Hrana koja liječi

Svakodnevna prehrana jedna je od najvažnijih odrednica našeg zdravlja i dugovječnosti. Stoga, prije nego što posegnete za 'čarobnim' pilulama i postanete žrtva nečije želje za zaradom, razmislite o tome kako se hranite
Tijekom cijele godine zdrave bi odrasle osobe sve nutritivno važne sastojke trebale uzimati iz hrane, a dodatke prehrani tek po preporuci liječnika. Dakle, umjesto da posegnemo za vitaminima i mineralima u tabletama i ostalim farmaceutskim oblicima, u razdobljima gripe i prehlade trebalo bi jesti više namirnica bogatih vitaminom C (kiseli kupus, paprika, agrumi...).

Za 'terapiju hranom' od presudne je važnosti saznanje o tome radi li se o zdravom čovjeku ili bolesniku. Dijabates je odličan primjer koji dokazuje da hrana liječi. Naravno, prehrana neće biti dovoljna u svim slučajevima i kod svih pacijenata (neki će trebati uzimati i lijekove), no sigurno je da se ne piše dobro onima koji se ne pridržavaju preporučenog režima prehrane.
Kad je riječ o karcinomima, multiploj sklerozi i još nekim bolestima koje su u porastu u modernom društvu, puno je primjera poboljšanja stanja kod pacijenata koji su prešli na prehranu po makrobiotičkim ili ajurvedskim načelima.
Svima koji se suoče s tako teškim bolestima savjetujemo da ne poduzimaju ništa na svoju ruku, nego, ako su u mogućnosti, da pored liječnika uključe i stručnjaka za jedan od navedenih načina prehrane. U tom slučaju, liječnik treba biti obaviješten o promijenjenom režimu prehrane, a stručnjak za prehranu o režimu liječenja.

Zdravi ljudi, koji bi prehranom željeli spriječiti bolesti i ubrzati liječenje kad se razbole, trebali bi znati da najviše ljekovitih kemikalija sadrže biljke. Ovdje ne govorimo o bilju koje se konzumira isključivo kao ljekovito, nego o uobičajenim namirnicama koje percipiramo kao hranu, a koje ujedno djeluju kao preventiva i/ili lijek.

Bez lisnatog zelenog povrća i salata ne bi smio proći nijedan dan. Zelena salata listova isprepletenih u glavicu poput kupusa (glavatica) bljedunjava je, a takva je i u nutritivnom smislu. Zato, želite li jesti zdravije, jedite lisnate biljke jačih boja, koje već na prvi pogled djeluju moćnije.

Zelena salata razdvojenih, tamnijih listova bogata je beta karotenom, a pokazalo se da može biti vrlo uspješna i u borbi protiv raka prostate. Rikola (rikula) obiluje kalcijem i odlična je za prevenciju osteoporoze, kao i krumpir. Kupus je jedan od najbogatijih izvora vitamina C, a u narodnoj medicini služi i kao lijek protiv mamurluka (rasol od kiselog kupusa), glavobolje, čira na želucu i dvanaestniku, protiv slabokrvnosti, zatvora, kašlja i gripe.

Iako ne treba očekivati čuda misleći da će samo kupus riješiti sve navedene probleme, činjenica je da su brojna znanstvena istraživanja i praktični rezultati pokazali da narod nije pogriješio kada je kupusu pripisao ljekovita svojstva. Manje poznata i zanemarena potočarka preporučuje se pušačima jer smanjuje rizik od raka pluća.
I celer je dobar za pušače, ali i protiv visokog tlaka. Obična endivija sadrži toliko folata (B vitamina) da njezino redovito uzimanje za 50 posto smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti. Listovi gorušice preporučuju se pri intelektualnim naporima jer poboljšavaju koncentraciju i pamćenje. Špinat i blitva iznimno su bogati željezom te antioksidansima koji ublažavaju štetno djelovanje slobodnih radikala, pa time smanjuju i šanse od staračke degeneracije oka, kao i nekih karcinoma te većine bolesti povezanih sa starenjem i stresom.
Najveći broj ljudi strahuje od raka, pa tako preventivno treba uzimati: grožđe (posebno crno), rajčicu, bobičasto voće te brokulu i njezine klice protiv svih vrsta raka, jabuku i grejp protiv karcinoma pluća, češnjak protiv raka želuca. Bobičasto voće odlično je i protiv virusa, pa ako imate priliku, jedite ga u vrijeme gripe i prehlade. Maslinovo ulje djeluje protuupalno i razbija krvne ugruške, grah snižava kolesterol, a posebno se preporučuje i dijabetičarima, dok se bundeva preporučuje za zdravlje srca i preventivu infarkta.

