
U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Hrvatsku prošle se godine najveći broj, 20,5 posto, doselio u Grad Zagreb, zatim u Splitsko-dalmatinsku te Dubrovačko-neretvansku županiju.

izvor

Znači u Srbiji i BiH je trenutno bolji standard nego u Hrvatskoj, čim se najviše ljudi odselilo tamo. B. jel me primaš u Sarajevo? :