Izumrlo više od 800 vrsta

Naslov: Izumrlo više od 800 vrsta 22.05.10 10:07

Ljudske aktivnosti odvijaju se na 83 posto površine planeta, što znači da su milijuni životinjskih vrsta ugroženi. Dio ih je pak mutirao kako bi preživio

Nakon nedavne ekološke katastrofe u Meksičkom zaljevu, više je nego jasno da će svijet ove godine voditi još jednu »mrtvu utrku« za očuvanje biološke raznolikosti. Ovo bi trebala biti godina znatnog usporavanja brzine kojom životinjske i biljne vrste nestaju s našeg planeta, no, najnovije naftno zagađenje na tisuće kilometara morske površine ubilo je tko zna koliko vrsta...
Konvencija o biološkoj raznolikosti iz 1993. i UN-ovi Milenijski ciljevi razvoja iznjedreni 2000. zacrtali su jasni vremenski rok - 2010. kao godinu koja treba obilježiti sve domete očuvanja biološke raznolikosti Zemlje. No, većina najnovijih analiza globalne bioraznolikosti otkrila je da izumiranje ne da nije zaustavljeno unatoč većim naporima svjetskih vlada, barem deklarativno, već se još ubrzava.
Nikad prije u povijesti civilizacije nije bilo takvog drastičnog napada na opstojnost biljnih i životinjskih vrsta posvuda u svijetu. Znanstvenici uporno bilježe drastični silazni trend koji ukazuje da svi ekosustavi na planetu propadaju, ali i genetske promjene na sisavcima, podmorske životne oblike koji se drastično mijenjaju, kao i potpuni gubitak staništa određenih vrsta životinja, pogotovo ptica. Nedavno je UN-ov svjetski konzervatorski monitoring iz Cambridgea objavio detaljnu analiza gubitaka.
U njoj je točno opisano kako su endemske vrste ugrožene od 1970., dok je istodobno rastao trend pojave novih, dotad nepoznatih vrsta u određenom području. Od 1,8 milijuna biljnih i životinjskih vrsta koliko znanstvenici procjenjuju da ih živi na planetu, čak trećini prijeti izumiranje. Od izvornog životnog prostora koji je obuhvaćao 23,5 milijuna četvornih kilometara Zemlje, sadašnji je sveden na otprilike 3,4 milijuna četvornih kilometara, što je katastrofalni pad. Ključ za globalni sporazum o zaštiti raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta trebao bi biti prihvaćen na ovogodišnjoj UN-ovoj konferenciji o bioraznolikosti u listopadu u Japanu. Na tom skupu 193 zemlje svijeta, potpisnice svih konvencija o bioraznolikosti, trebale bi uskladiti nove ciljeve za njezino očuvanje. Svi su složni da bi ta konferencija trebala izbjeći probleme prošlogodišnjeg UN-ova klimatskog summita u Kopenhagenu, koji nije uspio iznjedriti obvezujuću deklaraciju koja bi zamijenila Protokol iz Kyota.
Već je poznato da je glavni krivac za klimatske probleme i ugroženu svjetsku bioraznolikost čovjekova pretjerana eksploatacija prirodnih resursa i zagađenje, što je dovelo do potpunoga kolapsa nekih prirodnih staništa, potpune nepredvidivosti ekoloških čimbenika u budućnosti i silne devastacije šumskih i vodenih površina. Globalna bioraznolikost ozbiljna je tema jer se pokazalo da vrste nestaju 100 do 1000 puta brže nego što se mislilo. Čak 60 posto funkcija Zemljina ekosustava narušeno je u posljednjih 50 godina.
