Klüver Bucy sindrom, gubitak osjećaja straha

Klüver-Bucy sindrom upečatljiv je primjer utjecaja amigdale i temporalnog režnja na ponašanje. U ovom ćemo članku istražiti uzroke i posljedice vezane uz ovaj poremećaj.

Učinci oglašavanja na naše nesvjesno
Izbjegavajte određena iskustva zbog straha od patnje
Kemija tjeskobe: što je to?
Klüver-Bucy sindrom jedan je od najupečatljivijih primjera kako promjena živčanog sustava može u potpunosti promijeniti način života osobe.

Zamislite da u vašem mozgu postoji dio odgovoran za osjećaje straha i odbacivanja. Zamislite da je ovaj dio oštećen i ne nalazite se više ničega. Zvuči fantastično, ali stvarno nije. Strah je temeljna emocija za opstanak.

Ovaj važan dio je amigdala i njezina disfunkcija ili uklanjanje može uzrokovati Klüver-Bucy sindrom . Ovaj sindrom karakterizira gubitak straha i inhibicije , što rezultira rizičnim ponašanjem poput neuredne prehrane i disfunkcionalne seksualne aktivnosti.

Vremenski režanj
Klüver-Bucy sindrom
Ovaj sindrom prvi su opisali Heinrich Klüver i Paul Bucy. Dvojica liječnika uklonili su privremene režnjeve nekih majmuna Rhesusa kako bi proučili njihove funkcije. Ali ono što su otkrili bilo je prilično šokantno, promjena moždane strukture proizvela je sljedeće simptome :

Usmeno ponašanje: Majmuni su počeli istraživati ​​sve predmete ustima, kao da je to jedini način da to urade.
Hiperseksualnost : došlo je do značajnog porasta seksualnog ponašanja.
Vizualna agnozija: majmuni su imali poteškoća u prepoznavanju predmeta i ljudi po vidu.
Promjene u emocijama: počele su se ponašati raskalašno i gubiti izraz na licu. Nesumnjivo je, međutim, najznačajnija promjena bio gubitak straha. Stimuli koji su u neko drugo vrijeme izazvali teror, činilo se da nemaju važnost za životinje.
Klüver-Bucy sindrom kod ljudi
Iako je simptomatologija kod ljudi vrlo slična, postoje neke značajne razlike. Prisilno i neselektivno ponašanje pretpostavljaju posebnu važnost, a društvena razmjena vrlo je ugrožena. Među glavnim simptomima imamo:

Gubitak straha . Subjekt gubi sposobnost procjene potencijalno štetnih podražaja ili ljudskog bića uglavnom nauči izbjegavati.
Neuredno hranjenje . Osim kompulzivne prehrane, subjekt ima tendenciju jesti i opasnu hranu poput plastike ili izmeta.
Hypersexuality. Čini se da seksualnost nema granica. Ispitanici pokazuju, u stvari, povećanu seksualnu aktivnost svih vrsta, uz značajno smanjenje razine inhibicije .
Prisilno oralno ponašanje . Osobe s ovim sindromom imaju tendenciju da istražuju sve usnom i kompulzivno.
Gubitak inhibicije . Utječe na sve sfere osobnosti, ali utječe i na vizualnu razinu. Ispitanici imaju tendenciju da pretjerano reagiraju na vizualne podražaje.
Promjene u sposobnosti prepoznavanja . Subjekti gube sposobnost prepoznavanja prijatelja ili obitelji, pretpostavljajući sa sobom stavove koje ne bi pretpostavljali da ih prepoznaju.
Gubitak inhibicije
Strah ili odbacivanje općenito se opisuju kao negativne (neželjene) emocije. Ovo uvjerenje, osim što je površno, nema smisla na biološkoj i evolucijskoj razini. Strah , odbijanje i emocije inhibicije evolucijski stječu se biti u mogućnosti komunicirati s okolinom u funkcionalan način.