Ne zaboravite ni rižu i ostale žitarice, posebno integralne (neljuštene) - o njihovu pozitivnom utjecaju na zdravlje mogli bismo napisati više članaka, kao ni ribu, zbog omega 3 masnih kiselina koje štite srce, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti (posebice moždanog udara), ali se preporučuju i kao zaštita od dijabetesa, raka crijeva i dojke te brojnih upala.

Hrana je doista lijek. Jedem sve što je dobro u preventivi protiv prehlade i već 3 godine nisam bio prehlađen (naravno pazim da uvijek budem adekvatno obučen itd., jer samo prehrana nije dovoljna u preventivi).

Sreco moja to ti se samo tako sto bi rekli potrefilo jedi ti koliko hoces zdravo kad dode prehlada nista ti ne pomaze ...sta je sad u ovoj godini :: ...sto si bio prehladen...mislim da je stvar u tome ako jedes zraviju hranu postajes malo imuniji ...i bolujes ali u manjoj mjeri i prije ozdravis ...nema te hrane koja ce te spasiti od virusa ..samo ti moze ublaziti

Hrana itekako jest lijek.Redovita i zdrava prehrana je zalog za zdrave i kvalitetne godine.
Što manje prženog,pečenog...što više variva,povrća i voća.Puno bolesti dođe od nezdrave prehrane,nerednog života i stresa.Uz stres u životu loša prehrana pogoduje lošim procesim u tijelu koji dovode do puno bolesti.

