Suze svetog Lovre večeras na nebu

12.8.2008. Ostalo - VEČERAS IZNIMNA ASTRONOMSKA POJAVA: SUZE SVETOG LOVRE




U
ovim ljetnim danima možemo uživati u prekrasnoj nebeskoj pojavi, u
velikom broju zvijezda padalica! Astronomi tu pojavu stručno nazivaju
meteorska kiša Perzeida, ali poznata je i pod jednim ljepšim imenom:
Suze svetog Lovre

Ova pojava velikog broja zvijezda
padalica zapravo ne traje samo jednu noć, nego gotovo mjesec dana: od
23. srpnja do 22. kolovoza. Međutim, negdje sredinom tog perioda (u
noći između 12. i 13. kolovoza) pojava doseže svoj vrhunac i upravo ta
noć naziva se Suze svetog Lovre.

U toj noći padne čak 60
do 80 zvijezda padalica po jednom satu! (A zabilježeno je i preko 100!)
Nekoliko noći prije maksimuma učestalost je oko 10 padalica po satu, a
nakon maksimuma broj naglo pada, ali se još pokoja zalutala padalica
ipak može vidjeti tijekom cijelog kolovoza...
Inače, ovu pojavu na nebu primijetili su i prvi zabilježili još stari Kinezi davne 36. godine naše ere!

Otkuda toliko puno zvijezda padalica odjednom?

Kao
prvo, zvijezde padalice uopće nisu nikakve zvijezde! To su sitne
čestice (zrnca prašine, kamenčići, komadići leda) veličine između zrnca
pijeska i špekule (najveće teže tek desetinu grama!), koje se nalaze
posvuda u Sunčevom sustavu, a stručno se nazivaju meteoroidi. Kada se
meteoroid slučajno sretne sa Zemljom, u sudaru sa Zemljinom atmosferom
on izgara i nestaje. Međutim, brzina kojom meteor ulijeće u taj sudar
toliko je velika (oko 60 km u sekundi, ili 220.000 km na sat!!!), da on
doslovno zapali zrak oko sebe. Tu pojavu koja izgleda kao zvijezda
padalica nazivamo meteorom.

Ovakvi sudari meteoritskih čestica
sa Zemljinom atmosferom događaju se stalno, tokom cijele godine, ali
previše rijetko da bi se mogli očekivati i promatrati. Međutim,
nekoliko puta u godini (a točno se zna kada!) Zemlja na svojoj putanji
oko Sunca naiđe i na cijele grupe meteora koji se drže zajedno. E, tada
cijela priča traje duže i može se lijepo promatrati. Tada govorimo o
meteorskoj kiši. I upravo su Suze svetog Lovre (Perzeidi) jedna takva
meteorska kiša.
Osim Perzeida (9-14. kolovoz), najpoznatije su još meteorske kiše Leonida (17-18. studeni) i Orionida (oko 21. listopada).
Kako uopće nastane takva jedna grupa meteoritskih čestica?

Meteori
najčešće nastaju kao krhotine koje otpadaju s kometa. Kako su kometi
sastavljeni uglavnom od leda, približavanjem Suncu se otapaju i nastaje
puno krhotina koje zatim, onako u grupi, zajedno nastavljaju put po
istoj orbiti (putanji) kao i komet. Takva grupa meteora, koja je
nastala iz istog kometa i zajedno se kreće Sunčevim sustavom, naziva se
meteorski potok.

Zanima li te s kojeg kometa su otpale krhotine
koje tvore meteorsku kišu Perzeida? Koji je komet ''''krivac'''' za
Suze svetog Lovre? Evo ga:
To je komet 109P/Swift-Tuttle
(ime je dobio po Amerikancima koji su ga otkrili još 1862. godine,
Lewisu Swiftu i Horaceu Tuttleu). Swift-Tuttle ima jezgru promjera 10
km, i kruži oko Sunca u eliptičnoj orbiti s periodom od otprilike 130
godina. Posljednji se put približio Suncu 1992. godine, a ponovni
njihov susret zakazan je tek daleke 2126!


Zašto se ti meteori zovu baš Perzeidi?

Eh,
samo polako, idemo ispočetka... Kao i svaki pravi potok, tako i
meteorski potok ima svoj prividni izvor. Naime, kad promatramo Suze
svetog Lovre, čini nam se da baš sve zvijezde padalice dolaze iz jedne
te iste točke na nebu! Tu točku astronomi zovu radijant, i njen položaj
točno su odredili na karti zviježđa. Dakle, radijant Perzeida nalazi se
- u zviježđu Perzej, na granici s Kasiopejom. Čak i ako nisi stručnjak
za raspoznavanje zviježđa, Kasiopeju ćeš lako naći, jer ima
karakterističan oblik slova W.

