GLAVNI SAVJETI ZA SNIMANJE PREDIVNIH ZALAZAKA SUNCA

GLAVNI SAVJETI ZA SNIMANJE PREDIVNIH ZALAZAKA SUNCA


Zalasci sunca jedan su od najpopularnijih objekata za fotografiranje, a sjajni su zato što njihova ljepota dugo traje. Čak i nakon što sunce potone ispod obzora, sjaj sumraka osvjetljavat će nebo sljedećih 20-tak minuta kada se mogu snimiti uistinu impresivne fotografije. Isprobajte naše savjete kako biste maksimalno iskoristili te čarobne trenutke.






• Ako se želite pripremiti za nadolazeći zalazak sunca, pogledajte oblake: visoki, točkasti oblaci između kojih ima mnogo prostora savršeni su jer će svaki pojedinačni oblak uhvatiti malo svjetla i boje te stvoriti vizualno privlačnu scenu. Oblaci naslagani kao listovi nisu dobar znak! Još jedan znak za dobar zalazak sunca jest kišovit dan. Ako se nebo počne razvedravati u vrijeme zalaska sunca, mogli biste snimiti vrhunsku fotografiju.

• Kada snimate zalazak sunca, trebate brzo reagirati – imate možda 20 minuta za snimanje, a ako prođe 1 minuta između snimanja dvije fotografije, one se mogu uvelike razlikovati zbog načina održavanja svjetla i promjene njegova intenziteta. Najvažnije je pripremiti se unaprijed jer ako trčite uokolo i postavljate stativ, najvjerojatnije ćete propustiti najbolji dio zalaska.

• Kako biste snimili uistinu dojmljive, dramatične slike zalaska sunca, obično vam treba nešto više od samog zalaska sunca – objekti u prvom planu kadra, bez obzira na to radi li se o oblicima, sjenama, detaljima ili teksturama. Oblaci i ptice na nebu također su korisni za dodavanje dubine i interesa te oživljavanje scene.

• Obično ćete koristiti ekspoziciju dulje od jedne sekunde (ako je sunce već zašlo), tako da što više trebate izbjegavati podrhtavanje fotoaparata. To znači da trebate koristiti stativ i kabel za otpuštanje okidača ili samookidač fotoaparata. Kada svjetlo počne blijedjeti, shvatit ćete da trebate veću brzinu okidača. Pregledavajte fotografije na svojem zaslonu i putem histograma (pogledajte u nastavku) i prema potrebi povećajte vrijeme ekspozicije za snimanje sljedeće fotografije. Međutim, za siluete u prvom planu povećajte brzinu okidača, ali nemojte uključiti previše silueta iz prvog plana jer bi slika mogla postati previše crna.

• Dok je sunce još na nebu postavite prioritet otvora blende (način rada A na fotoaparatu), odaberite automatsku regulaciju ISO osjetljivosti ako snimate rukom i fotoaparat bi vam trebao omogućiti uravnoteženu ekspoziciju pri zalasku sunca. Ako snimate rukom (način rada M) prilikom zalaska sunca, budući da se svijetlo brzo mijenja, morat ćete neprestano prilagođavati postavke fotoaparata da biste zadržali dobru ekspoziciju, a ovime se smanjuje količina vremena potrebna za procjenu svijetla i kompozicije za vašu fotografiju. Ako želite manju brzinu okidača, možete upotrijebiti filter neutralne gustoće ili odabrati manji otvor blende, na primjer f/11 ili f/16. Niska vrijednost ISO osjetljivosti, npr. 64 ili 100, omogućit će i veću kvalitetu slike i manju brzinu okidača.

Ako u sumrak, tijekom plavog sata ili nakon zalaska sunca još uvijek snimate s prioritetom otvora blende, možda ćete htjeti upotrijebiti značajku kompenzacije ekspozicije na svom fotoaparatu da biste precizno prilagodili ekspoziciju i pobrinuli se da je ispravna. Ako želite imati potpunu kontrolu nad ekspozicijom, prelazak na snimanje rukom (način rada M) pružit će vam veću kontrolu nad brzinom okidača i postavkama otvora blende.

Kako biste postigli slike vrhunske oštrine u uvjetima slabe osvijetljenosti, možete birati između automatskog i ručnog fokusiranja. Uporaba središnje fokusne točke s automatskim fokusiranjem u uvjetima slabe osvijetljenosti omogućit će vam brže fokusiranje. Ako vam fokusiranje još uvijek predstavlja izazov, prebacite se na ručno fokusiranje na objektivu i kućištu fotoaparata, uključite Prikaz uživo i upotrebljavajte dodirni zaslon ili gumb s plusom za povećavanje slike na LCD zaslonu pa zatim okrećite prsten za ručno fokusiranje na objektivu sve dok se objekt potpuno ne izoštri. Kao treću mogućnost, možete unaprijed fokusirati objektiv na objekt, dok je osvijetljenost još dobra, i zatim zaključati fokus.

• Ako želite obuhvatiti svjetla u prikazu sumraka, na primjer svjetla nebodera ili ulična svjetla, obratite pažnju na mjerač – slabo svjetlo može navesti mjerač na postavljanje dugotrajne ekspozicije kako bi se osvijetlila veća tamna područja u istoj sceni, no osvijetljena područja tada mogu postati pretjerano eksponirana i izblijedjeti. To možete riješiti upotrebom kompenzacije ekspozicije – ako je većina scene tamna, trebat ćete smanjiti ekspoziciju u nekoliko koraka. Ako u scenama sumraka malo smanjite ekspoziciju, boje će se istaknuti.

• Pobrinite se da postavke budu ispravne tako da provjerite sliku na LCD-u i histogram. Histogram je grafički prikaz raspona nijansi na fotografiji – neposredna analiza slike koju ste upravo snimili. Kada snimate zalazak sunca, odmah će vam reći upotrebljavate li pretjeranu ekspoziciju i jesu li svjetliji elementi izblijedjeli. Potražite obrezivanje svjetlijih elemenata – veliku koncentraciju šiljaka na desnoj strani histograma. Ako se na slici nalazi sunce, postoji vjerojatnost da će se neki svjetliji elementi obrezati, no u većini slučajeva to će biti ispravan odabir, sve dok se krivulja histograma nalazi u središtu grafikona.

• Većinu prethodno navedenih savjeta možete primijeniti i na snimanje zalaska sunca. Ako izravno snimate sunce koje zalazi, pripazite da bliještanje objektiva ne ispere detalje. To možete spriječiti ako odaberete manji otvor blende koji će propustiti manje svjetla i potamniti sliku ili upotrijebite polarizirajući filtar radi blokiranja prekomjernog svjetla ili rasipajući filtar radi rasipanja svjetla. Postoji i drugi pristup: možete izbaciti sunce i fokusirati se na krajolik osvijetljen sve slabijim zrakama sunca (to funkcionira i za obične fotografije). Da biste imali više opcija prilikom uređivanja, pokušajte snimiti što više scena obje vrste dok još ima svjetla.

izvor