Prvi hrvatski električni automobil

Na međunarodnom salonu u Ženevi ove godine svijet je ugodno iznenadio koncept električnog automobila iz Hrvatske - Dok-ing XD. Začudo, svijet se nije niti upola toliko iznenadio kao hrvatska javnost
'Nema šanse da će se proizvoditi u Hrvatskoj', 'ne može zadovoljiti sigurnosne kriterije da bi se prodavao', 'ne može biti homologiran', 'neće nikada pronaći investitore', bili su samo neki od negativnih komentara 'stručnog' dijela javnosti. Dežurni skeptici nisu bili sumnjičavi bez razloga.

Donedavno, ako se niste bavili izradom egzotičnih superautomobila, niste imali što tražiti u automobilskoj industriji ukoliko niste raspolagali tehnologijom za razvoj vlastitog motora s unutarnjim sagorijevanjem. Prelaskom na električni pogon to se mijenja. U svijetu, pa tako i kod nas postoji čitav niz kompanija koje se bave izradom elektromotora, uzmimo za primjer samo Končar ili Dok-ingovog dobavljača – pulsku tvrtku Tema. Nemate šasiju? Nije problem, postoje kompanije koje izrađuju šasije čija arhitektura i zone gužvanja zadovoljavaju Euro NCAP-ove crash testove. Baterije? Njih ionako svi proizvođači nabavljaju u Kini ili Americi.


U osnovi, proizvesti danas električni automobil je gotovo kao proizvesti prijenosno računalo. Već neko vrijeme se možemo pohvaliti domaćim prijenosnim računalima iz Končara koja se sastavljaju i prodaju u Hrvatskoj. Ni s automobilima uskoro neće biti ništa drugačije. Štoviše, EU dopušta prodaju manje serije, do 2000 automobila godišnje, koji uopće nisu bili na Euro NCAP crash testovima. SAD dopušta prodaju čak 5000 primjeraka bez NHTSA-ovih testova sigurnosti, a za zadovoljavanje homologacijskih uvjeta u Hrvatskoj potrebno je još manje – XD zadovoljava onaj osnovni: uopće ne emitira ispušne plinove i ekološki je u potpunosti prihvatljiv. U Dok-ingu su tvrdoglavi, žele pokazati da se ovakav projekt gotovo u cijelosti može izrađivati u Hrvatskoj te su trenutno u procesu potrage za investitorima, lokacijama i partnerima čiji bi se kapaciteti mogli iskoristiti. XD je dobio i potporu Vlade koja je potencijalnim investitorima obećala olakšati dobivanje svih potrebnih dozvola za izgradnju pogona i pokretanje proizvodnje.

U Dok-ingu se hvale i prvim narudžbama: 50 primjeraka već je prodano, od kojih jedan i najbogatijem Hrvatu Ivici Todoriću, a proizvodnja započinje prije kraja godine. Za proizvodnju 2000 automobila godišnje Dok-ingu će biti potrebno 400 ljudi.

Imali smo prilike isprobati konceptni primjerak, od kojeg će se serijski model gotovo u potpunosti razlikovati. Automobil će dobiti novu, lakšu šasiju, novi ovjes koji bi za XD trebao izraditi njemački proizvođač poznat po unapređivanju Porscheovih modela - RUF, te unaprijeđeni dizajn, a kupci će moći birati žele li pogon na prednju, stražnju ili obje osovine. Zbog svega toga konceptni XD nam je poslužio tek kao pokazatelj što se sve s mnogo truda i entuzijazma može napraviti, nikako kao test gotovog proizvoda.

Električni pogon bio je limitiran na 40 posto snage, upravljački sklop nije bio centriran, a kočnice bez serva je trebalo muški stisnuti kako bi se automobil zaustavio, no unatoč tome XD se doista ponaša kao pravi automobil, pa bismo se bez zadrške bili spremni njime zaputiti u gradsku vožnju da su samo registarske tablice stigle na vrijeme. Na pritisak gasa električni sklop ga trenutno i linearno ubrzava, na svako dodavanje upravljača skreće u željenom smjeru, na pritisak kočnice se zaustavlja.

Možda sve to ne zvuči pretjerano dojmljivo i glamurozno, no riječ je o konceptu, oglednom primjerku kakvi se inače izrađuju od gline i nemaju završenu unutrašnjost, kamoli funkcionalni pogon.

Konačni model trebao bi težiti oko 1000 kilograma, razvijati 140 KS iz dva elektromotora, ubrzavati automobil do 100 km/h za samo sedam sekundi te mu omogućiti postizanje 130 km/h maksimalne brzine. U Dok-ingu kažu da će s jednim punjenjem, koje bi putem standardne utičnice od 220 V trebalo trajati oko šest sati, mališan prevaliti 250 kilometara. Trofaznim priključkom baterije se pune za dva sata, a jedno punjenje prema aktualnim cijenama HEP-a košta 15 kuna.

Sve to krajnjeg bi kupca u slučaju serijske proizvodnje koštalo 25.000 do 30.000 eura. Nije malo, no niti puno za komadić budućnosti.

Izvor

Baš mi izgleda zanimljivo i očito nisam jedina koja tako misli ..sviđa se mnogima...da nam vlada ima više sluha za svoj narod..malo bi pod pomogla Dok-ingu jer očito ljudi imaju dobre ideje.