OK, sada znamo otkuda ime Perzeidi. Ali zašto Suze svetog Lovre?

Sveti
Lovro živio je u 3. stoljeću u Rimu i bio je jedan od sedmorice
uglednih rimskih đakona. Crkveno blago koje mu je bilo povjereno na
čuvanje podijelio je siromasima, pa ga je rimski imperator Valerijan
dao uhititi, mučiti i spaliti na roštilju. To se dogodilo 10. kolovoza
258. godine.
Meteorska kiša Perzeida događa se upravo u dane
mučeništva svetog Lovre, pa su ljudi toj pojavi dali ovo neobično, ali
prekrasno ime. I na kraju, za maksimalno uživanje u ovoj
romantičnoj nebeskoj pojavi, slijedi ove upute. Kako treba promatrati
Suze svetog Lovre?

Meteorska kiša najljepše se vidi u noći
maksimuma i to pred zoru između dva sata ujutro i izlaska Sunca.
Najbolje je otići na neko nenaseljeno mjesto, gdje je potpuni mrak (jer
u naseljima uvijek ima svjetlosti od kuća, automobila, gradskih
svjetiljki, svjetlećih reklama. To astronomi zovu svjetlosnim
zagađenjem, jer prilikom promatranja zvijezda - svako drugo svjetlo nam
smeta!. Treba leći, i to s nogama okrenutim prema jugoistoku.
Suvišno
je i spomenuti: ovakvu feštu zvijezda padalica najljepše je promatrati
u dobrom društvu. I ne zaboravi pripremiti barem tonu neispunjenih
želja - za svaku padalicu po jednu! Zrinka Ratković U
Višnjanu na trgu P. Budicin zahvaljujući maloj svjetlosnoj zagađenosti
neba u Istri, ljubitelji astronomije ovdje još uvijek mogu uživati u
promatranju neba, stoga je danas od 22 do 2 ujutro organizorano
gledanje zvijezda padalica


Zasigurno najživlje događanje na istarskom nebu jest ono oko 12. kolovoza kada nebo paraju svjetlosni tragovi krhotina komete Swift-Tuttle. Naime, Zemlja svakog 10. i 11. te posebno 12. kolovoza
ulijeće u taj oblak prašine i plinova pa se njihove čestice sudaraju sa
zemljinom atmosferom brzinom od 200 tisuća kilometara na sat te
izgarajući ostavljaju svjetlosni trag na nebu. Astronomi ih zovu i
Perzeidama, a u narodu je uvriježen naziv suze sv. Lovre jer se to događa upravo na blagdan sv. Lovre.

E ovo moram vidjet...što za mene nije proble tak sam budna u to doba...

Budemo gledali Ary, moglo bi biti lijepo i zanimljivo!

Ja inače volim promatrat zvijezde...a ovo bi moglo biti fascinantno

Ariela je napisao/la:

Ja inače volim promatrat zvijezde...a ovo bi moglo biti fascinantno

x ::

Ja sam mrtva pospana, nažalost

izgleda da ću ja jedina bit budna...i kakve sam sreće kod mene će bit oblačno pa tako neću ništa vidjet...

Nisam gledala, a baš kasno išla spavati...a jooooj ..pa kako nisam ovu temu prije pročitala..

promatrala ...legla na fotelju pored prozora...otvorila sirom i gledala ...lijepa noc vedra ...puna zvijezda...ali ni jedna nije padala... :rida:

Onda nočas..kod njih to dan tamo vamo....e ideja ja sjedem van s moje strane ,a ti sa svoje...i kad koja padne pošaljem ti tele..pp..
Na koju stranu ti je prozor..moje stepenice na JUG.. ::

Ja gledao i vidio pet komada što proletiše!

Suzama svetog Lovre mjesečina ove godine neće ukrasti svjetla pozornice

Najbolje ih je promatrati neposredno prije svitanja uz što je moguće tamnije nebo jer se zbog svjetlosti ne mogu vidjeti meteori manjeg sjaja. Samim time što neće biti mjesečine moći ćemo vidjeti veći broj meteora, kaže Ivan Romštajn iz Zvjezdarnice Zagreb.

Autor: Ana Babić Photo: Wikpedija Utorak | 10.08.2010 11:02
Ovog ćemo tjedna uživati u jednome od najspektakularnijih pogleda na Perzeide, odnosno Suze svetog Lovre jer će uvjeti za gledanje biti gotovo savršeni.

Naime, meteorska kiša, koja je i inače najjasnija za promatranje, ove će godine biti još spektakularnija jer će se mladi mjesec pojaviti prije nje, te svjetlost mjesečine neće ometati pogled.
Suze svetog Lovre biti će najbrojnije između srijede i subote, a amaterski astronomi u četvrtak će moći vidjeti i do 90 meteora na sat.

