Peludne alergije

Iako peludna zrnca čine samo mali udio od ukupnog broja čestica u atmosferi, ona su najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava, te predstavljaju jedan od najsnažnijih prirodnih alergena današnjice. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 7-10% općeg pučanstva boluje od alergijske hunjavice, 3-5% od astme. Incidencija je još viša kod djece i mladeži.

Klimatske promjene, a posebice efekt staklenika tj. globalno zatopljenje koje je posljedica povećanih emisija ugljičnog dioksida u atmosferu u posljednjih 25 godina utječu na povećani rast biljaka i povećano stvaranje alergogenog peluda. Najveći utjecaj povećanih emisija ugljičnog dioksida primjećen je na povećanje produkcije peluda korovne biljke ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.), što je zabrinjujući podatak s obzirom na to da je pelud ambrozije najalergogenija pelud našeg podneblja i da se broj osoba alergičnih na tu vrstu peluda svake sezone povećava.

Dokazano je i da lebdeće čestice manje od 10 µm prisutne u zagađenom zraku, a koje potječu najvećim dijelom od izgaranja dieselskih goriva imaju svoju ulogu u prenošenju peludnih zrnaca duboko u dišne puteve služeći im kao nosači. No osim što prenose cijela peludna zrnca, one prenose i peludne alergene (granule veličine 0,5-2,5 µm) koje se nalaze u zraku nakon raspadanja peludnih zrnaca. Na taj se način sezona peludnih alergija produžuje na period kada u zraku više ne nalazimo peludna zrnca određene vrste. To posebno vrijedi za pelud trava (fam. Poaceae) koji je sklon raspadanju pod određenim vremenskim uvjetima (kišno i olujno vrijeme), a na koji je alergično 90% osoba koje pate od alergija na pelud biljaka.

Neke komponente zagađenog zraka, prvenstveno prizemni ozon, lebdeće čestice i sumporni dioksid uzrokuju upalu dišnih puteva, što povećava propusnost te na taj način olakšava prodiranje peludnih zrnaca u mukoznu membranu i povećava interakciju istih sa stanicama imunološkog sustava.

Ozon - komponenta zagađenja zraka koja je najviše proučavana, najčešće uzrokuje oštećenja epitela gornjih i donjih dišnih puteva što je dokazano povećanim prisustvom eozinofila, neutrofila, mononuklearnih stanica, fibronektina, monocita, interleukina (IL-6, IL-8) i drugih komponenata u sluzi nosa, dušnika i pluća.

Karakteristika peludnih alergija je njihovo periodičko pojavljivanje, vezano uz sezonu pojavljivanja određene vrste peluda u zraku. Pri tom valja spomenuti da vrste i koncentracije peluda ovise o geografsko-klimatskom području, vegetaciji tog područja i meteorološkim prilikama. To osobito vrijedi za područje Hrvatske, koja je iako mala po površini, klimatski podijeljena na kontinentalni i mediteranski dio s karakterističnom vegetacijom. Upravo iz tog razloga, u našoj je zemlji u tijeku uspostava cijele mreže mjernih postaja za praćenje vrsta i koncentracija peluda u zraku. Za sada je u funkciji sedam mjernih postaja. Po jedna u osječko-baranjskoj, varaždinskoj i splitsko-dalmatinskoj županiji, te četiri u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a uskoro će početi s radom i postaje u primorsko-goranskoj i dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Koje vrste peluda su u zraku i što nas očekuje?

Ove je godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske drveće procvjetalo vrlo rano, usred zime. Prva peludna zrnca lijeske, johe i čempresa našli smo u zraku grada Zagreba početkom siječnja. Neuobičajena pojava za to doba godine povezana je s razdobljima toplijeg i sunčanog vremena. Kako su takva razdoblja kratko trajala i smjenjivala su se s hladnim i snježnim razdobljima, koncentracije peluda su bile niske i nisu mogle prouzročiti simptome alergijske reakcije kod osoba alergičnih na tu vrstu peluda. Međutim naglo povišenje temperatura posljednjih dana potaknulo je oslobađanje peluda, pa su dnevne koncentracije jako alergogenog peluda lijeske, johe i čempresa porasle na visoke i vrlo visoke vrijednosti, a pojavila se pelud jasena, topole i platane. Tijekom dana koncentracije peluda u zraku nisu jednake.

