Dobna granica za odlazak u mirovinu

Mnoge države povećale su dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 65 ili 67 godina, a jučer je na javnu raspravu stavljen i Green Paper, dokument koji će dati strateške okvire unutar kojih će se kretati mirovinska prava i obveze u 21. stoljeću. Europa izdvaja 10% BDP-a za mirovine, a taj će trošak, procjenjuje se, porasti još od 3 do 5 % BDP-a do polovice stoljeća. Hrvatska sada za mirovine daje 11% BDP-a, ali i sprema zakon koji će povećati radni vijek žena 5 godina. Procjenjuje se da će vrlo brzo svaki treći punoljetni stanovnik Europe biti u mirovini, pa Europska komisija pokušava centralizirati odluke o mirovinskim pravima u Bruxellesu, kako bi ih izmakla iz okvira nacionalnih parlamenata i utjecaja lokalnih interesnih skupina.

Automatska prilagodba

Rasprava o mirovinskom “zelenom dokumentu” trajat će do prosinca, a trebala bi pridonijeti ujednačavanju mirovinskih prava u svim članicama EU.

Vrijeme provedeno u radnom odnosu, dobna granica za umirovljenje, pa i visina mirovine, usklađivali bi se automatski – ovisno o demografskim kretanjima, zaposlenosti te udjelu mirovinskih izdataka u BDP-u. Nova pravila više ne bi pisala politika već statistika.

– Kriza je samo okrenula javnost prema problemu u mirovinskim sustavima, ali ga nije stvorila. Problem postoji posve neovisno o krizi i zapravo je posljedica demografije. Ljudi duže žive, pa ako jednako dugo rade, moraju biti duže u mirovini. U isto vrijeme, sve je više umirovljenika u odnosu prema zaposlenima. To su jednostavne činjenice kojih smo svi svjesni, komentira Dinko Novoselec, prvi čovjek AZ mirovinskog fonda. Pojedine države već su uvele neke mehanizme automatske prilagodbe, pa se tako u Mađarskoj, Portugalu i Švedskoj dob za odlazak u mirovinu automatski mijenja ovisno o BDP-u, mirovine u Nizozemskoj i Njemačkoj računaju se na temelju plaća i pokazatelja s tržišta rada, a Francuska, Italija, Danska, Njemačka i Portugal radnu dob vežu uz očekivanu životnu dob. Jučer pokrenuta javna rasprava ide za tim da se ti uvjeti ujednače u EU.

Drugi stup dobar

Sugestija ide i prema disperziji mirovinskih primanja iz više izvora: javnog osiguranja i privatne štednje, a išlo bi se i na razvoj hibridnih mirovinskih fondova koji bi jamčili minimalne mirovine.

Novoselec ističe da je hrvatski drugi mirovinski stup po svom dizajnu “mehanizam automatske stabilizacije“ jer snažno preferira produženje radnog vijeka. Simulacije kažu da muškarcu prosječnih primanja i 60 godina života pet godina dodatnog rada i izdvajanja u 2. stup donosi 60% višu mirovinu iz drugog stupa nego da ode u mirovinu sa 60.

– Kada bi mirovinski sustav funkcionirao tako da se prvi stup pretvori u socijalnu zaštitu iz kojega svi umirovljenici dobivaju (pod)jednake iznose, a razliku među mirovinama stvara isključivo 2. stup, što i je naša vizija budućnosti, tada bismo mogli prepustiti svakom osiguraniku da u mirovinu ode kad želi.

Sama matematika drugog stupa motivirat će ga da ostane još raditi. Ta će motivacija biti jača od bilo koje administrativne mjere – kaže Novoselec.

[url=http://www.vecernji.hr/biznis/dob-odlaska-mirovinu-odredivat-ce-se-statisticki-a-ne-demokratski-clanak-
165099]Večernj.hr[/url]

_________________________________________________________

Slažem se s izjavom predsjednika da bi trebalo razmotriti sve aspekte za takvo što..jer izjednačiti nešto takvo a ne izjednačiti sve ostalo ili mentalni sklop ljudi je čista ludost.
Znači majka koja je odgojila 3 djece i radila pritom čitav život neka ide u mirovinu kao i gospodin koji je odrađivao svoje na radnom mjestu..došao kući digao noge na stol i pitao kad će ručak. Jer htjeli mi to ili ne u našem društvu je još uvijek takva situacija.
Nismo mi nikakva Švedska ili Norveška da je sve podijeljeno i da muškarcu ne predstavlja nikakav problem raširiti veš ili uskočiti ženi kad god treba. A da ne govorim o brizi za djecu.

