Šta je alergija, a šta intolerancija na hranu?

Alergija na hranu, kao i sve klasične alergijske reakcije, posredovane su IgE antitijelima i poznate su već dugo vremena. S druge strane, intolerancija na hranu posredovana IgG antitijelima po svojoj patogenezi ne pripada alergijskim promjenama u užem smislu te riječi, te je manje poznat i prepoznat poremećaj budući da su manifestacije sporije, često neprepoznate ili zamijenjene s drugim bolestima kao posljedica krive ili djelimično tačne dijagnoze.

Pacijenti se neadekvatno liječe, te se simptomi povećavaju. Postoji i druga mogućnost, da se poremećaj ne prepozna, te osoba živi sa svojim tegobama uzimajući ih zdravo za gotovo!!!.

Abnormalne reakcije na hranu

Uloga crijevnog sistema (tanko crijevo) je apsorpcija i probava hrane, a s druge strane on ima i zaštitnu ulogu, jer se u limfnim čvorovima crijevnog sistema nalazi 70 procenata odbrambenog mehanizma organizma koji uništava bakterije, viruse i druge štetne organizme.

Abnormalne reakcije na hranu mogu biti netoksične i toksične. U netoksične reakcije na hranu spadaju alergijske imunoreakcije i nealergijske reakcije.

Alergijske imunoreakcije su vezane za proizvodnju IgE i IgG antitijela, čiji je rezultat alergija. Nealergijske reakcije su izazvane manjkom enzima u organizmu, hemijskim tvarima u hrani i aditivima, a sve to zajedno čini intoleranciju na hranu.

Toksične reakcije na hranu mogu biti infektivne i neinfektivne, što sve zajedno čini trovanje hranom. Alergijske reakcije na hranu posredovane IgE antitijelima izazivaju sljedeće kliničke manifestacije:

1. Generalizirani poremećaji koji upućuju na alergiju tipa 1 uz pojavu antitijela IgE (nagli poremećaji disanja, anafilaktički šok, lokalizirani poremećaji i reakcije, kožne urtikarije, Quinqeov edem, topični dermatitis, astma, kašalj, rinitis, vodeni proljev, alergija probavnog trakta, otok sluznice ždrijela).

2. Alergijske reakcije na hranu posredovane IgG antitijelima su alergijske reakcije tipa 2, 3, 4 i odnose se na probavni sistem (pojavu kiseline u želucu, ulceracije u usnoj šupljini, upalu debelog crijeva, zatvor, proljev, povraćanje), zatim na respiratorni sistem (kašalj, bronhitis, astma), zglobove (bol u zglobovima, ukočenost zglobova) te na opće znakove (glavobolja, umor, depresija, gojaznost).

Različiti simptomi

IgE antitijela izazivaju nagle, trenutne simptome, kožni test je pozitivan. Alergija nastaje na mali broj namirnica, ali i vrlo mala količina pokreće alergijsku reakciju. Češći su slučajevi u dječijem dobu i nikada se ne može uspostaviti podnošljivost organizma na tu vrstu hrane.

Kod netolerancije na hranu IgG antitijela daju zakasnjele simptome, kožni test je negativan, uključen je veliki broj namirnica, a za pokretanje reakcije potrebna je veća količina hrane.

Teže je odrediti dijetu

Netolerancija je češća kod odraslih, pacijent ne može prepoznati o čemu se radi, teže je definirati dijetu, isključivanje umanjuje simptome, ali ne rješava problem u potpunosti. No, vremenom pacijent može uspostaviti toleranciju na određenu vrstu hrane (ako je u međuvremenu došlo do regulacije crijevne propustljivosti).

izvor

1. Alergija na pelud

Izlaganje peludi može potaknuti alergijski rinitis, tj. peludnu groznicu. Simptomi uključuju kihanje, sekreciju iz nosa, začepljenost nosa te svrbež i suzenje očiju. Liječenje uključuje antihistaminike i lijekove za dekongestiju, a u obzir dolazi i imunizacija. Simptome možete spriječiti ako za vrijeme vjetrovitih dana ili u vrijeme kada je razina peludi visoka ne izlazite, zatvorite prozore i rabite klima uređaj te ne sušite veš vani.

2. Alergija na grinje iz prašine

Grinje iz prašine su mikroskopski organizmi koji žive u kućnoj prašini. Simptomi alergije na grinje su slični simptomima alergije na pelud, ali se javljaju tijekom cijele godine, a ne samo sezonski. Liječe se antihistaminicimai lijekovima za dekongestiju. Simptome možete spriječiti stavljanjem navlaka na madrac i jastuke ili korištenjem antialergijskih jastuka, pranjem posteljine tjedno u vrućoj vodi i redovitim uklanjanjem stvari koje nakupljaju prašinu (plišane igračke, zavjese, tepisi) iz kuće, osobito iz spavaće sobe.

3. Alergija na plijesan

Plijesan je parazitska, mikroskopska gljiva sa sporama koje lete zrakom poput peludi. Čest je uzrok alergije, a nalazi se u vlažnih prostorima poput podruma, kupaonica kao i u travi, hrpama lišća, sijenu te ispod gljiva. Simptomi alergije se mogu javljati sezonski, osobito ljeti i u jesen ili tijekom cijele godine ako imate plijesan u kući. Simptomi su slični onima kod alergije na pelud i prašinu: kihanje, začepljenost nosa, svrbež i suzenje očiju, sekrecija iz nosa i kašalj. Liječe se isto kao i prethodno navedene alergije.