Prema posljednjim znanstvenim pokazateljima, u svijetu je izumrlo više od 800 vrsta, a njih gotovo 17.000 suočeno je s takvom sudbinom. Na djelu je šesto masovno izumiranje u svijetu, kojim je obuhvaćena približno četvrtina svih sisavaca, a najveća im opasnost prijeti od klimatskih promjena, uništavanja šuma i ilegalnog lova. Uz sisavce, izumiranje prijeti i trećini svih vodozemaca te osmini ptica. S obzirom na brzinu učestalih promjena klime u posljednjih desetak godina, najveća prijetnja bioraznolikosti upravo su klimatske promjene, upozorava se u izvješću. No, znanstvena se izvješća ne bave mutiranim vrstama životinja, kukcima... Trenutno se ljudske aktivnosti odvijaju na 83 posto površine planeta, što znači da su ugroženi milijuni životinjskih vrsta. Dio ih je pak mutirao kako bi preživio. Znanstvenici su razvili i računalnu metodologiju za predviđanje trendova izumiranja ugroženih vrsta životinja, poglavito sisavaca koje je popisao IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode). Prema predviđanjima, do 2020. u svakoj prosječnoj državi svijeta bit će sedam posto više ugroženih vrsta, a do 2050. godine njih čak 14 posto više. Procjenjuje se da će u sljedećih 70 godina broj Zemljana porasti sa šest na devet milijardi, što je dodatna prijetnja ekološkom sustavu. Svake godine nestane i oko 13 milijuna hektara šuma. Uslijed sve viših temperatura i smanjenih količina oborina, suše se šume u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Šume se ne mogu prilagoditi tako brzoj promjeni klime, naglašavaju stručnjaci. U svjetskim razmjerima prirodnih, netaknutih šuma preostalo je najviše u Latinskoj Americi - 35 posto i u Sjevernoj Americi - 28 posto. U sjevernoj Aziji ih je 19 posto, u Africi svega osam posto, u južnoj Aziji i na otocima Tihog oceana sedam posto, dok ih je u Europi samo tri posto. Najugroženija na svijetu je Amazonska prašuma koja se smanjuje geometrijskom progresijom. Svaki tjedan uništi se područje brazilskih prašuma veličine približno 150 nogometnih igrališta. U proteklih 40 godina posječeno je gotovo 20 posto Amazonske prašume – više nego u prethodnih 450 godina od dolaska kolonizatora. Znanstvenici se pribojavaju da će još 20 posto prašuma nestati u sljedećih 20 godina. Amazonska prašuma najveće je i najstarije biljno područje na Zemlji. Prostire se na šest milijuna četvornih kilometara i čini 25 posto svih šuma na planetu. Prosječno se na njezinom četvornom kilometru nalazi 750 vrsta biljaka, 125 vrsta sisavaca, 400 vrsta ptica, 100 vrsta gmazova i 16 vrsta vodozemaca.
I rijeke u najnapučenijim dijelovima svijeta, uglavnom zbog utjecaja klimatskih promjena, drastično gube svoj vodeni potencijal i odumiru. Najugroženije su četiri najveće rijeke na svijetu, kineska Žuta rijeka, Ganges u Indiji, Niger u zapadnoj Africi i Colorado u sjeverozapadnoj Americi. Mora i život u njima također su ugroženi zbog pojačane kiselosti vode, što negativno utječe na sav biljni i životinjski svijet. Povećana je razina ugljikova dioksida koji mora apsorbiraju, a šire se i pustinje u dubini oceana u kojima nestaje sav živi svijet.