Najviše peluda nalazimo u razdoblju od 12-18 sati, kada su temperature zraka najviše, a relativna vlažnost najniža. Uskoro nas očekuje pojava izuzetno jako alergogenog peluda breze u zraku, što će sasvim sigurno izazvati pojavu alergijskih reakcija kod velikog broja naših sugrađana.

Kako prepoznati peludnu alergiju?

Osobe kod kojih se simptomi slični prehladi javljaju svake godine u isto vrijeme, najvjerojatnije su alergične na pelud.

Najčešće se javlja:
Kihanje.
Svrbež i začepljenost nosa.
Vodeni iscjedak iz nosa.
Suzenje očiju.
Otežano disanje.
Takvim osobama se preporučuje napraviti kožni alergološki test na inhalacijske alergene kako bi se utvrdio uzročnik njihovih tegoba. Kada je uzročnik bolesti jasan, potrebno je pokušati smanjiti izloženost organizma alergenu. To se može postići na način da informacija o koncentracijama i vrstama peluda što prije bude dostupna onima kojima je potrebna. Također je dobro unaprijed znati koja će se pelud pojaviti u zraku, kako bi se pacijenti mogli na vrijeme javiti svom liječniku alergologu i započeti potrebnu terapiju, te tako spremni dočekati peludnu sezonu. Iz tog razloga, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba svake godine izrađuje peludni kalendar za Zagreb i okolicu, a informacije o trenutačnim vrstama i koncentracijama peluda u zraku svakodnevno se objavljuju u sredstvima javnog priopćavanja u sklopu bioprognoze i na web. stranici Zavoda www.publichealth-zagreb.hr.

Što može svatko sam za sebe učiniti u prevenciji pojave simptoma alergijske reakcije ?

Prvo i osnovno, informirati se o kretanjima peludnih alergena. Ako su koncentracije one vrste peluda u zraku na koje je osoba alergična umjerene, visoke ili vrlo visoke, potrebno je izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena između 12 i 18 sati. Za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peluda u zraku najniže.

Ako ste ipak primorani boraviti na otvorenom prostoru, nakon povratka kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću, kako bi spriječili unošenje peluda u prostor gdje boravite. Po mogućnosti potrebno je boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, te uzimati redovito terapiju prepisanu od liječnika.
izvor

Citat :

Kihanje.
Svrbež i začepljenost nosa.
Vodeni iscjedak iz nosa.
Suzenje očiju.
Otežano disanje.

sve simptome imam ...povremeno mi se pojavi i neki osip na koži....
koma je kad si alergičan na nešto..a ja sam stvarno na dosta toga (da sad ne nabrajam )


uglavnom ...sad idem na dodatna testiranja i vadim nalaze još neke ... pa ću krenut na hiposenzivilizaciju

U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa:
Kontinentalni sa cvatnjom lijeske u veljači; breze u ožujku i travnju; trava u svibnju i lipnju; korova u srpnju, kolovozu i rujnu.

Primorski sa cvatnjom masline, crnog bora i čempresa u veljači i ožujku, trava u travnju i svibnju, korova (crkvina) cijele godine.