Ananas - djeluje antibakterijski i protiv upala, pomaže varenje, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka, smanjuje pojavu osteoporoze i lomova kostiju.
Banana - smiruje želudac, smanjuje pojavu čira u želucu smanjenjem lučenja kiseline.
Bijeli luk - smatraju ga čudom od lijeka. Djeluje kako antibiotik (smatra se da pomaže u sprečavanju i liječenju raka), snižava krvni pritisak i holesterol, smanjuje pojavu srčanih napada, prehlada i upala.
Borovnica - liječi proliv, djeluje kao antibiotik kod upale mokraćnih puteva.
Brokula - vrlo bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i koristi se protiv čira. Reguliše holesterol i šećer u krvi. Kuhanjem se neki antioksidansi uništavaju.
Bundeva - vrlo bogata beta karotinom, antioksidansom koji sprečava srčane napade i kataraktu.
Celer - vrlo bogat antioksidansima koji neutrališu kancerogene u duhanskom dimu. Djeluje diuretično i protiv visokog pritiska.
Crni luk - najbogatiji najsnažnijim antioksidansom kvercetinom zahvaljujući kome smanjuje pojavu raka želuca. Povećava korisni holesterol (HDL-high density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), a smanjuje štetni (LDL-low-densitiy lipoprotein - lipoprotein niske gustoće). Djeluje protiv krvnih ugrušaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, arterioskleroze, dijabetesa i infekcija. Djeluje antibiotski.
Dinja - sadrži antioksidans beta karotin i ima antikoabulantno dejstvo.
Gljiva šiitake - odavno se u Aziji koristi kao lijek za srce, protiv raka dojke i leukemije. Liječi i gripu, dječiju paralizu, visoki holesterol i krvni pritisak. Sastojak lentinan pokazao je antivirusno djelovanje širokog spektra. Sastojak B glukan je navodno efikasan i protiv side.
Grah - snižava holesterol i šećer u krvi. Odlična je hrana za dijabetičare.
Grejpfrut - (cijela pulpa ili meso, ne samo sok) bogat vitaminom C. Snižava holesterol i smanjuje arteriosklerozu. Pripisuju mu se i antibiotska svojstva.
Jabuka - smanjuje štetni holesterol. Ima blago antibiotičko i antiinflamatorno djelovanje.
Jezgrasto voće - (orah, badem, lješnik) sadrži antioksidantnu oleinsku kiselinu i vitamin E koji smanjuju štetni holesterol i štite srce. Orah je bogat vrlo korisnim uljem omega-3.
Jogurt - djeluje antibiotski. Stimulira stvaranje gama-interferona. Smanjuje proljev, prehladu i upalu grla. Zbog bogatstva kalcijem koristan je protiv osteoporoze.
Kafa - podstiče mentalnu aktivnost. Ublažava astmu. Veća količina kafe može izazvati nesanicu, stanje straha, povećano lučenje kiseline u želucu i proliv. Izaziva ovisnost.
Karfiol - kao i ostale kupusnjače (iz porodice krstašica) ima antivirusno dejstvo, navodno i protiv raka.
Kelj - bogat karotinom i drugim antioksidansima. Djeluje antibiotički.
Kivi - vrlo bogat vitaminom C, pa liječi ili sprečava razne bolesti.
Krompir - bogat kalcijem, pa smanjuje krvni pritisak i pojavu moždanog udara.
Kupus - sadrži mnoge antioksidanse i neke antikancerogene materije. Sok od kupusa liječi čir na želucu. Pošto se neki korisni sastojci kupusa uništavaju kuhanjem, bolji je svjež ili kiseli kupus.
Lubenica - vrlo bogata antioksidansima likopinom i glutacionom. Djeluje blago antibakterijski i antikoagulantno.
Malina - djeluje antivirusno. Ima u sebi prirodan aspirin.
Maslinovo ulje - smanjuje štetni holesterol i štiti arterije. Sprečava pretvaranje korisnog holesterola u štetni. Reguliše krvni pritisak i šećer.
Med - ima antibiotske osobine. Koristan je protiv mnogih bolesti. Djeluje umirujuće.
Mlijeko - sa malom količinom masti snižava holesterol i krvni pritisak. Mliječna masnoća može da uzrokuje razne zdravstvene smetnje.
Mrkva - vrlo bogata beta karotinom, štiti arterije i oči, pojačava imunitet, smanjuje infekcije, pojavu angine pektoris, raka i moždanog udara. Smanjuje holesterol u krvi. Kuhanjem se beta karotin ne uništava, a organizam ga lakše apsorbuje.
Narandža - sadrži vrlo značajne karotinoide, terpene i flavonide, zbog čega se smatra da pomaže u sprečavanju i liječenju raka pankreasa, želuca i dojke. Bogata je C vitaminom i beta karotinom. Smanjuje napade astme, pojavu bronhitisa i oboljenja desni.
Paprika (babura) - vrlo bogata antioksidansom vitaminom C. Korisna je protiv prehlade, bronhitisa, astme, respiratornih infekcija, katarakte, arterioskleroze i angine pektoris.
Paradajz - vrlo bogat antioksidansom likopinom, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva.
Patlidžan - snižava holesterol u krvi i smanjuje negativne efekte masne hrane.
Peršun - bogat antioksidansima monoterpenima, ftalidima i poliacetilenima. Neutrališe kancerogene u duhanskom dimu.
Prokelj - sadrži antioksidanse koji ga čine antibiotskim. Ima slične efekte brokule i kupusa.
Pšenica - Puno zrno pšenice (crno brašno) smanjuje opstipaciju (zatvor), sprečava rast polipa u debelom crijevu. Neki su ljudi alergični na pojedine sastojke pšenice.
Raštika (raštan, lisnati kelj) - vrlo bogata antioksidansima, kao što su lutein, beta karotin i vitamin C. Smanjuje pojavu raka. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se ljudima sa kamenom u bubregu.
Riba i riblje ulje - vrlo ljekoviti i sprečavaju pojavu više bolesti. Štite srce, smanjuju pojavu moždanog udara, reumatski artritis, artrozu, astmu, psorijazu, visoki pritisak, tip II dijabetesa, migrenu, ulcerozni kolitis. Djeluje kao antikoagulans i protiv upala. Povećavaju korisni holesterol, a smanjuju trigliceride. Neke ribe su bogate antioksidansima selenom, koenzimom Q-10, kao i masnim kiselinama omega-3, pa smanjuju pojavu raka debelog crijeva i dojke. Po ljekovitim svojstvima najbolje su sardina, skuša, haringa, losos i tunj.
Riža - djeluje protiv proliva, dok su rižine mekinje dobre protiv zatvora.
Senf - smanjuje otok sluzokože, nakupljanje sluzi u dišnim putevima, smanjuje „zapušenost“ izazvanu prehladom i upalom sinusa.
Smokva - djeluje laksativno, antiulcerozno, antibakterijski i antiparazitski.
Soja - bogata hormonima. Smanjuje pojavu raka dojke i prostate. Snižava krvni pritisak.
Špinat - vrlo bogat antioksidansima, naročito beta karotinom, i luteinom. Snižava holesterol. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se bolesnicima sa kamenom u bubregu.
Šećer - djeluje umirujuće i smanjuje bol. Veća količina šećera doprinosi dijabetesu.
Šljiva - djeluje laksativno i antibakterijski.
Špargla -vrlo bogata antioksidansom glutationom koji djeluje antikancerogeno.
Zob - smanjuje holesterol. Korisna je protiv bronhitisa i nekih stomačnih tegoba. Djeluje antidepresivno i može pomoći u odvikavanju od pušenja.