Lijepi gradovi: Vukovar

Radim radim..listam i ljepim..bolje i to nego da idem dvorište pokositi

Jednom mi šetamo i staje niki čića na istom mjestu gdje i ovaj peca..izvadio štap..nešto čaćka..zabacio udicu i svi s podsmejhom šuškau što šeću uz obalu..e baš će tu nešto uloviti. I mi tako stojimo gledamo u njega komentiramo brodić bio je malo veći od ovog čamćića..kad čića povuče udicu drž nedaj ..svi stali bleje..on mrežu hopaa.. kao ono riba od bar tri kile se ulovila ..
Ubacio on nju u hladnjak upali brodić i odeee. A mi se gledamo..reko tko se zadnji smije najslađe se smije.

Sa silosa pogled prema Borovu naselju..to je četvrt u Vukovaru kao Mitnica..Sajmište..samo je razlika što ja ne živim u njima.. ovo je moja četvrt


E ovo je prema centru grada pogled isto sa silosa

Slika od "milion dolara"

blizanka je napisao/la:

PS zaista bi bilo predivno obici sve skupa ..mislim da kad bi se sastale mi nista ne bi vidjele

PS..nije tako velik ali je dojmljiv i stigle bi mi i sjediti i laprdati i obići sve i vidjeti svašta

Uži centar

Vodotoranj i Mitnica

Naše igralište..najnovije..tu se mi dolazimo igrati. Poklon Splitske banke..jedino je lokacija užas uz kanal na zavoju magistralne cesta Vin-Vuk..neznam tko je odobrio lokaciju tko god da je lud je.

Otkrivamo kako će izgledati Vučedol za dvije godine



Jedinstveni projekt Vučedol, čija gradnja počinje ovih dana, ima dvije cjeline. Znanstveno–arheološka cjelina obuhvaća arheološka istraživanja, Muzej vučedolske kulture, arheološki park i školu, eksperimentalnu arheologiju, umjetničke i edukativne radionice.Turističko–ugostiteljska i sportsko rekreativna cjelina obuhvaća motel, restoran, bungalove, sportske terene, sportove na vodi, ribarenje, turističke lučice, biciklističke staze, hipodrom, gastronomsku ponudu, održavanje turističkih manifestacija, zoološki vrt i akvarij. Zamisao je i da se oko ceste prema Vučedolu uredi svojevrsni park sadnjom drveta za svakog novorođenog Vukovarca i pri posjetima visokih gostiju.

Za posjetitelje i turiste izvodili bi se arheološki eksperimenti, primjerice gradnja vučedolske kuće, izrada keramike i kalupa za lijevanje metalnih predmeta. Posebna atrakcija bilo bi iz hrastovog debala kontroliranom vatrom dubljenje čamaca - monoksila.
Arheološko turistički park Vučedol imao bi istraživačko središte u vili Streim u neposrednoj blizini, arheološki park, tri rekonstruirane vučedolske kuće, rekonstrukcije megarona i sojenice, pristanište za monoksile, zoološki vrt s domaćim i divljim životinjama (govedo, svinje, ovce, koze, jeleni i srne, patke, ždralovi, pelikani i dabar, naravno i jarebica), radionice starih zanata (lijevanje bakra, izrada koštanih oruđa i oružja, proizvodnja keramičkoga posuđa, odjeće i obuće, pletenje šibljem). Našlo bi se tamo i igralište za djecu, turistički kamp i suvenirnica.