Cjelogodišnji alergijski rinitis ili perenijalni rinitis
To je alergijski nadražaj sluznice nosa koji traje cijele godine, simptomi su isti kao kod sezonskog ili peludne hunjavice, a uzrokuju ga slijedeće alergije:
Alergija na životinjske dlake
Radi se o alergijskoj reakciji na prhut kože i tjelesne izlučevine koje se lijepe na dlaku kućnih ljubimaca (pas, mačka, hrčak, zamorac, kunić), ali i na proizvode od kože i krzna.
Savjetuje se ne držati kućne ljubimce ili ako ih već imate preporuča se kupanje, što je s mačkom vrlo teško izvesti. Bitno je da životinja ne dolazi u prostor gdje spava alergična osoba, a cijeli stan je neophodno svaki dan temeljito usisati.
Alergija na grinju iz kućne prašine
Grinje su mikroskopski malene, borave u jastucima, perinama, tepisonima, tepisima, zavjesama tapeciranom namještaju. Uvjeti za razvoj grinje su temperatura od 20-30ºC i relativna vlaga od 65-80%. Zato je jesensko-zimski period godine za njihov razvoj u kućnim uvjetima najpovoljniji, kada i manje provjetravamo prostorije. Grinje možemo uništiti pranjem tekstila na 60º C ili sušenjem na istoj temperaturi bar 2 sata. U stanu ne treba imati tepihe, tepisone, zavjese. Plišane igračke treba povremeno zamrznuti preko noći u zamrzivaču. Koristiti antialregijsku posteljinu ili samo presvlake. Za čišćenje stana koristiti usisivače s mikrofilterom ili akaricidna sredstva. Grinje nema na visinama iznad 1000 m/nm zbog male vlažnosti zraka, pa se preporuča provesti godišnji odmor na visokom gorju.
Alergija na plijesan
Visoka temperatura i visoka vlaga pogoduju razvoju nevidljivih spora. One se mogu razviti na zidovima, u ormarima, u klimatskim uređajima, odvodima, u kupaonicama, tavanima ili ostavama, u ovlaživačima na radijatorima. Odumrli dijelovi biljaka i kompost su hranjiva podloga za plijesni. Osoba alergična na plijesni ne smije raditi u vrtu.
Atopijski dermatitis se manifestira suhom kožom na vratu, podlakticama, pregibima ruku, u pazusima i na potkoljenicama. Može biti uzrokovan raznim alergenima, detredžentima, metalima, kozmetičkim sredstvima, UV zračenjem.
Alergija na hranu ili alergijska urtikarija
Najčešći pokretači su mliječni proizvodi, sirevi, jaja, riba, soja. Od povrća su to mahunarke, rajčica, špinat, mrkva, peršin, celer, luk. Od voća jagode, naranče, banane, kivi, ananas, grejp, lješnjak, kikiriki i orasi. Čokolada, kakao i razne vrste brašna, kao i začini i konzervansi mogu izazvati alergijsku reakciju koja se očituje oteklinom usnica, kapaka, dlanova, šaka, spolovila, uz osjećaj gušenja.
Alergija na otrove insekata – ubodi pčela, stršljena i osa, za alergične osobe mogu biti opasne po život. Uz jaki osip po koži i oteklinu na mjestu uboda može se javiti gušenje.
Profesionalne alergije se javljaju kao kontaktne urtikarije ili profesionalni kontaktni dermatitis. Najčešće u cementnoj industriji, u preradi gume, kozmetičkoj i industriji lijekova i vitamina.
Alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti, te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima.
Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija je jedini oblik terapije koji na dulje vrijeme može imuni sustav povesti u pravom smjeru. Kod toga se u duljem vremenskom periodu (u trajanju od 3 godine) u pravilnim razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik, određena koncentracija alergena. Najveća prednost je da u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma. I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili ih neko vrijeme niti ne treba. Ovom terapijom moguće je zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme. Uspjeh ove terapije bolji je kod osoba koji su alergični na jedan ili najviše na dva alergena. Smatra se da čak 40-50% osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata.
Uvjeti za hiposenzibilizaciju: ako se alergološkim kožnim testom dokaže alergija na neki od inhalacijskih alergena (grinja, pelud trava, pelud stabala, pelud korova, dlaka životinja, plijesni i žohar), neophodno je učiniti imunološku obradu (IgE i specifični IgE ili RAST na pojedini alergen) kojom se tek detaljno utvrdi mogućnost i potreba za hiposenzibilizacijom. Učinkovita je hiposenzibilizacija na jedan ili najviše dva alergena koja su prema imunološkom testu najviše pozitivna i izazivaju nadražaj vanjskih sluznica (nosa, očiju) ili su uzrokom sezonske astme.
Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je uz pomoć topičkih kortikosteroida koji se direktno uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ova zaštita nije dovoljna upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni. Moguća je upotreba kromolina koji nisu dostupni na našem tržištu. Liječenje peludne hunjavice treba započeti na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije, a trajati do kraja polinacije. Preporuča se pratiti izvješća o aktivnosti polena, koja su sadržana u bioprognozi.
Alergija na hranu podrazumijeva izbjegavanje prehrambenih proizvoda na koje se javlja alergijska rekacija koja može biti kožna (urtikarija), probavna (mučnina i proljevi) ili dišna (gušenje zbog edema grkljana).
Najčešći alergeni:
1. Inhalacijski alergeni : dlaka životinja, grinja iz kućne prašine, perje, peludi stabala, korova i trava, plijesni, žohar.
2. Nutritivni alergeni : cijeli niz prehrambenih proizvoda od koji su najčešći uzroci alergije mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba, čokolada, lješnjaci i orasi, brašno, konzervansi.
Postoji i tzv. unakrižna reakcija između alegije na peludi i pojedinog voća i povrća. Povezuje se alergija na pelud breze s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, krumpir, kivi, celer, trešnju, krušku. Alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, lubenicu, kivi i kikiriki. Alergija na ambroziju s alergijom na dinju, bananu, lubenicu. Alergija na pelin s alergijom na celer, mrkvu, peršin i komorač.

