Upozorenje naučnika: Divlji svijet ubrzano propada

Aktivisti za zaštitu okoline saopštili su da svjetski lideri na samitu u Rio de Janeiru u junu moraju donijeti odluke o jačanju zaštite prirode, pošto je divlji svijet umanjen za 30 posto od 1970. godine.
U izvještaju pod nazivom "Živa planeta" kombinovani su podaci o preko 9.000 životinjskih zajednica iz čitavog svijeta. Samit u Riju smatra se za posljednju priliku koju će svjetski lideri imati da usmjere čovječanstvo na put održivog korištenja prirodnih resursa.

Svjetski fond za zaštitu prirode, čiji su stručnjaci sastavili izvještaj, navodi da se mora podići svijest o urgentnosti situacije, jer nije riječ samo o životima današnjih ljudi, nego o nasljeđu za buduće generacije.

Naučnici iz čitavog svijeta pokušali su da izračunaju nivo održivosti korištenja resursa i ekološkog utjecaja na okolinu, imajući u vidu korištenje fosilnih goriva, poljoprivredu, sječu šuma i ribolov u svjetskim okeanima.

Za potrebe izvještaja proučeno je preko 2.600 živih vrsta i više od 9.000 njihovih zajednica, što je više nego u bilo kom drugom dosadašnjem istraživanju.

U prosjeku, životinjske vrste su u opadanju za oko 30 posto od 1970. godine, što odgovara zaključku iz prethodnog izvještaja iz 2010. godine.

Tropske vrste opale su za više od 60 posto, dok je u umjerenim regionima zabilježen stepen oporavka od oko 30 posto. Najteže su pogođene žive vrste u tropskim jezerima i rijekama, gdje je obim životinjskog svijeta umanjen za oko 70 posto u odnosu na 1970. godinu.

"Nastala bi panika ako bi indeksi berzi opali u ovolikom procentu. Priroda je važnija od novca. Čovječanstvo može da živi bez novca, ali ne možemo da opstanemo bez prirode i onoga što nam ona pruža", izjavio je profesor Tim Blackburn, direktor londonskog Instituta za zoologiju, jedan od autora izvještaja.

Jedna od preporuka državama je da razviju i počnu da koriste ekononomski indikator koji bi sadržavao i vrijednost "prirodnog kapitala".

U izvještaju se napominje da čovječanstvo koristi prirodne resurse tempom koji je 1,5 puta veći nego što Zemlja može da ih nadoknadi.

Najveći ekološki uticaj na prirodu u odnosu na veličinu populacije vrše Katar, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati. SAD su takođe uvrštene među 10 vodećih zemalja, zajedno sa Danskom, Belgijom, Australijom i Irskom.

Novi sistem mjerenja omogućava praćenje količine vode u 405 riječnih sistema širom svijeta na mjesečnom nivou. U izvještaju se navodi da 2,7 milijardi ljudi ne raspolaže sa dovoljno vode u periodu od najmanje jednog mjeseca godišnje.

(SRNA)

Što još na planeti negdje ima divljine, nemoguće