Šetnja krovom muzeja


Središnji je objekt zgrada Muzeja vučedolske kulture koja će se graditi na padini brda od vile Streim do arheološkoga lokaliteta, a tamno će biti pohranjeni svi do sada pronađeni predmeti koje se čuvaju u Gradskom muzeju. Muzej je predviđen na površini od 1.200 četvornih metara, dijelom ukopan u zemlju, a po njegovu ravnom zelenom krovu bila bi šetnica do arheološkoga lokaliteta. U muzeju je izložbeni prostor za stalni postav, prostor za povremene izložbe, prodajni prostor, garderoba, sanitarni čvor, pristup invalidnim osobama i akvarij uz vertikalni zid jednog kata. U jednom dijelu muzeja kroz prozirni zid bit će vidljiva struktura tla geološkoga fenomena lesnoga grebena nad Dunavom.
Posjetitelji će moći vidjeti i rekonstruirana kola na 4 kotača prema modelima keramičkih kola koja su vukla dva vola. Tu su i žrvnjevi za mjevenje žita, motike od roga i krupnih kostiju s rupom za nasad drške. Posjetitelji će vidjeti i način ribarenja iz čamaca - monoksila uz pomoć harpuna, mreža i košara te pregrađivanjem rijeke prućem. U muzejskom akvariju bile bi dunavske ribe kojih je bilo i u vrijeme Vučedola te pastrva koje sada u Dunavu nema. Treba dodati puževe i školjke koji su osim kao hrana Vučedolcima služili i kao sirovina za ukrašavanje keramike.
Rekonstruirani vertikalni tkalački stan dočarao bi kako se tkala odjeća od lana i vune. Bio bi prikazan i postupak pripremanja kože te izrada obuće, keramike, posebno idola i igračaka. Posjetitelji bi mogli vidjeti, kupiti ili zasvirati na ondašnjim glazbenim instrumentima, gajdama, pištaljkama s vodom, zvečkama ili bubnjevima. Najspornijom mogla bi se pokazati zamisao da se pred turistima obavlja ritualno ubijanje i sahranjivanje životinja, telića, pasa, svinja ili jelena.
Vučedolska religija bila bi nam predstavljena rekonstrukcijom svetišta i kultnih predmeta.
Od oružja vidjeli bismo sjekire s tuljcem za nasad drške, lepezaste sjekire, noževe, šila, igle, vrhove kopalja i strijela, bodeže…

Rekonstrukcija kuća

Vila Streim jedina je sačuvana, ali u ratu oštećena građevina na Vučedolu. Izgrađena je još davne 1918. Ovaj objekt trebao bi biti arheološka baza u vrijeme istraživanja i polazni prostor za turiste u obilasku parka. Zbog toga bi se jedan dio građevine podredio turističkim potrebama, kao predavaonica i informativni punkt. Ukupna korisna površina je 230 m2 , a u njoj bi bila smještena arheološka ekipa, prostor za dokumentaciju, crtače, konzervaciju materijala, depoi, nužni sanitarni prostor te u potkrovlju dvije sobe za smještaj dijela ekipe. U vili Streim bi se održavale i povremene izložbe.
Istraživački centar je novogradnja s korisnom površinom 300 m2. Smješten je u neposrednoj blizini vile Streim i muzeja. To je prostor za stručne sastanke arheološke ekipe, znanstvena i popularna predavanja, prigodne izložbe.
U vinogradu Streim bi se rekonstruirale tri vučedolske kuće građene od pruća zaglađenoga blatom i pokrivene trskom. Prve dvije pokazivale bi tehniku gradnje i ambijent prazne kuće dok bi treća bila ispunjena i namještajem od pruća. Zamisao je i da se pokraj kuće rekonstruira ženski grob, žena u zgrčenom položaju kleči i licem položenim na zemlju, te grob mlade životinje, vjerojatno svinje dok će grob teleta biti u muzeju.
Na prostoru Gradeca treba biti rekonstrukcija velike građevine, Megarona ljevača bakra na površini 900 m2. To je najveća znana građevina vučedolske kulture uopće, a rekonstruirat će se u pravim mjerama i na potpuno istom položaju gdje je i stajala prije 5.000 godina. Rekonstruirat će se i podrum u kojem je nađena Vučedolska golubica.
Uz Dunav bit će izgrađena i sojenica kraj koje će biti polazište za izletnike na pješčani Orlov otok.
S lijeve strane vučedolske doline bili bi isključivo turistički sadržaji, restoran i bungalovi čoji bi načinom uređenja bili nalik vučedolskom vremenu, čak i rasporedom soba kao i namještajem. Za turističko-ugostiteljske i sportske rekreativne sadržaje valja obnoviti i urediti postojeći devastirani restorana, dovršiti izgradnju bazena, pripremiti dokumentaciju za gradnju hotela sa 100 ležaja, napraviti poligon za streličarstvo sa opremom za državna i međunarodna natjecanja, organizirati ergelu konja za jahanje i vuču kočija, izgraditi bungalove sa 60 – 80 kreveta, postaviti klupe i javnu rasvjetu, dovesti vodu i plin, urediti plažu za kupanje i sunčanje, lučicu za pristajanje manjih brodova, parkiralište za autobuse, biciklističke staze…

