Dobrotvorno ponašanje kod bakterija

Istraživači na Sveučilištu Boston i Wyss Institutu za biološko inženjerstvo na Harvardu otkrili su da dobrotvorno ponašanje postoji i u jednom od najmanjih mikroskopskih oblika života – kod bakterija.
Njihova otkrića objavljena su u časopisu Nature. U proučavanju razvoja sojeva bakterija otpornih na antibiotike, istraživači su otkrili da su najotpornije populacije na antibiotike one u kojima se nekoliko visoko otpornih izolata žrtvuje za poboljšanje ukupnih šansi za preživljavanje skupine. Ova bakterijska nesebičnost daje rezultate kada najotporniji izolati proizvedu male molekule pod nazivom indol. Indol djeluje poput steroida, pomažući ranjivijim članovima soja u dovoljnoj mjeri da se mogu boriti protiv antibiotika koji ih napada. No, dok indol može spasiti skupinu, njegova proizvodnja uzima danak oslabljujući pojedinačne izolate koji ga proizvode.
"Ovo nismo očekivali", rekao je voditelj projekta dr.sc. James J. Collins, profesor biomedicinskog inženjerstva na Sveučilištu Boston i član Wyss instituta. "Obično bi se očekivalo da preživi tek otporni soj, a da osjetljivije bakterije odumru uslijed stresa zbog antibiotika. Bili smo prilično iznenađeni kad smo otkrili da slabi sojevi ne samo da preživljavaju, nego i dobro uspijevaju."
Rezultati također bacaju novo svjetlo na razinu složenosti i heterogenosti unutar bakterijskih sojeva. Do sada se pretpostavljalo da će se ukupna razina otpornosti neke populacije odraziti na svaki od njezinih izolata. Umjesto toga, Collins i njegov tim su otkrili da može postojati dramatična razlika unutar jedne populacije s nekim bakterijama koje pokazuju iznimnu otpornost, a neke gotovo nikakvu, slično stanicama raka kod ljudi.
Činjenica da se puna složenost bakterijskih sojeva sada može preciznije shvatiti ima značajne posljedice za medicinsku zajednicu. "Sada, kad budemo mjerili otpornost u populaciji, znat ćemo da se možemo prevariti", rekao je Collins. "Mi ćemo znati da se čak i pojedini izolati koji ne pokazuju otpornost mogu jače boriti protiv antibiotika zahvaljujući svojim prijateljima."
Collins je osnivač sintetske biologije, područja istraživanja koje kombinira znanost i inženjerstvo za izgradnju novih bioloških krugova kojima se mogu reprogramirati organizmi, osobito bakterije, za obavljanje željenih zadataka, slično tome kako sada programiramo računala. Njegovo istraživanje na Sveučilištu Boston je također dovelo do razvoja novih vrsta medicinskih proizvoda koji se razvijaju na Wyss institutu, uključujući i vibrirajuće tabanice koje pomažu smanjiti padanje kod starijih korisnika i normalizirati hod u djece s cerebralnom paralizom.


Izvor: http://www.znanost.com/