Bez znanja nema napretka

'Većinu velikih događaja u povijesti uzrokovali su Crni labudovi. No u svojoj biti, Crni labudovi nisu nužno negativni događaji. Uzmite primjer stvaranja Interneta ili nastanak osobnog računala. Tako antifragilni sustavi imaju koristi od Crnih labudova. Sama evolucija ima koristi od nasumičnih, slučajnih događaja – inače nas ne bi bilo'.

Ovo je samo djelić predavanja dr. Nassima Nicholasa Taleba, autora knjige 'Crni labud', filozofa, menadžera u upravljanju rizicima i nekadašnjeg tradera kojom je objasnio ulogu Crnih labudova u povijesti čovječanstva. Pod terminom Crni labud Taleb podrazumijeva utjecaj nepredvidivih događaja, ne nužno negativnih, koji su oblikovali našu povijest i koji i dalje oblikuju našu sadašnjost te utječu na sve aspekte naših života. Dr. Taleb Zagreb je posjetio u sklopu četvrte konferencije 'Znanjem rastemo' u organizaciji Hrvatskog Telekoma. Osim dr. Taleba predavanje za gotovo 600 uzvanika održala je i Amber Case, stručnjakinja za antropologiju i kiborge.

Ljudi kiborzi: odnos čovjeka i tehnologije

U drugom dijelu konferencije tematika se promijenila te je objašnjen aspekt čovjekovog odnosa s tehnologijom. U tom sasvim drugačijem, ali podjednako intrigantnom pogledu na svijet današnjice, antropologinja kiborga, Amber Case, poznata po svojoj tvrdnji 'svi smo mi kiborzi', detaljnije je pojasnila način na koji ljudi i tehnologija međusobno djeluju i zajedno se razvijaju.

U intervjuu za Večernji list Amber Case je ovako pojasnila svoju teoriju o ljudima kiborzima:

'Tehnologija je isprepletena sa svakodnevnim životom. To nije samo ono čime se ljudi koriste da bi komunicirali jedni s drugima, ona upravlja globalnom opskrbom, tržištima kapitala, satelitima. Ona nam pomaže predvidjeti katastrofe, prikazati složene operacije i rješavati probleme. Kad biste je uklonili, osakatili biste ljudsku populaciju. Tehnologija za čovjeka nije ništa novo. To je ono što nas čini ljudima. Kada su ljudi stvorili prvi alat, počeli su s eksternalizacijom evolucije. Alati su bili produžetak fizičkog, društvene su mreže pak produžetak naših mentalnih sposobnosti'. te dodala:

'Mislim da je ono što pokušavam dati ljudima nova perspektiva svakodnevnog života. Tehnologija napreduje tako brzo da je teško ne biti uhvaćen u nju. Dobar antropolog može napraviti korak unatrag i pokušati shvatiti kako ove brze promjene utječu na kulturu. Antropolog kiborga proučava svijet oko nas. Svijet posredovan novim interakcijama između ljudi i strojeva. Svi ste vi zapravo kiborzi, ali ne oni kiborzi na koje mislite. Niste niti Robocop, niti Terminator – vi ste kiborzi svaki put kada pogledate u monitor vašeg računala ili koristite jedan od vaših nekoliko mobilnih uređaja. Koja je onda dobra definicija kiborga? Tradicionalna definicija kaže da je to organizam kojemu su nadodane vanjske komponente kako bi se prilagodio novim okruženjima. Strojevi nam nam živjeti naše živote. I doista, na kraju postaje više od same tehnologije jer zahvaljujući njoj sudjelujemo u stvaranju jedni drugih čitavo vrijeme”, pojašnjava Case.

Važnost znanja

Napredak društva je nezamisliv bez znanja. Znanje jamči bolju budućnost za generacije koje dolaze, budućnost temeljenu na novim vrijednostima. Stoga je ulaganje u znanje sastavni dio svake strategije razvoja. Konferencija 'Znanjem rastemo' integralan je i bitan dio strategije društveno odgovornog poslovanja te ona predstavlja dar znanja zajednici te iz godine u godinu ugošćuje ugledne mislioce, stručnjake i znanstvenike koji svojim idejama, razmišljanjima, djelima, angažmanom i projektima na lokalnoj te naročito globalnoj razini na prepoznatljiv način pridonose i pomažu čovječanstvu, potiču na razmišljanje ili pokreću na akciju.

Tematika konferencije od samih početaka obuhvaća širok spektar područja: od rukovođenja i poticanja vlastitih potencijala, razvoja komunikacijskih tehnologija i interneta, preko borbe protiv siromaštva, racionalnog donošenja odluka do opstanka civilizacije, ekonomskih i socijalnih modela te međupovezanosti. Iako stavlja naglasak na nove tehnologije i sadržaje, konferencijom Hrvatski telekom ističe i važnost postojanja vizije, ideja, inovacija i smjernica za budućnost kao i na važnost razmjene znanja.

Autor: Vedran Mušura