No naravno da o tome neće nitko od naših političara ili njihovih kvazi stručnjaka razmišljati ..jer zašto i bi oni o tome razmišljali kada sutra mogu u mirovinu svi.

mislim da je to prevše, 65 ili 67 godina
stvarno
ja sam recimo već umorna od posla

prestaneš raditi s 65 ili 67 godina i što ti je ostalo od života?

Ma kao da ikoga briga što nam je ostalo od života. G.mad oni bi da mi riknemo na poslu ..samo nas lopatom izbace van i nadomjeste nekim novim kmetom.

Ja s tim nemam problema ..moja dob taman mi odgovara i za ostatak zivota ....posto sam svaki dan sve bolja ..samo se bojim da kod nas ne uvedu neki zakon za reviziju

Kikica je napisao/la:

Ma kao da ikoga briga što nam je ostalo od života. G.mad oni bi da mi riknemo na poslu ..samo nas polatom izbace van i nadomjeste nekim novim kmetom.

mislim da sam to i ja rekla Pinokio, samo drugim rječima

Dat ću ja tebi Pinokio..toliko ću lagati lagati da ću te mooći s nosem nabubati

B mislim da tebi ne mogu nitko nikada ništa.

Hrvatskim zastupnicima dostatno četiri godine za mirovinu


I dok se s deset godina staža više običnim smrtnicima mirovina umanjuje ako nemaju punu dob, saborski zastupnici imaju pravo na uvećanje ionako visoke mirovine.



FOTO: ZLATKO KALLE
Izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Saboru, izglasanima 15. travnja, izjednačeni su uvjeti za mirovinu dužnosnica i dužnosnika, tako da će se dobna granica za umirovljenje žena povećavati jednako kao i u sustavu općeg mirovinskog osiguranja: po tri mjeseca godišnje. Tako će i dužnosnice s dužosnicima biti izjednačene tek od 2030. godine.

Dok osiguranici prema općem Zakonu u starosnu mirovinu mogu tek sa 65 godina (muškarci), odnosno 60 godina i 3 mjeseca tijekom 2011. godine žene, te najmanje 15 godina staža, dužnosnik u mirovinu može sa 60 godina, a dužnosnica s 55 godina i 3 mjeseca tijekom 2011. Oboje moraju imati najmanje, ili samo 25 godina staža, ovisno o tome kako se gleda.

8654 kuna je prosječna mirovina 520 korisnika na temelju staža u Saboru
Zastupnik ima pravo na početnu mirovinu koja iznosi 65 posto njegove zadnje plaće u Saboru (i to zadnje isplaćene plaće, zajedno sa svim dodacima za sudjelovanje u odborima ili putne troškove, na primjer!) ili zadnje plaće koju bi primio da je u Saboru, ako je u međuvremenu promijenio posao. Osim toga, zastupnik ima pravo i na uvećanja mirovine ako radi dulje, ali ne po osnovi dobi (tako da se nagrađuje rad zastupnika iznad 60 godina), nego po osnovi staža. Za svaku godinu staža iznad 25 godina njegova se mirovina uvećava za dva posto, pri čemu ukupna mirovina ne može preći 85 posto osnovice, odnosno njegove zadnje plaće. Ukratko - s deset godina staža više običnim se smrtnicima mirovina umanjuje ako nemaju punu dob, dok saborski zastupnici imaju pravo na uvećanje ionako visoke mirovine, mlađi i uz manje staža.

Oko 520 korisnika mirovine na temelju staža u Saboru danas prima oko 8654 kune prosječne mirovine, dok je prosječna mirovina oko 1,2 milijuna korisnika koji to pravo ostvaruju temeljem općeg propisa oko 2160 kuna. Pridoda li se tome činjenica da dio umirovljenika ima pravo na dodatak, razlika je nešto manja, no još vrlo visoka, uzme li se u obzir i činjenica da je zastupniku za takvu mirovinu danas dovoljno samo četiri godine odnosno jedan puni mandat u Saboru.

