Federacija pred finansijskim slomom

Federaciji BiH prijeti privredni kolaps ukoliko set zakona koji se odnose na boračku populaciju ne bude usvojen do 26. februara. Njime bi trebale biti smanjene naknade iz budžeta za tu kategoriju stanovništva, što je jedan od uslova da Bosna i Hercegovina dobije novac od Međunarodnog monetarnog fonda za izlazak iz ekonomske krize.

Boračke organizacije ne pristaju na smanjenje tvrdeći da to nisu tražile međunarodne finansijske institucije. No, federalna Vlada upozorava da će, ukoliko do toga ne dođe, doći do smanjenja penzija, plata policiji i administraciji. Stanje u kojem se nalazi postojeća vlast nije nimalo zavidno ako se u obzir uzme činjenica da se ove godine održavaju opšti izbori. Za kupovinu glasova birača novca neće imati, a smanjivanjem naknada budžetskim korisnicima izgubiće i postojeće.

Privreda Bosne i Hercegovine već godinama se nalazi u katastrofalnoj situaciji, što je posljedica nemara države. Već godinama se od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda uzimaju krediti koji samo kratkoročno rješavaju nagomilane finansijske probleme. Najmanji dio tog novca odlazi u privredna ulaganja. Veći dio namijenjen je za administraciju, koje ima više od 100.000.

Krupan problem sa kojim se suočava postojeća vlast je i ogroman broj budžetskih korisnika. Tako, primjerice, samo na području Federacije u tu kategoriju ulaze sve boračke kategorije - ratni vojni invalidi, demobilisani borci, dobitnici najvećih ratnih priznanja, te porodice poginulih boraca.

Ukoliko se tim kategorijama ne smanje budžetska sredstva do 26. februara, iz federalne Vlade najavili su da ovom bh. entitetu prijeti privredni kolaps.

„Možemo mi i ovim drugim putem - ovaj crni scenario nam stoji na raspolaganju, pa ko voli nek izvoli, ali neko mora preuzeti odgovornost za to. Dakle, to je jedan katastrofalan scenarij koji svjetske finansijske institucije dobro znaju - znamo i mi i svjesni smo ga, ali čini mi se da neki nisu svjesni iz, možda, malo neobičnih razloga jer je izborna godina. Trebali bismo se prestati lažno dodvoravati bilo kome, već govoriti ljudima ono što ima i što treba da podijelimo,“ kaže premijer Mustafa Mujezinović.

"Štruca hljeba i mlijeka"

Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Safet Redžić kaže za RSE da nemaju ništa protiv toga da im se primanja usklade sa platama ostalih budžetskih korisnika, te da se uvede koeficijent za obračun naknada budžetskih korisnika. Njime bi se, navodi Redžić, obezbijedilo da se iz budžeta troši onoliko novca koliko ga ima:

„Prije godinu i po dana predlagali smo Vladi Federacije da se ne uzimaju krediti od MMF-a, nego da svi vratimo na primanja koja smo imali u januaru 2008. godine. Nisu htjeli. U međuvremenu su sebi povećali plate nekoliko puta.“

Vlada Federacije BiH godišnje za 120.00 članova boračkih organizacija izdvaja više od 150 miliona eura iz budžeta. Njihova primanja kreću se od 20 do 500 eura, u zavisnosti kojoj kategoriji pripadaju. Ukoliko im primanja ne budu smanjena, trpjeće i penzioneri, kojih u Federaciji ima preko 70.000.

Federalna Vlada upozorava da će im u tom slučaju ionako male penzije biti smanjene za 10 posto. To praktično znači da će većini penzionera koji mjesečno dobijaju oko 200 eura, nakon što plate sve račune i lijekove, za život ostati dva eura.

„Penzioneri nemaju ni za lijekove. Izgleda da je njima u intersu da što prije pokrepaju.“
„Štruca hljeba i mlijeka, to je što danas openzioner može uzeti. Ništa više.“
„Ne želim nikome ništa da se desi. Ali ovdje može samo motika i bunt totalno da promijeni ove kretene, idiote sa svih strana.“



Neophodna drastična reforma javnog sektora

Predsjednik Udruženja penzionera Federacije BiH Omer Omerefendić:

„Naši organi su donijeli odluku da, ukoliko dođe do smanjenja penzija, neminovno se ide na demonstracije.“

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da su dugogodišnji neriješeni finansijski problemi sada došli na naplatu. Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić kaže da je sadašnji federalni premijer naslijedio stanje od prije četiri godine kada su održavani opšti izbori. Da bi kupili glasovi, stranke koje čine postojeću koaliciju davale su prava raznim socijalnim kategorijama, iako za to nije bilo novca u budžetu, ističe Papić:

„Sve ove baračke populacije postojeća vlast je varala od kraja rata. Prva prevara je bila certifikatima. Zatim su im davana prava 2006. za koja se unaprijed znalo, ko je god znalo da jedan i jedan su dva, da neće moći biti realizovana, samo zato da bi se došlo do političke pobjede na izborima. I na kraju je račun došao na naplatu. Nisu krivi oni ljudi koji su po zakonu stekli prava, nego su krivi oni koji su ta prava nerazumno davali.“

Profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta Vjekoslav Domljan:

„Ono što je neophodno poduzeti to je drastična reforma javnog sektora. Kroz smanjivanje javnog sektora smanjivanje javnih rashoda s jedne strane, i s druge strane prestruktuiranje javnih rashoda u pravcu povećavanja izdavanja za javne investicije, za istraživanje i razvoj prije svega.“

Republika Srpska ispunila je svoj dio obaveza, odnosno uslove koje je postavio Međunarodni monetarni fond. Međutim, ukoliko Federacija BiH ne smanji finansijska sredstava iz budžeta za boračke kategorije, Bosna i Hercegovina neće dobiti novu tranšu novca međunarodnih finansijskih institucija s obzirom na činjenicu da Svjetska banka i MMF sklapaju kreditni aranžman sa državom, a ne entitetima.

Stanje u kojem se nalazi postojeća vlast nije nimalo zavidno ako se u obzir uzme činjenica da se ove godine održavaju opšti izbori. Za kupovinu glasova birača novca neće imati, a smanjivanjem naknada budžetskim korisnicima izgubiće i postojeće. Kako bi rekla narodna poslovica - kako se sijalo, tako će se i žnjeti.

Tekst preuzet sa www.slobodnaevropa.org