Znanost potvrdila:što nas ne ubije,to nas ojača.

Psiholozi kažu da je bolje da nas zadesi pokoja životna teškoća, nego da nas zadese mnoge ili pak da ih sve izbjegnemo. Svi smo čuli za poslovicu koja kaže da ono što nas ne ubije nas ojača, ali sve do sada nije bilo znanstvenih dokaza koji bi to potvrđivali.

Međutim, novo nacionalno višegodišnje longitudinalno praćenje utjecaja nepovoljnih životnih događaja na mentalno zdravlje ljudi je utvrdilo da negativna iskustva u stvari, potiču kasniju prilagodljivost i životnost te donose bolje mentalno zdravlje i opći boljitak. Studija pod naslovom: "Ono što nas ne ubije: sve životne nedaće, naše ranjivosti i otpornosti", biti će objavljena u sljedećem broju časopisa Journal of Personality and Social Psychology.

Na nacionalnoj razini su ispitivane ljudske sudbine, životne teškoće koje su ih zadesile i negativna iskustava koja su ih pratila. Pritom je mjereno aktualno mentalno zdravlje i osjećaj blagostanja ispitanika. Seery, glavni autor studije, navodi da su prethodna istraživanja pokazala da izloženost nepovoljnim životnim situacijama obično donosi negativne učinke za mentalno zdravlje i dobrobit ljudi, a što je nedaća više utjecaji na život ljudi su nepovoljniji. Ovim nacionalnim istraživanjem je obuhvaćeno 2.398 ispitanika koji su ponavljano procjenjivani u razdoblju od 2001. – 2004. Seery i suradnici su pritom otkrili da su ispitanici izloženi manjem broju nepovoljnih događaja zadržali bolje mentalno zdravlje i osjećali se bolje od ljudi koji su bili preplavljeni velikim brojem nedaća ili pak onima koji nisu iskusili nedaće.

"Ispitali smo kvadratne odnose između životnih nedaća i više longitudinalnih mjera mentalnog zdravlja i dobrobiti, uključujući ukupne probleme, funkcionalna oštećenja, simptome post-traumatskog sindroma i osjećaj zadovoljstva u životu," kaže Seery. "Dobiveni rezultati su u skladu s prethodnim istraživanjima o utjecaju nedaća na život ljudi. Uočili smo da su povezanosti dijelom linearne, tako da više životnih nedaća uzrokuje više ukupnih tegoba, funkcionalnih oštećenja i simptoma post-traumatskog sindroma, kao i manje zadovoljstva vlastitim životom.

"Ipak", kaže Seery, "naši rezultati također pokazuju i kvadratne povezanosti, koje u grafičkom prikazu imaju oblik slova U. To upućuju da je odnos između životnih nedaća i njihova učinka na ljude nešto složeniji. "Dok pojedinačne životne nedaće povećavaju otpornost, ne dovode do funkcionalnih oštećenja, ne pojačavaju simptome post-traumatskog sindroma i ne smanjuju životno zadovoljstvo u ljudi bez nedaća ili pak u onih s mnogo nedaća pozitivnog učinka nema."

Longitudinalna mjerenja su također pokazala da je na ljude koji su već proživjeli neke životne nedaće nove teškoće s kojima su se nedavno suočili imaju manje negativnog utjecaja, nego li na ostale ispitivane osobe. Na temelju ovih rezultata Seery navodi da umjereni broj doživljenih životnih nedaća doprinosi povećanju prilagodljivosti. "Iako je naše ispitivanje bilo usmjereno na veće životne nedaće", kaže Seery, " smatramo da se može pretpostaviti da i druga manje neugodna iskustava također pridonose povećanju životnosti.

"Naši rezultati sugeriraju da bi pažljivo dizajnirane psihoterapijske intervencije u budućnosti mogle postići isti učinak. Tome ipak mora prethoditi potpuno razjašnjavanje fenomena povećavanja prilagodljivosti i načina njegova nastanka."



Izvor: University at Buffalo