Europska Troja

Nositelj projekta Vučedol – arheološko-turistički park i Muzej vučedolske kulture Gradski je muzej Vukovar uz suradnju s Arheološkim zavodom Filozofskog fakulteta i Arheološkim muzejom u Zagrebu. Voditeljica projekta je Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, a stručni voditelj je Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Stručna suradnica je i Mirela Hutinec, arheolog Gradskog muzeja Vukovar. Muzeološku koncepciju izradili su Aleksandar Durman i Ružica Marić dok je arhitektonski projekt radila Radionica arhitekture d.o.o.Zagreb, odnosno arhitekt Goran Rako. Projekt je dio velikog projekta Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe koji provodi Ministarstvo kulture pod nazivom Obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol. Projekt obuhvaća 4 velike cjeline, obnovu Dvorca Eltz i Gradskoga muzeja Vukovar, obnovu barokne jezgre Vukovara, izgradnju Arheološko turističkog parka Vučedol i Muzeja vučedolske kulture te obnovu Dvorca Odeschalci i Muzeja grada Iloka.
Realizacija Projekta započela je 1984. kada je Gradski muzej Vukovar organizirao sustavna arheološka istraživanja koja su trajala svake godine u rujnu do 1990. kada su prekinuta ratnim razaranjima. Nastavljena su 2000. nakon povratka kada je obavljeno razminiranje terena.
- Vučedol je prvi put naseljen oko 6000. godina pr. Kr. u vrijeme prvih europskih zemljoradnika. Vrijeme između 3.300.-2.300. pr. Kr. najintenzivnije je razdoblje njegova postojanja i tada je najznačajnije europsko središte. Budući da je to vrijeme i ranih naselja u Troji, mogu se naći i brojne analogije s arheološkim materijalom s Vučedola. Vučedol možemo okarakterizirati kao europsku Troju i po istovremenosti, ali još više po kontinentalnom značaju nalazišta i njegovih nalaza – rekla nam je Ružica Marić.
Dosadašnja arheološka iskopavanja mogu vrlo detaljno rekonstruirati dnevni život i običaje četiriju kultura koje su prohujale Vučedolom, a to su badenska, kostolačka, vučedolska i vinkovačka. To je burno vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana i njihova odnosa sa starosjediocima.

Milan Paun
(vukovarske.novine.hr)

Gradi se turistička oaza na Vučedolu



VUKOVAR - Župan Božo Galić prepoznao je važnost projekta uređenja Vučedola, kao regionalno važnog projekta. Poznato je da Ministarstvo kulture vrijedno radi na izgradnji muzeja vučedolske kulture, a u rujnu prošle godine održan je sastanak kako bi se definirale sve aktivnosti koje trebaju pratiti realizaciju izgradnje kapitalnog objekta. Imenovano je županijsko povjerenstvo za čiju je predsjednicu izabrana Ljiljana Blažević, predsjednica Fonda za obnovu i razvoj Vukovara, a u sastavu povjerenstva su i predstavnici Ministarstva kulture, vukovarskog Vodovoda, Hrvatskih voda, Uprave za ceste VSŽ, turističkog odjela VSŽ i Grada Vukovara, kao i Ruža Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar.

Gradsko vijeće Vukovara usvojilo je u ožujku urbanistički plan uređenja Vučedola te je postalo jasno kako do lipnja naredne godine, za kada je planiran završetak izgradnje muzeja, treba riješiti pitanja parkirališta, cesta, plina, kanalizacije, odvodnje, okretišta, staza, šetnice, obale, pontonskog pristana i pontonskog kupališta. Ljiljana Blažević ističe kako im stoga aktivnosti moraju biti ubrzane, jer je za sve nužno napraviti i projektnu dokumentaciju.

„U prvoj fazi glavnu ćemo cestu spojiti s centrom Vučedola. Paralelno razvijamo priču o infrastrukturi. Ukupni obuhvat Vučedola je cca 30 hektara i želimo stvoriti uvjete njegova razvoja, ali i građanima pružiti priliku za stvaranje destinacija kontinentalnog turizma. Što smo do sada napravili? U suradnji s PPD-om radi se projektna dokumentacija povezivanja plina od glavne ceste do centra Vučedola, izradili smo projekt parkirališta koji je na lokacijskoj u gradu, a ugovoren je i predajemo na lokacijsku projekt koji ide od parkinga do Dunava i obuhvaća pontonski privez za čamce i pontonsko kupalište sa sadržajima uz obalu. Za tzv. livadu, kako je Vukovarci zovu, definirani su dodatni sadržaji poput zidanih roštilja i fiksnih stolova“, rekla je Ljiljana Blažević, dodajući kako Hrvatske vode rade projekt obaloutvrde na koju će ići šetnica, dok će Vodovod sredstvima Fonda ugovoriti projekt interne kanalizacije i oborinske vode sa svojim prečistačem.