2160 kuna je prosječna mirovina oko 1,2 milijuna korisnika koji to pravo ostvaruju temeljem općeg propisa
Najdulje i najsustavnije su se saborskim mirovinama bavili u Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU), čiji jedini saborski zastupnik Silvano Hrelja, kaže, kako ne bi imao ništa protiv odlaska u mirovinu po općim propisima. No, u tom slučaju trebalo bi, dodaje, osmisliti model po kojemu bi se nekako ipak »nagradio« saborski staž. Prijedlog stranke bio bi da postoji fiksni dodatak za saborski mandat, za dva ili više njih. No, izmjene Zakona su donesene, a da se o tom prijedlogu nije raspravljalo i sad je - gotovo.

»Nikad nije gotovo. I ova izmjena koja je usvojena na prošloj sjednici može se mijenjati«, komentira, pak, Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, koji je i nekoliko dana uoči rasprave o tom Zakonu u Saboru upozoravao na to da ga treba mijenjati, a i sada kaže da to očekuje od novog saziva Sabora koji će se okupiti početkom 2012. »Mislim da je ljudima dosta privilegija i da bi i na simboličnoj razini bilo dobro da se one ukinu, odnosno da i dužnosnici idu u mirovinu sa 65 godina, uz prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena koje se primjenjuje po općem zakonu«, kaže predsjednik HSLS-a. I on se slaže da trenutak za donošenje izmjena Zakona (samo sat uoči čitanja presude generalima, za što se znalo danima prije) baš i nije bio najbolji, a način na koji se glasovalo pokazuje što stranke zapravo misle o pravima i privilegijama. »Zakon je prošao s jednim glasom protiv i jednim suzdržanim i nekima koji se nisu ni pojavili u sabornici«, komentira Kosor.

Jedan od onih koji za glasanja o Zakonu nisu bili u Saboru je i SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić. No, stav SDP-a o povlaštenim mirovinama poznat, kaže Grčić i dodaje da je ukidanje povlaštenih mirovina bila jedna od glavnih točaka SDP-ova programa iz 2007. i da je predsjednik stranke Zoran Milanović dosta inzistirao na tome«. I SDP je za ukidanje bilo kakvih povlastica za dužnosnike. »Dobar dio zastupnika, na primjer, ulazi u Sabor a da su prije imali plaću od 4000 ili 7000 kuna. Kako u Sabor dolaze na trostruki ili četverostruki iznos, to znači da će se za to vrijeme od njihovih plaća izdvajati toliko veći doprinosi i samim time mirovina je za to razdoblje viša. Nema nikakva razloga za bilo kakve dodatne razlike«, pojašnjava. Slijedom toga, on se ne bi založio ni za tzv. saborski dodatak, koji predlažu u HSU, no osobno bi, dodaje, možda dopustio jednu povlasticu: mogućnost da se s dužnosti u mirovinu ode nešto ranije, bez umanjenja mirovine. »Ponekad zastupnička ili dužnosnička funkcija čovjeka odmaknu od profesije i teško bi se mogao vratiti u profesiju, pogotovo ako je netko odradio dva ili tri mandata. U tom slučaju mislim da bi trebalo dopustiti pet godina ranije umirovljenje bez posljedica«, kaže naš sugovornik.

»Nemam nikakvu potrebu ići u mirovinu ranije od drugih i vrlo rado ću se prilagoditi izmjenama Zakona ako se u njih ide«, kaže, pak, Goran Marić, saborski zastupnik HDZ-a. Dodaje da je to složeno pitanje, ali o njemu ne treba raspravljati bez argumenata: ako netko odradi samo jedan saborski mandat, a inače nema staža, onda je riječ o prevelikim povlasticama, no ako je netko odradio mandat u Saboru a ima oko 40 godina staža, onda nema smisla raspravljati o privilegijama, smatra Marić.(Vjesnik.hr)

posle tih godina ide odmor penzijski

kod mene je sa 67g...mada se daju prijedlozi da se poveća na 70g...