Sedam zdravstvenih savjeta koji više ne vrijede

Zbog zdravlja svakodnevno pijete aspirine i multivitamine? Izbjegavate jaja i uvjereni ste da će džoging na koncu dokrajčiti vaša koljena?

Nekad neprikosnovene dogme sad se preispituju. Pogledajte kojih sedam se nije moglo održati:



1. Trčanje oštećuje koljena
Mnogi liječnici su dugo preporučivali plivanje i hodanje umjesto trčanja zbog pretpostavke da će trčanje na koncu uništiti koljena. Nove studije su pokazale da do oštećenja uopće ne mora doći i da trčanje može i zaštititi koljena.

Studija koja je prošle godine objavljena u Skeletal Radiology 10 je godina pratila sudionike bečkog maratona. Od osam trkača uključenih u istraživanje samo je jedan imao probleme s koljenima no on ih je imao i prije maratona. Ostali, sredovječni ljudi, i dalje su trčali na duge staze i to bez ikakvih zdravstvenih poteškoća.

Slično tome studija na Sveučilištu Stanford 20 je godina pratila trkače. Na početku studije 7 posto trkača imali su problema s koljenima. Nakon 20 godina stanje koljena im se poboljšalo pa su u grupi trkača svi imali zdrava koljena. U kontrolnoj grupi u kojoj su svi na početku imali zdrava koljena ali se u sljedećih 20 godina nisu bavili trčanjem 32 posto osoba na koncu je imalo zdravstvene probleme s koljenima.

Ništa od ovoga ne sugerira da i trkači ne mogu oštetiti koljena. No kod trčanja, koljena se oštećuju uglavnom zbog lošeg trčanja ili ozljeda koje im se dogode dok ne trče. Tad se zbog nastale neravnoteže i pritiska samo na jednu nogu može vrlo brzo istrošiti hrskavica.



2. Osunčana koža je zdrava
Zdrava osunčana koža ne postoji. U većini kultura stoljećima su činili sve što mogu da se zaštite od sunca. No to se promijenilo u 20. stoljeću.


Tko bježi od kreme? Početkom 20. stoljeća znanstvenici su ustanovili da sunčeva svjetlost može liječiti rahitis, bolest krhkih i deformiranih kostiju koje su posljedica nedostataka vitamina D. Islandsko-danski znanstvenik Niels Ryberg Finsen 1903. osvojio je Nobelovu nagradu za medicinu za svoj rad na fototerapiji pri kojoj je koristio različite valne dužine svjetlosti kako bi izliječio bolest. Ovo je potaknulo maniju sunčanja.

Danas je jasno da UV radijacija uzrokuje rak kože. U stvari, od ove godine, sunčanje je, uz pušenje i izloženosti azbestu, smješteno u grupu visokorizičnih aktivnosti koje uzrokuju rak. Više se ne govori da je zračenje vjerojatno kancerogeno. Ono je kancerogeno i točka. To se odnosi i na solarije, za koje se dugo godina pričalo da su sigirniji jer koriste samo UVA zračenje - i to je netočno.

Istina, malo izlaganja sunčevoj svjetlosti potrebno je za stvaranje vitamina D. Koliko je to malo još uvijek je stvar rasprave.



3. Sa zdravom hranom ne možete pogriješiti
Ako jedete zdravo sve je u redu? Za sve treba mjera. U par proteklih godina liječnici su ustanovili poremećaj prehrane i nazvali ga ortoreksia nervosa, opisujući kompulzivnu prirodu osoba koje silno žele poboljšati zdravlje ili se izliječiti od neke uočene bolesti.

Neki se odluče na prehranu sirovom hranom, no kasnije se moraju suočiti s nedostatkom vitamina. Drugi prekomjerno troše novac na egzotičnu i organsku hranu. Kako prepoznati da je riječ o poremećaju? Ako je prisutna manijakalna opsjednutost zdravom hranom do te mjere da navike prehrane dominiraju nečijim životom, a prekršaji rezultiraju osjećajem krivnje i depresije.

Svi se liječnici ne slažu da je ortoreksia nervosa poremećaj poput anoreksije i bulimije no sve je veći broj evidentiranih slučajeva.



