Mentalni trening

U atletici možemo promatrati kako skakači u vis u mislima prolaze korake
i druge radnje koje će napraviti tijekom i za vrijeme skoka. Dok stoje
na startnoj poziciji možemo vidjeti kako naginju glavu, pokretima tijela
pokazuju kako ubrzavaju trk u mislima, i na kraju iz pokreta vidimo
kada u mislima skaču.

Istu situaciju možemo vidjeti i u alpskom skijanju: vozač stoji na
startnoj poziciji, oči su mu zatvorene i kreće se cijelim tijelom
naprijed - nazad. Cilj takvih psihičkih priprema je sinkronizacija
misaonih procesa i pokreta.

Atletičari koji se još tijekom natjecanja pitaju da li su dovoljno
trenirali ili misle o posljedicama poraza, prouzročit će takvim mislima
poteškoće u pokretima koje su do tada savršeno izvodili.

Ukoliko se sve dobro ne izvježba i ne promisli natjecateljski stres može
biti poguban za rezultat. Potrebno je predstaviti si svaki detalj koji
bi se mogao dogoditi i promijeniti uvjete natjecanja: vjetar, kiša, bol,
udarac i sl. Potrebno je dobro psihički se pripremiti kako bi mogli na
vrijeme i pravilno reagirati.

Mentalni trening nam omogućuje postizanje očekivanih rezultata pod
psihičkim pritiskom. Onaj tko dobro naučio kontrolirati svoje misli i
ukloniti negativne misli dobro će obaviti zadatak i ostvariti svoj cilj.


Mentalni
trening i psihički problemi

Mentalni trening može poboljšati ne samo tjelesne vještine, već može
biti koristan i kao terapija kod psihičkih problema. Koristimo ga kod
svih osobnih problema i usputnih zapreka. Možemo ga koristiti u
slijedećim situacijama:

• Strahovi – na primjer kod odlaska k zubaru
  
• Traumatska iskustva – na primjer nasilje ili smrt bližnjih
  
• Promjene osobnosti – na primjer depresija, ovisnost, agresivnost,
  sramežljivost…
  
• Svakodnevni problemi – na primjer zdravstveni problemi, bolesti, stres
  na poslu…
  

Kada mentalni trening koristimo u terapeutske svrhe, možemo reći da je
to konstruktivan razgovor sa samim sobom. Tada intenzivno zamišljamo i
proživljavamo situaciju i razmišljamo o mogućnostima i radnjama koje
možemo poduzeti.

Mentalni trening kod psihičkih problema započinje tako da osoba i
psihoterapeut analiziraju smetnju, identificiraju uzrok smetnje, postave
ciljeve i odgovore na njih. Bitno je pronaći kvalitetnu tehniku koja je
primjenjiva na konkretnu situaciju i za koju se očekuje da će dovesti
do postizanja postavljenih ciljeva. Za primjer možemo uzeti studenta
koji ima zadnju priliku za izlazak na ispit. U okviru mentalnog treninga
on će vizualizirati cijeli proces pripreme svakodnevice, od buđenja do
odlaska na spavanje. Nakon toga, tu tehniku primjenjuje na sam proces
pripreme i izlaska na ispit.

Kao pomoć kod mentalnog treninga može se koristiti i zvučna snimka koja
osobu vodi kroz imaginaciju i na taj način joj pomaže u suočavanju sa
situacijom tj. problemom.

Mentalni trening sadrži čitav niz psihoterapijskih tehnika:

• Konfrontacija kod specifičnih strahova
  
• Predviđanje mogućih stresnih događaja ili prepreka
  
• Razdvajanje različitih uzroka strahova
  
• Kognitivno restrukturiranje
  
• Detaljno raščlanjivanje zadržanih znanja
  
• Napredovanje u malim koracima
  
• Sistematičan rad na problemu
  
• Ponavljanje "unutarnjih" vježbi
  
• Pomirenje s vremenom
  
• Reorganizacija kontrole, hrabrosti i odluka
  
• Samoosnaživanje i samosigurnost
  
• Skretanje
  
• Fizičko opuštanje
  
• Sugestivno davanje
  

Konkretna cjelina mentalnog treninga može se podijeliti u četiri
cjeline:

Uvod


Osoba uči metode opuštanja, praćenja i restrukturacije misli. Ono što će
omogućiti napredak nisu misli, već svakodnevno opušteno razmišljanje.
Vizualizacijom predočavamo svakodnevicu i moguće ili postojeće probleme.