Iz Fonda ističu kako se radi „punom parom“ na projektiranju, jer planiraju do kraja godine ishoditi građevinske dozvole, kako bi mogli isplanirati sredstva i sve radove dovršiti do lipnja iduće godine.

„To su realni rokovi, a usporiti nas mogu samo neučinkovitost i birokracija, no vjerujem kako toga neće biti, tim prije što sa svima odlično surađujemo“, zaključila je predsjednica Fonda, pokazujući nam maketu pontonskog kupališta i pristaništa za čamce, s igralištem za djecu, svlačionicama, tuševima i infopultom, što će biti mala turistička oaza na Dunavu.

Pogledajte VIŠE

(Panorama Vukovara.hr)

Dovršen projekt uređenja malog bazena i praćakališta za djecu


VUKOVAR - Na posljednjoj sjednici pred ljetnu stanku Gradsko je vijeće Vukovara podržalo nastavak rada Fonda za obnovu i razvoj Vukovara na projektu rekonstrukcije dvoranskog plivališta u Borovu naselju. Predsjednica Fonda, Ljiljana Blažević, pojašnjava kako je javna nabava u tijeku, teku rokovi s mogućnošću žalbe, a potom će konačno krenuti radovi. Paralelno je u tijeku i javna nabava za stručni nadzor.

„Bazen ne radimo sada zbog toga što smo u izbornoj godini, već stoga što smo predugo čekali na građevinsku dozvolu. Od 2007. godine, kada smo napravili dokumentaciju za olimpijski bazen, dozvolu smo čekali do veljače ove godine i uspjeli je dobiti žalbom na šutnju administracije iako smo platili komunalni doprinos. Tek tada smo mogli tražiti novce od države za izvođenje. Da je o nama ovisilo radove bi započeli odavno. Na ovom projektu radimo od 2006. godine, predviđeno je da radovi traju 24 mjeseca kroz tri proračunske godine, sredstva su osigurana isključivo iz državnog proračuna, a tko je i kada dodatno skupljao novac za bazen i gdje će ga usmjeriti ide na čast i moral onoga tko je to radio. Mi za taj novac nemamo mandat“, navela je predsjednica Fonda.



Podsjećamo kako su 30.lipnja vukovarski vijećnici jednoglasno podržali gradnju zatvorenog olimpijskog bazena, uz zahtjev Fondu da se natkrije i mali bazen. Time će biti osigurano da se obuka neplivača odvija u malom bazenu, odnosno neće biti potrebe za ugradnju pomične platforme u veliki.



„Svega 15 dana nakon odluke Vijeća, u kontaktu s projektantima - „Idis Turato“ iz Rijeke - završili smo projekt zatvaranja malog bazena. Predviđeno je da pored njega bude jacuzzi bazen za roditelje te još jedan mali tzv. praćakalište. Ono će u sredini imati igračku u obliku hobotnice te će se mala djeca moći penjati i spuštati s tri strane kao na toboganu, s tim da će pod biti posebno uređen kako bi djeca bila sigurna. Kada je riječ o jacuzziju, iz njega će roditelji moći nadzirati svoje dijete bilo da je ono u praćakalištu ili malom bazenu. Predvidjeli smo da krov na tom dijelu bude pomični, odnosno da taj dio kompleksa može biti i otvoren i zatvoren“, naglasila je Ljiljana Blažević.



Dodala je kako taj projekt ide kroz izmjene i dopune lokacijske dozvole na dobivanje suglasnosti, potom slijede izmjene i dopune glavnog projekta, a što prije dobiju dozvole kroz aneks ugovora će se ugraditi dodatni sadržaji. Fond je projekt na lokacijsku dozvolu predao 20.srpnja.



„Još ćemo napraviti posebnu geodetsku podlugu i ucrtati mali bazen te dostaviti Gradu još 6 primjeraka. Od toga datuma, što bi moglo biti za 10-ak dana, računat ćemo 30 dana za dobivanje lokacijske dozvole. Vjerujem kako neće biti problema, jer smo u ovim dodatnim radnjama poštivali jednoglasnu odluku Gradskog vijeća“, poručila je Ljiljana Blažević.



Dragana Korpoš
Panorama Vukovar

Danas smo iskoristili pretopal dan i nizak vodostaj i odjurili u Opatovac, selo blizu Vukovara s predivnom pješčanom plažom. Pa da vidite na što mislim kada kažem ..tko nema Dunav dobro mu i more
..prvo se kroz šumarak probijate dobro utabanom stazom








..i onda dođete na ovo..






..ovo naravno nije pravi brodić mala kamuflaža