Štedi se na siromašnima i bolesnima

Gotovo 12 milijuna kuna uštedjet će se na skrbi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te skrbi za tjelesno i mentalno oštećene osobe. Uštedjet će se i na bolesnicima kojima su potrebni skupi lijekovi što ih država subvencionira.

U 2011. će pasti i plaće i mirovine (25.08.2010.)
VIŠE
U prijedlogu rebalansa proračuna stoji da će u sljedeće dvije godine proračunski rashodi zadržati na ovogodišnjih 122,34 milijarde kuna. Iako to iz Vlade nitko izrijekom nije rekao, to znači da u sljedeće dvije godine u Hrvatskoj neće biti rasta penzija za 1,2 milijuna umirovljenika niti veća primanja može očekivati 240 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i u javnom sektoru. Te činjenice svjesni su i sindikati.


Kako se u sljedeće dvije godine očekuje godišnja inflacija od dva do tri posto, to automatski znači da će gotovo 1,5 milijuna građana Hrvatske u tom razdoblju s istim iznosom mjesečnih primanja morati plaćati skuplje robe i usluge, odnosno da će njihov životni standard pasti.

Svjesni su toga i u Vladi, pa neki sugovornici Novog lista, uz uvjet da ostanu anonimni, ističu kako će kupovna moć građana sasvim sigurno oslabiti barem za onoliko koliko će rasti cijene najvažnijih komunalnih usluga i prehrambenih proizvoda. Uz brži oporavak svjetskog gospodarstva, priznaje izvor iz Vlade, rast će i cijene energenata i ostalih proizvoda, a to onda znači da barem oni koji su na proračunskoj plaći i umirovljenici imati realno manje novca.

Vladine škare najbolnije su zarezale proračun Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koje je ostalo bez 306 milijuna kuna. Međutim, iako su se neke stavke rezale, druge su se povećale, a kada bi se jednostavno zbrojila sva smanjenja, iznos od 306 milijuna kuna bio bi puno veći.

Tako će se naknade kućanstvima u okviru zaštite vojnih i civilnih invalida rata smanjiti za 13,9 milijuna kuna, dok će se po dva milijuna kuna manje izdvojiti za naknade bivšim političkim zatvorenicima te pomoći savezima i udrugama.

Gotovo 12 milijuna kuna, pak, uštedjet će se na skrbi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te skrbi za tjelesno i mentalno oštećene osobe, pa će se u ovoj godini za to utrošiti 393 milijuna kuna.

Proračun HZZO-a smanjuje se za 261 milijun kuna, od čega se najveći dio – 201 milijun kuna – odnosi na naknade za bolovanja. Uštedjet će se i na bolesnicima kojima su potrebni skupi lijekovi što ih država subvencionira. Naime, umjesto planiranih 550 milijuna kuna za subvencioniranje skupih lijekova, utrošit će 100 milijuna kuna manje.

Rebalansom je prepolovljen i budžet programa povećanja donatora i unaprijeđenja transplatacijskog sustava, pa se za to predviđa utrošiti 12 milijuna kuna.

Ministarstvo zdravstva također štedi na projektima financiranim iz predpristupnih fondova, pa je za jačanje instiucionalnih kapaciteta tkiva, krvi i stanica osigurana 121,6 tisuća kuna umjesto planiranih 11,6 milijuna kuna. Usporit će se i projekt reforme hitne medicinske skrbi i informatizacije zdravstvenog sustava.

Klinički bolnički centar Zagreb rebalansom proračuna ostaje bez 19 milijuna kuna, dok je KBC Rijeka zadržala svojih 17,5 milijuna kuna koliko joj je osigurano proračunom.

Danas.hr

Oduvijek je tako bilo i biti će uvijek se prelamalo preko leđa onih koji su najviše u potrebi,no žalosna je činjenica da se s time opet ništa neće postići jer jednostavno neće imati više od kuda i od koga uzimati a da se nadovežem na ovaj tvoj post sprema se i porez na imovinu no koliko a time se vidim oteže maksimalno jer oni koji najviše imaju teško da će dati od svog izobilja, paradoks je da bi mogli oporezovati i kućne ljubimce... i ne sumnjam da i to neće doći na red jednog dana u bližoj budućnosti...

Porezna reforma: Stiže nam i porez na imovinu

Neke zemlje uvode i porez na kućne ljubimce 100 eura godišnje. Od poreza na imovinu u državnu blagajnu slilo bi se oko 7 milijardi kuna.
Ad hoc porezi, poput uvedenih poreza na plaće i telekomunikacije ili nedavno predloženog poreza na banke, donose tek kratkoročan učinak za prihodovnu stranu proračuna, ali puno lošiji za cijelo gospodarstvo nego što bio učinak cjelovite porezne reforme koja bi uključivala dugoročne poreze koji bi opteretili bogatiji sloj građana. Kod nas se uporno izbjegava uvođenje takvih poreza. Ipak, prema najavama, u Ministarstvu financija priprema se zakon o oporezivanju imovine i s njim će možda izići u predizbornom programu. A i SDP pred izbore priprema cjelovitu poreznu reformu.

