Tvrdnja da su kitovi obične morske krvoločne zvijeri
pada u vodu, a ta se tvrdnja nalazi u središtu rasprave koja će se u
organizaciji IWC-a (Međunarodne komisije za izlov kitova) održati
sljedećeg tjedna u Maroku.
Sljedeći tjedan tako će se možda po prvi put pričati o
kitovima kao o inteligentnim bićima, a ne kao o morskim zvijerima.
Samosvijest, patnja i socijalizacija samo su neke od sposobnosti
koje imaju životinje koje pripadaju redu Cetacea, a to su kitovi,
delfini i pliskavice, tvrde morski biolozi.
Ukoliko je napisano istina, tvrdnja da su kitovi obične morske
krvoločne zvijeri pada u vodu, a ta se tvrdnja nalazi u središtu
rasprave koja će se u organizaciji IWC-a (Međunarodne komisije za izlov
kitova) održati sljedećeg tjedna u Maroku, piše
Jutarnji list.
Priznavanje te zlobne i okrutne tvrdnje o kitovima na razgovorima bi
vjerojatno dalo vjetar u leđa 'ozloglašenim' zemljama poput Japana,
Norveške i Islanda da još 10-ak godina izlovljavaju kitove, zaobilazeći
moratorij IWC-a, a zbog čega su ionako tretirani kao kriminalne
organizacije od strane dobro organiziranih 'zelenih' inicijativa.
"Vrlo dobro znamo da većina velikih vrsta kitova izvodi neke od
najsloženijih ponašanja koja se mogu pronaći u prirodi", rekla je
Lori
Marino, neurobiolog sa sveučilišta Emory u Atlanti.
Prije 10 godina Marino je radila eksperiment u kojem je dupinu na
tijelu ostavio maleni trag bojom i stavila ogledalo kako bi se morski
sisavci mogli ogledavati. Znanstvenica je po načinu na koji su reagirali
kad bi vidjeli svoj odraz zaključila kako dupini nedvojbeno imaju
svijest o svom identitetu.
Za
Georgesa Chapouthiera, neurobiologa iz Pariza,
sposobnost samosvijesti znači da dupini i kitovi, uključujući neke veće
primate, mogu osjećati ne samo bol nego i patnju.
Što se tiče inteligencije, životinje reda Cetacea imaju drugi
najveći mozak nakon ljudi, kad se u obzir uzme i tjelesna težina. No,
više od težine govore područja mozga odgovorna za kognitivne i
emocionalne procese - koja su očito tijekom vremena evoluirala
zahvaljujući socijalnoj interakciji, što su i potvrdile neke studije.
Novootkrivene sposobnosti kitova trebale bi biti argumenti na kojima
bi se temeljila međunarodna politika prema divljem životu, zaključili
su na sastanku Američke asocijacije za napredak znanosti u veljači. Do
danas se sličan zaključak nije pojavio niti na jednom sličnom forumu
međunarodnog razmjera.
"Na stranu s ionako krivim fokusom na brutalne metode kojima se
ubijaju kitovi - koji tip harpuna je najhumaniji... Od svega toga
važniji je status kitova kao bića koja osjećaju, što se ne spominje u
nikakvim razgovorima u IWC-u", rekla je
Margi Prideaux,
voditeljica Centra za očuvanje kitova i dupina.
Izvor