Hrvatska u svjetskom vrhu po broju donora

Liste čekanja na transplantaciju organa u Hrvatskoj su u zadnje dvije godine smanjene za značajnih 32,5 posto, broj darivatelja organa povećan je za 34 posto, a broj transplantacija za 31 posto

Na presađivanje organa danas u Hrvatskoj čeka nešto više od 300 osoba, a šanse da će im nepoznati donor spasiti život daleko su veće nego prije desetak godina. Liste čekanja na transplantaciju organa u Hrvatskoj su u zadnje dvije godine smanjene za značajnih 32,5 posto, broj darivatelja organa povećan je za 34 posto, a broj transplantacija za 31 posto.

U tri godine članstva u Eurotransplantu, Hrvatska se popela u sam svjetski vrh po broju donora. Još 2000. godine imali smo manje od tri donora na milijun stanovnika, a danas ih je više od 18 na milijun stanovnika, što nas stavlja na treće mjesto u svijetu po broju donora.

Od svih zemalja članica Eurotransplanta, možemo se pohvaliti najkraćim čekanjem na transplantaciju jetre, a i multiorganska transplantacija bubrega i gušterače među najuspješnijima je u svijetu. Ovih je dana, povodom Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva, generalni direktor Eurotransplanta dr. Arie Oosterlee ustvrdio da je Hrvatska u mnogočemu nadmašila početna očekivanja, a i rezultate nekih dugogodišnjih članica Eurotransplanta.

U toj grani medicine doista smo postigli pravi bum: lani je u Hrvatskoj transplantirano ukupno 265 organa, a u prvih pet mjeseci ove godina bilo je 24 posto više presađivanja u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Za usporedbu, tijekom 2000. godine u Hrvatskoj su pacijentima presađena svega 42 organa, a 2004. godine samo na presađivanje bubrega čekalo je više od 1.000 osoba.

U travnju su oboreni svi rekordi u presađivanju organa u Hrvatskoj: ukupno 18 osoba dobilo je priliku za novi ili bolji život – devet osoba dobilo je bubreg, tri osobe srce, četiri jetru, a po jedna pluća i gušteraču te jedna gušteraču i bubreg. Transplantacije su se odigrale gotovo istovremeno u pet hrvatskih bolnica (KBC-u Rijeka, Zagreb i Split, Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice te Općoj bolnici Dubrovnik), gdje su sa šest umrlih osoba organi presađeni u nekoliko transplantacijskih centara. Čak 15 organa presađeno je hrvatskim pacijentima, a četiri su poslana u Eurotransplant te su proslijeđena u Njemačku i Austriju. Jednom našem pacijentu preko iste međunarodne organizacije gušterača i bubreg stigli su iz Slovenije te mu je multiorganska transplantacija uspješno obavljena u KB Merkur.

U Ministarstvu zdravstva ne kriju zadovoljstvo povećanjem broja transplantacija u ovoj godini što se, kako kažu, može zahvaliti uspješnoj suradnji bolnica u prijavi mogućih darivatelja organa, plemenitosti obitelji umrlih te visokoj svijesti hrvatskih građana o darivanju organa. U prvom tromjesečju tako se broj donora povećao za 25 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (30 naspram 24 donora), a u porastu je broj bubrega za presađivanje (29 u odnosu prema 22 u istom razdoblju prošle godine), kao i broja donirane jetre (27 u odnosu prema 22 u istom razdoblju prošle godine).

Stručnjaci transplantacijske medicine ističu kako je u složenom lancu postupaka transplantacije ključno pravodobno uočavanje potencijalnog donora, brza reakcija i pravilni postupci do trenutka darivanja, na što su obvezni svi liječnici u jedinicama intenzivne skrbi u bolnicama. Upravo su propusti u pravodobnom uočavanju donora u bolnicama, odnosno ignoriranje činjenice da bi pacijent mogao biti potencijalni donor, dosad bili značajna prepreka većem broju transplantacija.

Boljom organizacijom na nacionalnoj razini bolnice danas bitno uspješnije surađuju u prijavi mogućih darivatelja organa. Dok je KB Merkur godinama bio u vrhu po broju transplantacija organa, najboljim donorskim bolnicama ove su godine proglašene KB Sestre milosrdnice i OB Varaždin.

Ljerka BRATONJA MARTINOVIC