Konfrontacija


Nakon što je osoba naučila i izvježbala tehnike vizualizirajući
svakodnevicu, poziva se predodžba opterećujuće situacije. Psihoterapeut
vodi osobu kroz imaginaciju problematične situacije i zajednički prolaze
kroz različita rješenja. Imaginacija mora biti što realnija, temeljito
raščlanjena, ali istovremeno distancirana koliko je potrebno da bi se
osoba mogla nositi s time i zadržati predodžbu.

Nekim osobama imaginacija je teška i ne mogu je provesti. Jedno od
objašnjenja može biti uspješno potiskivanje problema. U tom slučaju
terapeut vodi osobu do ciljane situacije okolnim putovima, npr. kako
izgleda okolina, kakvi su mirisi i sl.

U nekim situacijama tijekom imaginacije osoba može doživjeti napad
panike i intenzivnog straha. U tom slučaju potrebno je odmaknuti se od
situacije koja izaziva takve reakcije i nakon što se osoba smiruje
imaginacija se nastavlja. Da bi se slijedeći put izbjegao napad panike
terapeut uvodi osobu u imaginaciju drugim putovima, pitanjima i kroz
druge situacije povezane s ciljanom.

Savladavanje


Osoba koristi prorađene tehnike u imaginaciji problema. Kada je radnja
pripremljena i prorađena kroz razgovor prelazi se na imaginaciju.

Pozitivni utjecaji mentalnog treninga:

• Mirenje s neugodnim rješenjima ili posljedicama – na taj način
  izbjegavamo stres u istoj ili sličnoj realnoj situaciji
  
• Osoba uči kako rješenje problema staviti u centar svojih misli i ne
  dozvoljava strahovima da je ometaju
  
• Nedefinirana rješenja i planovi se konkretiziraju i smanjuju se izvori
  strahova
  
• Rješenja se hijerarhijski slažu. Na taj način osoba napraviti slijedeći
  korak na vrijeme i ostvariti cilj.
  
• Osoba uči savladavati prepreke kod teških situacija
  
• Izazivaju se negativne misli i uči se kako ih ukloniti u situacijama u
  kojima se pojavljuju. Katastrofiziranje se relativizira.
  

Realan
uspjeh

Terapeut vodi osobu kroz samokomunikaciju do ciljeva koje je osoba
navela kao želju i mogućnost. Uspjeh se koristi kao motivacija u
daljnjoj terapiji. Uspjeh mora biti realan i osoba se pomiče malim
koracima naprijed. Ako je cilj postavljen nerealno visoko, učinak je
kontraproduktivan. Emocije koje osoba tada doživljava su uglavnom
ljutnja i izbjegavanje.

Na kraju tretmana terapeut osobi zadaje mentalni trening kao domaću
zadaću, gdje osoba sama vježba kako koristiti naučene vještine tijekom
nekog događaja ili neugodne situacije. Kasnije u stvarnosti osoba mora
naučeno ponašanje pokazati bez dugog razmišljanja i oklijevanja.
Potrebno je uvježbati kombinaciju mentalnog i praktičnog rada. Tijekom
korištenja realne situacije osoba uči kako samostalno savladati
prepreke.

Prvotno je mentalni trening zamišljen kao tehnika samopomoći, međutim
danas se često koriti i u profesionalne svrhe. Tako se na primjer
koristi kod pripremanja govora i odgovora na moguća postavljena,
uglavnom neugodna, pitanja.

Ipak, kod mentalnog treninga potreban je i oprez. Potrebno je krenuti
polako i postepeno se izlagati stresnim situacijama kako bismo uklonili
mogućnost negativnih posljedica.
Izvor