- Maksimalan broj Perzeida bit će moguće vidjeti u noći 12. i 13. kolovoza. Pritom ih možemo vidjeti 60, pa čak i 90 po satu. Ipak, nije precizno odrediti u koliko sati i točno koji dan će biti maksimum – kaže Ivan Romštajn iz Zvjezdarnice Zagreb, te preporučuje da se zainteresirani upute što dalje od grada, uzmu vreće za spavanje i na livadi daleko od svjetlosti promatraju ovu pojavu.

- Najbolje ih je promatrati neposredno prije svitanja uz što je moguće tamnije nebo jer se zbog svjetlosti ne mogu vidjeti meteori manjeg sjaja, pa samim time što neće biti mjesečine će biti moguće vidjeti veći broj meteora – objašnjava Romštajn.

Perzeidi su ustvari ostaci prastarog kometa čija se putanja jednom godišnje presreće sa Zemljinom. Ostaci kometa velikim brzinama udaraju u Zemljinu atmosferu, te se pritom na putanji meteora pojavljuju svijetle trake.

- Ostaci kometa, odnosno zrnca pijeska i prašine, ostaju po strani kako se Zemlja giba, te je upravo 12. i 13. najbolje ih promatrati jer im je Zemlja tada najbliže – kaže Romštajn.

Potrebno je baš lijepo tamno nebo bez previše svjetlosnog onečišćenja da bi se vidjela spomenuta brojka od 60 ili 80 meteora po satu. Većina njih su slaba sjaja i teško ih je zamjetiti čak i uz idealne uvjete. Recimo da za vrijeme vrhunca perzeida svakih nekoliko minuta padne meteor lako zamjetna sjaja. Imao sam sreće, pa sam negdje oko 7. kolovoza imao priliku vidjeti bolid koji su zapravo rijetki.

Ja nisma znala da se to događa svake godine. I sječam se od prije 10 i više godina da smo sjedili vani i gledali meteore kako padaju

ove godine nisam nist vidjela

Perzeidi - kiša meteora

Perzeidi su godišnja kiša meteora koja je najuočljivija sredinom mjeseca kolovoza. Taj događaj je poznat i kao suze svetoga Lovre jer vrhunac dostiže oko samog Lovrenčeva 10.08. kada Zemlja prolazi kroz najgušći dio Perzeidskog potoka. Sam potok nastaje nakon što komet 109P/Swift-Tuttle prolazi blizu Sunca te za sobom ostavlja komadiće stijene i prašine koji ga slijede po njegovoj eliptičnoj orbiti oko Sunca. Kada Zemlja prolazi kroz te ostatke, oni izgaraju u gornjim slojevima atmosfere i tako nam svake godine priređuju ovaj spektakularan nebeski događaj.

Potok Perzeida je predmet promatranja već 2000 godina. Legenda kaže da je dobio ime po svetom Lovri kojeg su Rimljani 285. godine mučili i spalili na roštilju. Usred mučenja Lovro je rekao: "Već sam pečen s jedne strane, ako me želite speći kako treba, vrijeme je da me okrenete na drugu stranu." Lovrina smrt se obilježava na njegov blagdan 10. kolovoza a obilje zvijezda padalica koje se vide svake godine između 8. i 14. kolovoza je postalo poznato kao "vatrene suze" svetog Lovre.

Komet Swift-Tuttle je otkriven 1862. godine, a zadnji put je uočen 1992. godine. Treba mu otprilike 130 godina da obiđe oko Sunca. Svakim prolaskom blizu Sunca ostavlja za sobom trag ostataka diljem svoje orbite koji uzrokuju Perzeide. Svake godine sredinom kolovoza, kada Zemlja prolazi blizu Swift-Tuttleove orbite, materijal koji je meteor ostavio tijekom prijašnjih prolazaka zabija se u našu atmosferu brzinom od otprilike 60 kilometara u sekundi te tako stvara čarobnu svjetlosnu igru na našem ljetnom nebu.


Perzeidi su među najjačim godišnjim meteorskim pljuskovima i njihova maksimalna aktivnost iznosi 90 do 100 meteora na sat. U noći njihovog maksimuma, radijant Perzeida se nalazi nedaleko od "dvostrukog zvjezdanog klastera" Perzej – odatle i ime Perzeidi. Radijant je točka iz koje prividno izviru svi meteori koji potječu iz nekog potoka. Meteori koji su blizu radijanta bit će kraći dok će meteori koji se čine udaljeniji biti sjajniji, duži i kretat će se brže nebom. To je samo prividno jer oni zapravo putuju paralelno, mi ih vidimo na taj način zbog perspektive iz koje gledamo.

Stoga uzmite dekice u ruke, otiđite dalje od grada i izvora svjetlosnog zagađenja te uživajte u ovom nebeskom igrokazu.
(DobreVijesti.info)