Što ćemo bez lijekova!?
I nove generacije lijekova od prirodnih sastojaka, bilo da se radi o antibioticima ili lijekovima koji se koriste u liječenju oboljelih od raka, mogle bi zauvijek nestati ako svijet nastavi sustavno utjecati na uništavanje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, upozoravaju znanstvenici. Bez obzira na to potječu li tvari koje se koriste u proizvodnji lijekova od biljaka ili životinja, znanstvenici tvrde da bi nestanak pojedinih vrsta mogao utjecati na budućnost medicine i farmaceutske industrije. Nekoliko je vrsta životinja koje bi se u medicini mogle posebno iskoristiti - amfibije, medvjedi, neke vrste zmija, morski psi, primati i američki rak bodljaš, a od stabala borovina i ginko.

U svijetu je 12.000 ugroženih vrsta
Zbog pojave novih vrsta i uništavanja staništa čovjekovim djelovanjem, broj ugroženih vrsta povećao se na više od 12.000, tvrde znanstvenici. Na popisu je tisuću vrsta više nego u proteklih nekoliko godina. Uzrok povećanja broja ugroženih vrsta je dodavanje 813 biljnih vrsta koje rastu samo u Ekvadoru, zemlji u kojoj je pronađeno 4000 endemskih biljaka. Popisu je dodano i 125 havajskih biljaka te 35 mekušaca s Galapagosa. Četiri biljke koje rastu samo na Uskršnjem otoku smatraju se izumrlima jer su ih posve potisnule biljke kojih prije nije bilo na tom otoku.
U kategoriju kritično ugroženih životinja znanstvenici ubrajaju riječnog dupina iz Yangtzea, iako ga se može klasificirati i kao izumrlu vrstu dok se ne provedu dodatna istraživanja. Tu su i orangutani sa Sumatre i Bornea. Oko 7300 orangutana živi u divljini, ali su ugroženi zbog uništavanja okoliša i nestajanja palmi. Morski psi mlatovi također su ugroženi - njihovo se meso smatra delikatesom, a često se upliću u ribarske mreže. Razmnožavaju se jednom u dvije godine, a njihov se broj u 25 godina smanjio za 80 posto. Ugroženi su i strvinari u Aziji i Africi. Samo je jedna životinjska vrsta, papiga s Mauricijusa, prešla iz kategorije kritične ugroženosti u nižu kategoriju ugroženosti, zahvaljujući naporima aktivista za očuvanje prirode.

U pet godina nestalo 3,1 posto svjetskih šuma
Točne procjene pokrova ili gubitka šumskog pokrova nužne su u okviru napora izračunavanja ispuštanja ugljičnog dioksida, jednog od glavnih stakleničkih plinova, kao i za izradu klimatskih modela.Svjetske šume smanjile su se za 3,1 posto između 2000. i 2005. godine. Trećinu tog gubitka pretrpjele su sjeverne šume, a slijede one u vlažnoj tropskoj klimi, prema istraživanju zasnovanom na satelitskim promatranjima. Ukupan gubitak šumskog pokrova definira se u tom istraživanju kao rezultat prirodnih uzroka poput požara izazvanih munjom i ljudskom aktivnosti. Ukupno gubitak iznosi 1,011.000 četvornih kilometara od 2000. do 2005. ili prosječno 0,6 posto godišnje. Svjetski šumski pokrov iznosio je 32,688.000 četvornih kilometara početkom istraživanja. Sjeverne šume na Arktiku, koje zauzimaju 26,7 posto šumskog pokrova planeta, doživjele su najveće smanjenje u petogodišnjem razdoblju - četiri posto, od čega su dvije trećine prouzročene požarima prirodnog podrijetla, ističu istraživači sa Sveučilišta Južne Dakote i države New York. Vlažne tropske šume koje pokrivaju 11,5 milijuna četvornih kilometara i predstavljaju najveću pošumljenu površinu na Zemlji, smanjile su se 2,4 posto, što je 27 posto svjetskog gubitka. Po kontinentima, Sjeverna Amerika sa 5,8 milijuna četvornih kilometara šumskog pokrova 2000., pretrpjela je najveći gubitak tijekom tog razdoblja - 5,1 posto ili 295.000 km2, što je 29,2 posto svjetskog gubitka. Brazil, druga država po šumskoj pokrivenosti (4,6 milijuna km2, uglavnom tropske šume) iza Ruske Federacije (5,12 milijuna km2), pretrpio je najveće smanjenje šuma - 165.000 četvornih kilometara ili 3,6 posto ukupnog gubitka.

» Mercedes-Benz SLS AMG GT: Više snage, više dinamike
» Što više dajete ženi, više dobivate od života!
» Rađa se sve više blizanaca, ali sve je više i razvoda
» 170 vrsta gljiva u imotskoj krajini
» Nova, ali već ugrožena vrsta majmuna