Onkologija općenito

Onkologija je područje medicine koje se bavi prevencijom, dijagnostikom i terapijom raka i tumora.
Liječnik specijalist koji djeluje na ovom području naziva se onkolog.

Rak (latinski cancer) ili zloćudna novotvorina je naziv koji se koristi za široku skupinu bolesti koje karakterizira nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost tih stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo direktnim urastanjem (invazija) bilo migracijom stanica do udaljenih područja tijela (metastaza).
Nekontrolirana dioba stanica uzrokovana je oštećenjem staničnog DNK koje rezultira mutacijom. Jedna ili više takvih mutacija, bilo naslijeđenih bilo stečenih, mogu dovesti do stvaranja tumora.
Tumor je naziv za svaku abnormalnu tvorbu tkiva, koja nastaje bilo nakupljanjem tekućine u tkivu (edem, krvarenje), bilo rastom stanica, a uzrokuje nastanak otekline. Promjena na tkivu nastala abdnormalnom proliferacijom stanica se naziva novotvorina ili neoplazma (što znači "novi rast"). U medicini danas riječ tumor najčešće označava novi rast, tj. novotovorinu. Tumor može biti zloćudan (maligan) ili dobroćudan (benigan). Samo maligni tumori invadiraju okolna tkiva ili metastaziraju.
Rak se, s obzirom u kom dijelu tijela se razvio, može manifestirati na različite načine. Za konačnu dijagnozu najčešće je potrebna mikroskopska analiza tkiva dobivenog biopsijom. Kada se jednom dijagnosticira, terapija se najčešće sastoji od kirurške operacije, kemoterapije i zračenja.
Ukoliko se ne liječi, većina formi raka izaziva smrt. Rak predstavlja jedan od glavnih uzročnika smrti u razvijenim zemljama. Mnogi oblici raka su lječivi, a neki i potpuno izlječivi, pogotovo ako se rano otkriju.
Postoji cijeli niz rizičnih čimbenika koji se povezuju sa nastankom raka, a vodeći promjenjivi faktori su pušenje, konzumiranje alkohola, dijeta siromašna voćem i povrćem, pretilost i infekcija HPV virusom. Neki od faktora rizika su i npr.: izlaganje ionzirajućem zračenju ili ultraljubičastom zračenju, udisanje vlakana azbesta, udisanje para benzena, hepatitis C.

Do 2009. godine farmaceutska industrija je testirala 860 lijekova protiv raka što je duplo više od broja testiranih lijekova protiv srčanog i moždanog udara zajedno. Bez obzira na uloženo i cijenu za bolesnike efikasnost lijekova je upitna. Na primjer Tarcev lijek protiv raka gušterače čija mjesečna terapija košta 3,500 američkih dolara produžuje život pacijentima za samo 12 dana. Slična situacija je i s lijekom Erbitux koji se koristi protiv raka debelog crijeva. Cijena mjesečne terapije je 10,000 američkih dolara, a on produžuje život za samo 45 dana. Bez obzira na upitni uspjeh lijekova između 1998 i 2008. godine broj lijekova protiv raka u top 200 najprodavanijih se gotovo udvostručio s 12 na 23, a u deset najprodavanijih su ušla 3 lijeka protiv raka.
Velika potencijalna dobit na ovim lijekovima prisiljava kompanije na daljnja ulaganja u istraživanje tako da na primjer Pfizer ulaže 20 % od svog novca uloženog u istraživanje (7 milijardi dolara) u lijekove za liječenje raka.

Zloćudne novotvorine

Rak pluća
Rak kože
Rak bubrega
Rak mokraćnog mjehura
Rak štitnjače
Rak debelog crijeva
Rak jetre
Rak gušterače
Leukemije
Limfomi
Tumori središnjeg živčanog sustava
Tumori glave i vrata
Rijetki tumori
Rak mokraćnog mjehura
Rak prostate
Rak testisa
Rak penisa
Rak dojke
Rak jajnika
Rak jajovoda
Rak rodnice
Rak stidnice
Rak tijela maternice
Rak vrata maternice
Rak kosti
Rak u dječjoj dobi

Tumor, neoplazma ili novotvorina označava skup promjenjenih stanica koje pokazuju nepravilan i progresivan rast. Tumorske bolesti imaju ozbiljnu prognozu, a neke su opasne po život te su danas aktulana tema zbog traženja novih načina izlječenja. Riječ "tumor" na latinskom jeziku označava oteklinu koja je nastala povećanjem tkiva ili organa zbog bujanja stanica ili otoka (edema) tkiva zbog zadržavanja tekućine ili krvarenja unutar tkiva. Danas se taj pojam uvriježio najviše kao oznaka za novotvorinu odnosno neoplaziju.

