Ogorčenje: Posljednja generacija ratnih veterana ide na ulicu

totinjak pripadnika Oružanih snaga BiH prije dva dana demonstrativno je napustilo salu kasarne Rajlovac, ne želeći slušati obraćanje instruktora programa "Perspektiva" i obećanja da, nakon demobilizacije, njihova egzistencija neće biti dovedena u pitanje. Tranzicijski centar u kasarni "Božan Šimović" u Čapljini većina vojnika napustila je već nakon uvodnog obraćanja u okviru tranzicijske radionice.

Osjetili pritiske

Ako se ostvare najave i prva grupa od 300 vojnika do 1. marta dobije rješenja o prestanku aktivne vojne službe, posljednje postrojavanje vojnika iz Bugojna, Žepča, Sarajeva, Vareša, Goražda, Bileće, Zenice, Kiseljaka i drugih gradova desit će se pred Ministarstvom odbrane BiH.

Pripadnicima Oružanih snaga BiH koji čekaju najavljenu demobilizaciju zabranjeni su razgovori s novinarima, kao i svaki oblik sindikalnog udruživanja. Iako imaju više nego negativna iskustva s ranijim ciklusima otpuštanja iz službe svojih kolega i saboraca, iako slušaju neistine da je njihov odlazak uvjet za priključenje NATO-u, o tome ne smiju govoriti u medijima sve dok su u aktivnoj vojnoj službi. A kada ne budu, za njih će već biti kasno.

Zbog prijetnji sankcijama, nečasnim otpustom iz službe, gubitkom svih prava, ali i krivičnim prijavama, odlučili su govoriti anonimno. Razumijevanje medija, a posebno poslanika Parlamenta BiH, danas im je potrebnije nego ikada.

Ministarstvo odbrane prvobitno je najavilo demobilizaciju 2.750 vojnika, ali će njih oko 400 angažman u OSBiH nastaviti u svojstvu civila. Među 2.350 onih koji će ove godine morati na berzu rada, tvrde naši sagovornici, više od 1.300 je Bošnjaka. Nakon njihovog odlaska, u redovima OSBiH više neće biti ratnih veterana. Bivše branitelje BiH najviše boli činjenica da se, nakon svega, šalju na ulicu, dok je susjedna Hrvatska, naprimjer, svojim ratnim veteranima omogućila da u službi ostanu do navršenih 50 godina starosti, odnosno stjecanja prava na penziju.

Vojnicima teško pada šutnja članova Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i Željka Komšića koji ne pokazuju interesovanje za njihovu sudbinu iako znaju da je uvjet ulaska u NATO psihofizička spremnost, a ne godine starosti vojnika. A o spremnosti Bosanaca najbolje govori podatak da neke članice NATO-a za angažman u mirovnim misijama traže upravo veterane rata u BiH.

Naši sagovornici na službi u više gradova BiH ogorčeni su zbog izjava ministra odbrane Selme Cikotića, kojem ne smiju odgovoriti, jer su se s pritiscima već suočili, nakon najave protesta za 11. januar ove godine.

Na sastanku tranzicijskog tima kojim je predsjedavao general Slavko Puljić, 20. januara prihvaćeni su zahtjevi vojnika, a ministar se obavezao da usvojene zaključke u što kraćem roku dostavi Parlamentu BiH. Suština zaključaka odnosila se na to da se vojnici - učesnici rata sa 15 godina staža u službi, zadrže u profesionalnoj službi ili aktivnoj rezervi do stjecanja uvjeta za penziju.

Međutim, ministar Cikotić, kako tvrde naši sagovornici, rezultate dogovora od javnosti skriva više od mjesec.

- Druga neistina koju je ministar izrekao je da su on i njegovi pomoćnici spasili jedan broj vojnika starijih od 35 godina. Radi se o tome da su oni, prvenstveno pomoćnik ministra za personal Sead Muratović i "personalac" Zajedničkog štaba pukovnik Mirsad Dardagan, na ta mjesta postavili svoje rođake, rođake svojih prijatelja i pretpostavljenih šefova. Na civilna mjesta primili su mladiće od 19 godina bez dana radnog iskustva, kao na mjesta vozača vojnih autobusa, a odbijenice su dobivali vojnici stariji od 35 godina sa 18 i više godina radnog iskustva koji su konkurisali na ta mjesta - navode nezadovoljni vojnici.

Oni tvrde da su, pored toga, unaprijeđeni i mlađi od 35 godina, njihovi ili rođaci pretpostavljenih, pa čak i rođaci ljudi na pozicijama u izvršnoj vlasti. Ogorčeni pripadnici OS za naš list govore da u program zbrinjavanja ne vjeruju jer smatraju kako će doživjeti sudbinu svojih kolega otpuštanih od kraja rata. Ugovori im se, dodaju, nezakonito prekidaju, jer prva grupa rješenja očekuje do 1. marta, iako važe do 18. juna ove godine. Na spisku je 300 osoba, među kojima i veći broj invalida druge kategorije koji su invalidnost stekli tokom službe u OS.

Gladna djeca

- Svaka vam čast gospodo. Uspjeli ste izbaciti na ulicu posljednju generaciju ratnih veterana, ljudi koji su kamen temeljac BiH. Nemojte zaboraviti da vam to mi i naša gladna djeca nećemo nikad oprostiti - poručuju pripadnici OSBiH.

Na narednoj sjednici, na inicijativu poslanika Sefera Halilovića, Parlament BiH trebao bi razmatrati prijedlog izmjena i dopuna zakona o službi u OS po kojima bi se vojnicima omogućio nastavak angažmana do stjecanja uvjeta za penziju. Podoficirima i oficirima ugovori bi bili produženi, dok bi vojnici bili angažirani u rezervnom sastavu do navršenih 45, umjesto 35 godina starosti.

Samo obećanja

Na zajedničkoj sjednici oba doma Parlamenta BiH ministar Cikotić je kazao da većina vojnika koji su na spisku za demobilizaciju ima 40 godina starosti zbog toga što im je već dva puta produžavan ugovor, ali da su "uvažavajući okolnosti ekonomije BiH, koja nije sposobna da apsorbira ovu količinu ljudi, MO i OS napravile više aktivnosti kojima žele reintegrirati vojnike".

Cikotić je naglasio da je dobivena saglasnost Parlamenta BiH da se formira novi "trust fond" za zbrinjavanje ovih vojnika i da se u njega ulože inicijalna sredstva od milion KM. Nakon toga smo, kazao je ministar Cikotić, uputili dopis generalnom sekretaru NATO-a, EK i ambasadama u BiH na bilateralnoj osnovi, od kojih očekujemo davanje doprinosa za ovaj trust fond.

Na ovaj način ministar priznaje da su umjesto sredstava za programe zapošljavanja do sada pripremljena samo rješenja o prestanku službe i obećanja.