4. Alergija na životinjsku dlaku i žohare

Bjelančevine koje izlučuju žlijezde životinjske kože, kao i bjelančevine prisutne u životinjskoj slini mogu u nekih ljudi izazvati alergijsku reakciju. Alergije na životinje se razvijaju tijekom 2 ili više godina, a simptomi se mogu pojaviti mjesecima nakon kontakta sa životinjom. Oni uključuju kihanje, začepljenost nosa, svrbež i suzenje očiju. Mogu se spriječiti izbjegavanjem kontakta sa životinjama, a pomažu i antihistaminici, lijekovi za dekongestiju, inhalacijski steroidi. Imunoterapija se preporučuju u slučaju kroničnih tegoba. Alergija na žohare je slična gore navedenoj, po simptomima i liječenju. Pokušajte spriječiti alergije na životinjsku dlaku time što životinja neće boraviti u kući već u dvorištu, ili joj bar zabranite ulazak u spavaću sobu. Perite ljubimca tjedno. Spriječite alergiju na žohare redovitim iznošenjem smeća i čvrstim zatvaranjem kante za smeće.

5. Alergija na ubod/ugriz insekata

Pri ubodu ili ugrizu insekta kod svake će se osobe pojaviti bol, otok i crvenilo na tom dijelu tijela. Kod ljudi koji su alergični može se pojaviti po život opasna reakcija čiji su simptomi jako oticanje i crvenilo na mjestu uboda ili ugriza koji traju tjednima, mučnina, vrtoglavica, subfebrilitet. Ponekad ubog insekta može izazvati generaliziranu alergijsku reakciju koja se naziva anafilaksija i karakterizira ju otežano disanje, osip, otok lica, grla ili usana, hroptanje ili otežano gutanje, nemir i anksioznost, tahikardija, vrtoglavica, nagli pad tlaka. Kod takvih osoba odmah nakon uboda ili ugriza insekta potrebno je dati adrenalin.

Spriječite ove alergije izbjegavanjem svijetle, šarene odjeće ili jakih mirisa koji će privlačiti insekte, hodanjem u obući po travi i izbjegavanjem koševa za smeće. Ako vas insekt ubode, izvadite žalac. Ako ste skloni anafilaksiji, što prije aplicirajte adrenalin. Oralni antihistaminik smanjit će svrbež, otok, osip, a hladni oblog i tableta protiv bolova smanjit će bol. Imunoterapija se preporuča pojednicima alergičnim na ubod insekata kako bi se spriječila anafilaktična reakcija pri sljedećem ubodu. Insekti koji mogu izazvati alergijske reakcije su pčele, crveni mravi, stršljeni i ose.

6. Alergija na lateks

Rukavica od lateksa najčešći su uzrok alergije u osoba osjetljivih na lateks, ali alergijsku reakciju može potaknuti i lateks iz kondoma ili neka medicinska pomagala. Simptomi uključuju kožni osip, iritaciju očiju, sekreciju iz nosa, kihanje, kašljanje, hroptanje, nedostatak zraka, svrbež kože i nosa. Lateks također može izazvati anafilaksiju. Spriječite alergiju izbjegavanjem proizvoda od lateksa. Simptome će olakšati oralni antihistaminici ili adrenalin.

7. Alergija na hranu

Mlijeko, riba, školjke, orašasti plodovi, pšenica i jaja su najčešće vrste hrane koje izazivaju alergiju. Alergija na hranu se manifestira unutar par minuta od unošenja hrane, a simptomi koji uključuju astmatski napad, osip, povraćanje, proljev i otok usana, mogu biti vrlo teški. Spriječite alergiju izbjegavanjem hrane na koju ste osjetljivi, ali ako je ipak unesete, pomoći će antihistaminici i kortikosteroidi. U životno ugrožavajućoj situaciji potrebna je injekcija adrenalina.

8. Alergija na lijekove

Neki ljudi razviju alergiju na lijek, najčešće penicilin ili aspirin. Simptomi se javljaju u rasponu od blagih do životno opasnih, i uključuju osip, svrbež očiju, začepljenje nosa, otok usana i grla. Najbolje je spriječiti alergiju izbjegavnanjem nekog lijeka, ali u slučaju ako ste takav lijek uzeli pomoći će antihistaminici i kortikosteroidi te bronhodilatatori u slučaju kašlja i otežanog disanja. Kod ozbiljnijih simptoma bit će potreban adrenalin.
Nakon izlaganja alergenu, u slučaju pojave otežanog disanja i stezanja u prsima, otoka usana, jezika i lica potrebno je odmah potražiti pomoć liječnika. Također isto je potrebno učiniti i u slučaju pogoršanja simptoma unatoč uzetoj terapiji (širenje i povećanje osipa, razvoj kožne infekcije i sl.)
izvor

Alergija je opasna,mrsko mi ovo gore sve čitati,ali znam da ako je netko
alergičan recimo na neki lijek može doživit šok.Moj sin je alergičan
na aspirin i to mora pisati u kartonu.No sada su iskaznice,nekada su
bile one sa 2-3 lista i na njima je pisalo na čega je alergičan.No sada
u Hrvatskoj kreće sistem izdavanja rec.preko kom.tako da liječnik
opće prakse mora poslati HZZO recept koji pacijentu odgovara.I pacijent
ide u ljekarnu i diže lijek koji mu je prepisan.