Testovi kojima se utvrđuje alergija su:
1. Alergološko kožno testiranje na inhalacijske ili nutritivne alergene. Kod djece se obrada modificira prema simptomima, njihovoj pojavnosti (sezona) i ciljnom organu (koža, sluznice nosa, očiju ili dišni organi). Uvijek je nužno konzultirati pedijatra alergologa koji će obradu preporučiti i proširiti na potrebne testove navedene u slijedeće dvije točke.
2. Imunološka obrada kojom se u krvi potvrđuje alergija, a određuje se ukupna količina imunoglobulina E (RAST) i specifičnih protutijela (RAST) na uzročne alergene, mjerenje ECP (eozinofilnog kationskog proteina).
3. Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile ili mjerenje koncentracije dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO) radi dokaza upale u bronhalnoj sluznici.
Uklanjanje najčešćih alergena i iritansa iz bolesnikove okoline može spriječiti pogoršanje, a liječenje reducirati. Najčešći pokretači su grinje iz kućne prašine, duhanski dim, dlake životinja i pelud, virusne infekcije i napor. Da bismo odstranili što veći broj grinja treba prati posteljinu na temperaturi >55°C, sušiti u sušilici ili na suncu. Odstraniti sagove i zavjese iz spavaće sobe, izbjegavati tapecirani namještaj, a plišane igračke često prati ili zamrzavati u ledenici. Ukloniti kućne ljubimce iz mikrookoliša astmatičnog bolesnika, ne pušiti u kući , ne voditi djecu koja boluju od astme na javna mjesta gdje se puši. Infekcije treba prevenirati cijepljenjem ako je moguće, a u slučaju pojave istih neophodno je pojačati osnovnu terapiju za vrijeme infekcije i najmanje još nekoliko tjedana nakon nje. Izbjegavati provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija peludi najveća. Kondicioniranje zraka može biti korisno ako se aparati dobro održavaju i redovito im se mijenjaju filteri.
Uz pomoć polenskih kalendara svaki bolesnik može saznati kada je najizraženija cvatnja pojedine biljke. U našem podneblju razlikujemo vegetaciju kontinentalnog i primorskog pojasa.
U kontinentalnom pojasu prekid polinacije je zimi, a tijekom ljeta i visokih temperatura se snižava broj polenskih zrnaca. U velikim gradovima ovog pojasa, zbog lokalno povišene temperature, tijekom cijele godine nalazimo polen u zraku. Maksimum polinacije je od polovice travnja do polovice lipnja, kada cvatu breza, trave i hrastovi; te od polovice kolovoza do polovice rujna kada cvate korov. Za primorski pojas je utvrđeno da je maksimum polinacije u predproljeće i rano proljeće (čempres, dalmatinski bor i maslina), te konac ljeta i početak jeseni kada je izražena cvatnja korova i nekih trava. U Hrvatskoj su za liječenje polenoza najpovoljnija područja Istre, Gorskog Kotara, južnodalmatinskih planina i otoci.

Izvor