Neki uvode i porez na pse

Porez na imovinu praksa je svih europskih zemalja. Prema procjenama, mi bismo od takva poreza mogli prikupiti od pet do sedam milijardi kuna godišnje. U svojem programu SDP predlaže samo oporezivanje ekstra imovine, po stopi 0,4 posto, a prema računici koju su napravili, moglo bi se tako naplatiti 2-2,5 milijarde kuna – kaže Branko Grčić, Esdepeov gospodarski strateg. Mnoge europske zemlje također imaju veće poreze za vozila i plovila. Tako je prosječni godišnji porez na vozila 1000 eura. Ako je, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj 1,5 milijuna vozila, uvede li se veći porez od sadašnjeg, moglo bi se godišnje naplatiti oko 10 milijardi kuna. Neke zemlje, poput Poljske, uvele su porez na pse, koji vlasnici tih kućnih ljubimaca plaćaju 100 eura godišnje. Velik broj zemalja ima i porez na kapitalnu dobit, koji i sada u svojem programu predlaže SDP, ali ne oporezivanje dionica, obveznica, pa ni kamata. Ocjena je svih ekonomista da današnja situacija na burzi ne bi bila prihvatljiva za oporezivanje vrijednosnica. Od poreza koje će SDP predložiti u svojem programu i oni su na izvlačenje dobiti iz tvrtke po stopi 12 posto, uz sadašnjih 20 posto. Prema računici, prošle godine dionička su društva imala oko 3,5 milijardi dividende. Ako bi se na to obračunao porez 12 posto, moglo bi se naplatiti 400 milijuna kuna na godinu. Dodaju li se tome i društva s ograničenom odgovornošću, iznos bi se povećao za 1,2 milijarde kuna.

No za dobit koja se reinvestira predlažu olakšice, što su učinile u posljednje vrijeme i mnoge zemlje u regiji i postigle pozitivne efekte. SDP predlaže i plaćanje poreza na prodaju udjela za fizičke osobe te prenamjenu zemljišta.

Pravedno oporezivanje

Konzultant Damir Novotny smatra da naša ekonomija ne može podnijeti male poreze, što je i praksa većine zemalja s kojima se možemo uspoređivati, ali kod njih su ti porezi pravednije raspoređeni, pa pritom, primjerice, stimuliraju proizvodnju, izvoz, novo zapošljavanje... Računica koju je SDP napravio, kaže da bi se prema njihovu predloženom poreznom programu u gospodarstvo moglo vratiti 4,5 milijardi kuna. Svi su ekonomski stručnjaci isto tako sigurni da ad hoc porezi nipošto nisu dobri za ekonomiju, što su uostalom i pokazali oni uvedeni u posljednjih godinu dana, za koje konzultant Željko Perić kaže da su donijeli više štete nego koristi. Porez na plaće uveden prošle godine smanjio je potrošnju, koja je bila generator rasta prihoda u proračunu. A to se onda odrazilo na manje prihode od PDV-a.

– Takvi porezi uvedeni su kako bi se odgodilo potrebno smanjenje potrošnje i reforma, a meta udara bili su sektori koji u krizi dobro posluju, kao što je telekomunikacijski sektor, a skoro i bankarski – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke. Smatra da su takvi porezi loši za investicijsku klimu jer odbijaju ulagače koji ne mogu znati kada Vlada može donijeti još koji dodatni porez. Ni privremeni porez na banke, čije je uvođenje bilo u pripremi, ne bi u ovom trenutku bilo poželjno, jer, kako je upozoreno, banke bi troškove prenijele na građane. Stoga, stručnjaci su složni, potrebna nam je potpuna porezna reforma, da se teret pravedno rasporedi.

Što su donijeli ad hoc porezi

Ministarstvo financija pri donošenju poreza na telekomunikacije planiralo je naplatu mjesečno od 25 do 30 milijuna kuna i, koliko znamo, toliko je prikupljeno, a od poreza na plaće mjesečni plan prihoda bio je 200 do 220 milijuna kuna. Nakon što je ukinuta niža stopa od dva posto, taj se iznos neznatno smanjio. No zbog tih je poreza smanjena potrošnja, pa i prihodi od poreza na dodanu vrijednost, ali smanjena je i aktivnost ekonomije

*************************************************************************
No pitam se hoće li to tako biti i hoće li to išta pomoći...ljudi moji treba se primiti posla a ne filozofiranja...