Pojam "novotvorina" označava novonastalu tvorbu u organizmu koja je nastala kao posljedica različitih unutarnjih i vanjskih faktora koji djeluju na organizam. Može se definirati i kao abnormalna nakupina tkiva čiji je rast nesvrhovit, autonoman i nadmašuje rast normalnog tkiva, te nastavi rasti i nakon prestanka uzroka, koji je praktički nepoznat. Novonastale stanice se od polaznih stanica razlikuju i strukturno i funkcionalno, ali se u većini slučajeva može prepoznati od koje vrste stanica ili tkiva je nastao tumor. U osnovi, novotvorine nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta stanice.

Tumori mogu biti maligni (zloćudni) i benigni (dobroćudni). Razlika između njih je u agresivnosti rasta, te u tome što maligni daju metastaze i šire se u okolinu, infiltrirajući se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, već ga potiskuju odnosno rastu ekspanzivno.
Rak (lat. cancer - rak rana, neizlječiva rana) predstavlja zloćudni oblik novotvorine. Zloćudnost ili malignost nekog tumora odnosi se na svojstvo tog tumora da invadira i razara okolno tkivo i da stvara udaljene metastaze u organizmu, te kao posljedica nastupa smrt. Naravno, dijagnoza zloćudnog tumora ne podrazumijeva smrt. Pravodobnom dijagnozom, i dobrim odabirom terapije izlječenje je kod nekih malignih tumora moguće.

Dobroćudne novotvorine

Dobroćudni tumori vezivnog podrijetla su fibromi sačinjeni od fibrocita, lipomi sačinjeni od lipocita i hondromi sačinjeni od hondrocita.
Hemangiomi i limfangiomi su tumori koji vuku podrijetlo iz krvnih i limfnih žila.
Leiomiomi su novotvorine kojima podrijetlo čine glatke mišićne stanice, a rabdomiomi vuku podrijetlo od poprečnoprugastih mišićnig stanica.
Adenomi su dobroćudni tumori epitelnog porijekla građeni od dobro diferenciranih epitelnih stanica koje grade žljezdana tkiva vrlo slična normalnim egzokrinim ili endokrinim žljezdanim strukturama.
Cistadenomi su dobroćudne novotvorine žlijezdanog podrijetla u kojima se nalaze različito velike šupline, a tipično se razvija u jajnicima. Ako u šupljinu strše papilarni izdanci tumor se naziva cystadenoma papillare.
Papilom je dobroćudna novotvorina koja raste sa površine epitela, a stvara mikroskopski i makroskopski, duge i tanke izdanke te su resičastog oblika.
Polip je novotvorina koja se izbočuje iznad površine sluznice, a sa peteljkom je povezana sa samom sluznicom. Maligni potencijal češće imaju papilomi nego polipi.

Zloćudne novotvorine

Karcinomi su zloćudne novotvorine porijeklom iz epitelnih stanica, a mogu biti podrijetlom iz svih triju zametnih listića.
Adenokarcinom označava tumor u kojem zloćudne tumorske stanice epitelnog porijekla rastu stvarajući žlijezdane tvorbe.
Planocelularni karcinom je karcinom nastao iz pločastog epitela.
Hepatocelularni karcinom je karcinom nastao iz jetrenih stanica.
Anaplastični karcinom je karcinom koji sadrži isključivo nediferencirane stanice.
Carcinoma in situ (CIS) - tumorska tvorba mikroskopske debljine, koja se nalazi samo u epitelnom sloju tkiva, i ne probija bazalnu membranu epitela. Ima potencijal probijanja membrane i invazivnog rasta.
Sarkomi su zloćudni tumori koji potječu iz mezenhima ili njegovih derivata (liposarkom, fibrosarkom, leiomiosarkom, rabdomiosarkom).
Leukemija je zloćudna bolest, a maligne stanice potječu iz stanica krvotvornih organa koje cirkuliraju u krvi.

