Činjenica o mozgu koje niste znali

Mozak je zasigurno najzanimljiviji dio našeg tijela. Njegova moć je neograničena. Još je zanimljiviji kada ne radi onako kako bi trebao, odnosno, kako bi mi htjeli da radi. Psihologija stalno otkriva nove detalje o radu naših misli, ali se također stalno susreće sa novim iznenađenjima. Vjerojatno će i psiholozi i neki studenti psihologije znati za jednu ili dvije koje slijede, no, evo 9 moždanih navika za koje niste znali da imate.

1) Kratkoročno možemo maksimalno zapamtiti sedam stvari

Općenito postoje tri vrste memorije: senzoričko, kratkoročno i dugoročno pamćenje. Dugoročno je kao hard od kompjutera. Prema tome, kratkoročno bi bilo kao jako mali RAM. To kratkoročno pamćenje obično može pamtiti 5 do 9 stvari odjednom (7 je prosjek). Više od toga zahtijevat će pohranu u dugoročnoj memoriji. A sad da se vratimo na tu sedmicu – jeste li primijetili da većina telefonskih brojeva ima najviše, odnosno, najčešće sedam znamenki?

2) Najvidljivija boja je žuto-zelena.

Žuto-zelena je prirodno smještena negdje baš u sredini frekvencija vidljivog svjetla. Ljudsko oko ima receptore za zelene, plave i crvene boje. Budući da je smještena baš oko sredine, žuto-zelena aktivira najviše tih receptora, pa tako postaje vidljivija i uočljivija oku. Iz istog razloga u nekim gradovima vatrogasna vozila su prebojana iz crvene upravo u žuto-zelenu, kako bi bila vidljivija vozačima i pješacima.

3) Vaša podsvijest je pametnija od vas

Drugim riječima, podsvijest je moćnija. Često ćemo lakše podsvjesno pronaći neke stvari (kao što su one komplicirane slike na kojima treba pronaći skriveni predmet) i dokučiti ih, nego što bismo to svjesno napravili. Možda zato jer o previše stvari razmišljamo kad smo svjesni.

4) Postoje dva živčana sustava

Možda niste znali, ali imamo dva živčana sustava. Jedan kontrolira uzbuđenost, a drugi sustezanje, smetnje. To ćete primijetiti ako ispružite ruku. Znate ono lagano podrhtavanje? To bi bila posljedica laganih razlika koje postoje u količini u kojoj djeluju ova dva živčana sustava.

5) Mozak je iznimno loš u pogađanju vjerojatnosti

Zašto je tomu tako? Evo jedan primjer. U ovom eksperimentu ljude se pitalo koji je odgovor vjerojatniji.
Josipa ima 31 godinu, neudana, iskrena i vrlo perspektivna. Diplomirala je filozofiju. Kao studentica, zanimala ju je diskriminacija i socijalna pravda, te je sudjelovala u prosvjedima protiv nuklearke. Poredajte sljedeće odgovore od najvjerojatnijeg, do najmanje vjerojatnog.

1. Josipa radi u knjižnici i ide na jogu.
2. Josipa je aktivna feministica.
3. Josipa je socijalna radnica.
4. Josipa je članica Lige ženskih glasača.
5. Josipa je djelatnica u banci.
6. Josipa prodaje životna osiguranja.
7. Josipa je djelatnica u banci i aktivna feministica.

Gotovo 90% ispitanika odgovorilo je da je broj 7 vjerojatniji od 5-ice, unatoč činjenici da osoba može biti aktivna feministica i samim time ako je djelatnica u banci (što oboje može biti sadržano u tvrdnji pod brojem 5). Čini se da nam se stvari čine vjerojatnijima, ako ih je više.

6) Pamćenje nam i nije baš najbolje

Istraživanja su pokazala da je vrlo vjerojatno da ćemo zaboraviti događaje iz prošlosti. Što je još i gore, katkad čak izmišljamo stvari koje se uopće nisu dogodile. No, poseban oprez treba dati potisnutim događajima (o čemu smo već pričali kod emocija). Lakše je izmišljati stvari, nego se suočiti s onima koje su se zaista dogodile.

7) Dubina je uočljiva i samo jednim okom

Tvrdnja da je percepcija dubine rezultat pogleda s oba oka, baš i nije u potpunost i točna. Binokularni vid pomaže u stvaranju trodimenzionalne slike, no, veći dio kod percipiranja dubine ipak odradi naš mozak. Kad bi nam bila potrebna oba oka da doživimo dubinu, većina optičkih varki ne bi funkcionirala, a bilo bi i izrazito teško prikupiti informacije gledajući dvodimenzionalne slike. A da i ne spominjemo kako bi onda gledali brojni jednooki gusari.

8 ) Dugoročno pamćenje se gasi tokom spavanja

Dijelovi mozga koji nose informacije dugoročnog pamćenja gase se tijekom spavanja. Iz istog razloga se često ne sjećamo što smo sanjali, odnosno, snovi nam brzo ishlape. Iako znamo sanjati i po nekoliko snova tijekom spavanja, oni ne odlaze u dugoročnu memoriju, već samo njihovi dijelovi ostaju u kratkoročnom pamćenju. Zato ih i tako pamtimo, 'na preskokce' i pomiješano.

9) Mozak ima dobru 'playback' funkciju

Tu sad dolazi na red ono senzoričko pamćenje. To je ta playback funkcija mozga. O čemu se radi? Senzoričko pamćenje dijeli se na vidno (ikoničko) i slušno (ehoičko). Ono što vidimo i čujemo da se događa u našoj blizini, ali se trenutno ne koncentriramo na to, talamus nam može ponovno javiti i nekoliko sekundi kasnije od samog događaja. Primjer za to može biti da, recimo, kad smo na nekom tulumu načujemo da je netko izgovorio naše ime. Često se nakon toga možemo prisjetiti i što je ta osoba rekla, iako smo u tom trenutku razgovarali s nekim drugim. To je upravo zbog tog ponovnog javljanja, odnosno, ponovnog slanja signala iz talamusa.

Ovo je dobar savjet i za ono kad nešto kažete, a osoba vas pita da ponovite što ste rekli. Pričekajte sekundu, vjerojatno će se i sama sjetiti što ste rekli.

Budi.in

____________________________
Stvarno zanimljive činjenice
To kratkoročno pamćenje obično može pamtiti 5 do 9 stvari odjednom (7 je prosjek)...hmm kod mene je prosijek...0.01