4. Margarin: Od lošeg do dobrog do najgoreg
Za razliku od maslaca koji smo izumili stoljećima ranije, margarin je 1813. izumio kemičar u laboratoriju. I sama činjenica o nastanku trebala bi navući sumnje o zdravstvenoj ispravnosti takve namirnice.

I tako je i bilo. Isprva su ga prezirali kao hranu za siromašne. No, 1960-ih kolesterol je postao prosta riječ, a liječnici su počeli preporučivati margarin koji je navodno bez kolesterola. Maslac je svrgnut s trona i smješten u kut sa svinjskom mašću i lojem.

Vladavina margarina trajala je do prije par godina kad smo naučili da transmasti iz margarina ne samo da povisuju loš kolesterol nego snižavaju i onaj dobar.

Margarin se ipak bori za svoje tržište. Njegovi proizvođači u ovu opasnu smjesu uštrcavaju kapljice ovog ili onog super-zdravog ulja. No zapamtite riječ je o industrijski proizvedenoj teškoj hrani koja šteti zdravlju.

Pametnije vam je, kad se već ne može mazati maslinovo ulje, umjereno koristiti maslac.

5. Jaja: ozloglašena, no ne tako demonizirana
I dok souffle raste i pada slično je i s mišljenjem zdravstvenih stručnjaka o jajima. U par posljednjih desetljeća jaja su demonizirana jer su krcata lošim kolesterolom pa su liječnici savjetovali da ih odrasli ne jedu više od par u tjedan dana ili jedu bezukusne nadomjeske za jaja.

No, kolesterol u jajima, a ima ga podosta preko 200 mg što je dvije trećine preporučene dnevne doze, nema toliki utjecaj na kolesterol u krvi kao zasićene masne kiseline koje uzimamo zbog previše maslaca i mesa. Jaja sadrže niz nužnih vitamina, posebno zdrave omega-3 masne kiseline - dakako zavisno od toga kupujete li domaća ili neka manje zdrava jaja.

U svakom slučaju studije koje su jaja poistovjećivala s preranom smrću nisu u pravu. Još uvijek ima liječnika koji gledaju s prijekorom na jaja no sve ih je više koji uviđaju zdravstvene koristi koje ona nose u sklopu zdrave prehrane, posebno za vegetarijance.



6. Multivitamini: ne prekidaj, ne počinji
Dvadeseto stoljeće otkrilo je vitamine i minerale. Pozdravili smo se s bolestima poput beriberija, nekad raširenom bolešću koju izaziva nedostatak vitamina B1. Jednostavne preinake u ishrani iskorijenile su i niz drugih bolesti.

I počela je konzumacija vitamina. No, s vremenom su izronile studije koje su ukazivale da visoke doze beta-karotena povisuju rizik od raka pluća; da visoke doze vitamina C kod miševa izloženih herbicidima ubrzavaju nastanak raka: vitamin E povisuje rizik od drugog srčanog udara.

Zbog toga i sličnih istraživanja National Institutes of Health je 2006. izjavio da ne postoje snažni dokazi koji podupiru uzimanje multivitamina zbog poboljšavanja zdravstvenog stanja. Liječnici danas kažu da ne trebate prestati s uzimanjem multivitamina no vrlo je malo razloga da ih uopće počnete koristiti.



7. Aspirin: Ponekad nije vrijedno truda
Ako ste zdravi i želite uzeti nešto prevencije radi umjesto aspirina bolje je svaki dan pojesti jabuku ili propješačiti 30 minuta.

Kod ljudi s krvožilnim bolestima aspirin može pomoći u prevenciji srčanog udara, a kod onih koji su ga već doživjeli značajno smanjiti rizik od smrti. No nove studije pokazuju da aspirin ne može spriječiti pojavu srčanih bolesti kod zdravih ljudi koji ga piju iz preventivnih razloga.

Osim toga, iako je za neke bolesnike dobro to što aspirin sprečava stvaranje ugrušaka, zgrušavanje može pomoći onima koji trebaju zaustaviti krvarenje u krvnim žilama u želucu i mozgu tj. onima koji dožive hemoragični udar. Što znači da će zdravi ljudi svakodnevnim uzimanjem aspirina samo povećati šansu da umru zbog hemoragičnog udara, a neće spriječiti pojavu srčanih bolesti.

T.T.