Izmjena ponašanja
Kada nedostaje sposobnost interakcije pomoću opisanih emocija, posljedice su prilično ozbiljne i Klüver-Bucy sindrom jasan je primjer. Simptomi se javljaju zbog nemogućnosti subjekta da uspostavi liniju razgraničenja između impulsa i akcije .

Pored toga, dodajemo nesposobnost prepoznavanja ljudi oko nas, što zauzvrat sprječava subjekta da povrati sjećanje na emocionalnu vezu s drugim i da se ne ponaša dosljedno.

Organska osnova Klüver-Bucy sindroma
Etiologija gore spomenutih promjena može se naći u strukturnoj izmjeni nekih organa živčanog sustava:

Vremenski režanj . Lob je odgovoran za obradu jezika i poveznica je vizualnih podražaja s njihovim emocionalnim sadržajem u memoriji. Zapravo, vizualna agnozija očituje se uglavnom izmjenom ove strukture.
Amigdala . Amigdala je potkortikalna struktura odgovorna za emocionalnu obradu. Kad je stimulus potencijalno opasan, on aktivira njegovu aktivaciju, pripremajući nas za napad ili bijeg. To je temeljni mehanizam za opstanak kod sisavaca.
Zrake bijele tvari . To je uglavnom koncentracija aksona sa zadatkom povezivanja različitih dijelova živčanog sustava na potkortikalnoj razini. Njegova promjena narušava povezanost koja postoji u sjećanju, između podražaja i njihovog emocionalnog sadržaja.
amigdala
Uzroci Klüver-Bucy sindroma
Promjene gore spomenutih struktura mogu imati različite uzroke i izraze. Među najznačajnijim imamo:

Zarazne ili virusne bolesti . Encefalitis i herpetički meningitis najčešći su uzroci. Proizvedena infekcija ili upala uzrokuju uništavanje živčanog tkiva.
Ozljede . Među njima nalazimo traumatične ozljede mozga, najčešće uslijed nesreća. Općenito, šteta je ozbiljna i duboka da bi mogla utjecati na potkožne strukture poput amigdale . Također je povezana s kirurškim ozljedama.
Demencija . Sindrom je obično povezan s Alzheimerovom ili Pickovom bolešću, gdje se degeneracija živčanog tkiva događa na subkortikalnoj razini i može utjecati i na temporalni režanj. U ovom slučaju dolazi do degeneracije većine mentalnih sposobnosti.
Tumori . Tlak i metabolička neravnoteža koja je posljedica tumora mogu uzrokovati nekoliko simptoma Klüver-Bucy sindroma. Tumor općenito zahvaća frontalno područje.
Epilepsija . Električna promjena vremenskih režnja može proizvesti hiperaktivaciju koja utječe na živčano tkivo, a prije svega na bijelu tvar.
Stroke . Krvarenje ili nedostatak krvi zbog okluzije također je važna komponenta u etiologiji ovog sindroma.
liječenje
Liječenje je jednako teško koliko i ograničeno, s obzirom na nemogućnost oporavka živčanog tkiva . Stoga je većina pristupa farmakološkog tipa, uglavnom s ciljem smirivanja neprilagođenih simptoma ponašanja.

Glavni zadatak prvih intervencija je smanjiti utjecaj ozljeda. Na primjer, pokušajte zaustaviti krvarenje koje je uzrokovalo moždani udar. Kao rezultat toga, teško je predvidjeti pojavu ovog sindroma, jer se posljedice na ponašanje često pojavljuju suptilno.

Napredak neuroznanosti i rehabilitacijskih tehnika doprinose poboljšanju kvalitete života pacijenta. Klüver-Bucy sindrom u stvari je jasan primjer učinka koji promjene živčanog sustava imaju na svakodnevni život osobe i na njezin bliži obiteljski i društveni kontekst; prema kojem se ponaša kao stranac. Iz tog razloga, ključno je uključiti prijatelje i obitelj u psihološki proces.

izvor