Metastaziranje

Metastaze su sekundarno nastale promjene, presadnice koje nisu u dodiru s primarnim tumorom i nalaze se u udaljenim tkivima. Metastaziranje je jedan od najvažnijih karakteristika zloćudnosti, iako svi zloćudni tumori ne metastaziraju.
Metazirajuće stanice su pojedinačne stanice koje se udaljavaju od tumora i ulaze u krv, te se šire tijelom.

TNM klasifikacija

Jedan od načina određivanja težine stadija raka zasniva se na određivanju veličine primarnog tumora (T), opsegu širenja u regionalne limfne čvorove (N) i prisutnosti ili odsutnosti metastaza (M). Osim ovog oblika procjene težine bolesti postoje još i histološke i citološke (npr. Papanicolaou-test ili Papa-test) metode procjene i dijagnostike, kao i biokemijske pretrage na karakteristične tumorske markere.

Karcinogeneza

Uzrok najvećeg broja tumora nije poznat: Ipak za određene faktore se danas pouzdano zna da su uzročnici stvaranja tumora, a to su, pušenje, UV zračenje, određeni virusi. Sam proces nastanka tumora događa se već na molekulskoj razini, tj. poremećaji kontrolnih bjelančevina imaju svoju podlogu u oštećenjima gena koji te proteine i stvaraju. Oštećenje gena može nastati na dva načina:
kao posljedica vanjskih kancerogenih faktora (kemijski, fizikalni, mehanički, virusni agensi
kao posljedica spontanih mutacija u organizmu.
Nastanak tumora se ne događa u jednom točno određenom trenutku ili u kratkom vremenskom razdoblju. To je proces koji se sastoji od niza promjena na genotipskoj i na fenotipskoj razini. Taj niz promjena koji vodi od zdravog stanja stanice do pojave tumora najčešće traje mjesecima i godinama.

Nastanak tumorske stanice

Tumorska masa inače potječe od jedne jedine stanice. U njoj se godinama nagomilavale razne mutacije gena odgovornih za reprodukciju i regulaciju rasta same stanice. Skupine odgovornih gena za regulaciju rasta su
onkogeni
tumorski supresorski geni
geni za provjeravanje i popravak DNA
Tumorska masa je dinamična i vrlo heterogena populacija stanica zbog neprestanog dijeljenja, nestabilnosti genoma tumorskih stanica i selekciskog tlaka okoliša.

Tumorska kaheksija

Kaheksija je teško i iscrpljujuće stanje cjelokupnog organizma koje se javlja u krajnjim stadijima raka, a karakterizirano je padom tjelesne težine, općom slabošću, malaksalošću.

Paraneoplastični sindrom

To je skup simptom i znakova bolesti koji nisu dio kaheksije i ne mogu se objasniti bilo lokalnim bilo udaljenim rastom tumora, bilo njegovom hormonskom aktivnošću. Najčešće se javlja kao hiperkalcemija i Cushingov sindrom.

Prognoza bolesti

Dobroćudni tumori su najčešće promjene s dobrom prognozom za život. Zloćudne promjene mogu biti izlječiva bolest ako se otkriju u ranom stadiju i ako odmah zatim uslijedi odgovarajuća terapija. Terapija malignih tumora često ne uspijeva u potpunosti izliječiti bolest, ali može produžiti životni vijek, najčešće se radi o nekoliko godina života. Ohrabrujući rezultati na polju liječenja malignih tumora u zadnjem desetljeću govore u prilog aktivnoj borbi čovjeka protiv zloćudnog tumora.

Izvor: wikipedia

Imala sam raka na štitnjači...koji je metastaziro...al uz zračenja radioaktivnim jodom je to sređeno...tako da sada nemam nekih većih problema... imam doživotnu terapiiju,nadomjestak hormona i to je to

zračenja radioaktivnim jodom rade kod nas na Zlatiboru.

Ary dali si imala tumor ili raka (benigni ili maligni)? Jer to nije isto, ako bih imala maligni tumor ili raka prognoza ne bih bila bas tako dobra kako si rekla...