I mozak treba vježbu: pamćenje se može sačuvati

Već nakon 40. godine počinju problemi s pamćenjem, ali situacija se ipak može poboljšati. Kada počnu prvi problemi s pamćenjem, ne smijemo se predati. Mozak se vježbom može dovesti u dobru kondiciju
ZAGREB - Pristavili ste vodu za tijesto, sjeli u susjednu prostoriju i “odlutali”. Potpuno ste zaboravili i na tijesto i na vodu sve dok vas iz sanjarenja nije probudio oštar zvuk praznog lonca na vatri.
Davno ste gledali “Prohujalo s vihorom”. Svega se sjećate cijeli sadržaj znate napamet, sve uloge a onda klik. Kako se zove lik kojeg je glumio Clark Gable?
Možemo i dalje učiti


Baš vas je netko vrlo srdačno pozdravio u prolazu. Znao je čak i vaše ime, ali gdje da ga smjestite. Na sjećate se ni lika ni djela. Takvi nas događaji brinu jer mozak s godinama otkazuje poslušnost, i to ne nakon 60. ili 70. već i nakon 40.
Može li mozak unatoč starenja i dalje učiti odnosno upotrebljavati ono što je naučio? Znanstvenici su optimistični i tvrde da se mozak nastavlja razvijati i nakon srednje dobi ako se potrudimo. Istina na drukčiji način nego li u mladosti.
Igra asocijacija


Dapače, tvrde da ono što smo ikad tijekom života naučili ili upoznali ne nestaje iz mozga već se samo “povlači” dublje u njeogve nabore. Psihologinja Deborah M. Bruke s Pomona Collegea u Kaliforniji objašnjava kako je s godinama sve više “poznatog” bez detalja kojih se ne možemo prisjetiti, a problem vidi u slabljenju neuronskih veza koje primaju, obrađuju i prenose informacije. One mogu oslabiti zbog zapuštenosti i starosti.
Bruke naglašava kako se mozak može trenirati tako da nas primjerice neki zvuk, slovo ili naziv asocira na neku informaciju koja nam u pojedinom trenutku treba.
Primjerice, ne možete se sjetiti imena Brada Pitta, ali možda će vas pita od jabuka podsjeti na njegovo ime.

Pohranjeno u mozgu


Ponekad neki zvuk može pokrenuti moždane veze koje će vas podsjetiti na nešto što ste mislili da ste zaboravili, a zapravo je samo bilo pohranjeno negdje dublje u mozgu. Dapače, znanstvenici su nedavno otkrili da uz malo truda čovjek može graditi nove puteve i pronalaziti rješenja problema brže nego li znatno mlađe osobe.
Trik je samo u tome da se pronađe način održanja dobrih neuronskih veza i dobre kondicije mozga.
Tako Katheleen Taylor sa St.Mary’s Collegea kaže kako stariji ne mogu svoje neurone pokretati na isti način kao što su to činili kad su bili mladi, već je dobro da svaku informaciju pokušaju analizirati s nekoliko aspekata koristeći ranije stečeno znanje i mišljenje.
Drugim riječima, nije dobro da se njihova razmišljanja uvijek “šetaju” po već poznatim i uhodanim sinapsama već da stvaraju nove kroz preispitivanje čak i vlastite percepcije.
Kennedyjeve ljubavnice


Zaključak je znanstvenika da u održanju mozga ipak nije najvažnije da se u srednjim godinama možemo prisjetiti podatka koliko je ljubavnica imao, primjerice, Kennendy, jer to lako možemo provjeriti na Googleu, ali je važno održanje kognitivnih funkcija mozga što se postiže svakodnevnom “mozgovježbom” naših sinapsa i neurona kroz aktivno promišljanje.
Križaljke pomlađuju mozak


Mozak se sastoji od oko 25 milijardi stanica od kojih više od polovice čine neuroni smješteni u kori velikog mozga. Naime, veliki je mozak “prijemnik” za sve podražaje iz okoline i unutar tijela, što znači da o njemu ovisi i naša memorija, kao i učenje. Poremeti li se nešto u tim suptilnim vezama, prestat ćemo primjerice disati ili govoriti, hodati, ali i misliti.
Starenjem dio neuron propada i oni se više ne mogu obnoviti. No, to se može nadomjestiti boljim umrežavanjem neurona ili njihovim sporednim ograncima. Znanost preporučuje starijim osobama da što više vježbaju svoje kognitivne sposobnosti i pronalaze što više novih putova po svom mozgu. Na taj način njihov će mozak biti dulje “mlad”. U tome će im pomoći i rješavanje križaljki, sudoku igre i druge koje zahtijevaju naprezanje moždanih vijuga.


Izvor

Jooj ..nemam ni 31 a probleme koje su nabrojali iamam več godinama..ništa zapamtiti ne mogu, kada idem u trg. napišem si spisak..ali njega zaboravim ponijet sa sobom...

Vježbama možete očuvati i poboljšati memoriju i koncentraciju, smanjiti kognitivno propadanje i poboljšati kreativno razmišljanje

Naš mozak, kao i naše tijelo, polako počinje “propadati” nakon dvadesete godine. Ipak, postoji nešto čime uvelike možete usporiti taj proces. Svakodnevnim vježbama možete očuvati i poboljšati memoriju i koncentraciju, smanjiti kognitivno propadanje i poboljšati kreativno razmišljanje.

Mozak možete jednostavno “trenirati” na slijedeće načine:

1. Često čitajte
Odvojite vremena za čitanje svakog dana. No nemojte čitati iste vrste knjiga, primjerice ako ste ljubitelj krimića, povremeno promijenite žanr i čitajte povijesne knjige, biografije ili znanstvenu fantastiku. Čitajte i novine, i pokušajte to činiti svakog dana prije nego što otiđete na posao. Iako vaš mozak “vježba” i kad čitate “u sebi” čitanje na glas zapravo trenira mozak brže i više.

2. Rješavajte križaljke
Skandinavke, osmosmjerke, sudoku i ostale križaljke su odličan način da vježbate svoj mozak. Što je odlično, danas besplatnih križaljka ima na internetu. Primjerice na slijedećim linkovima: www.kviskoteka.hr/index.php?task=krizaljka ili susjed.pondi.hr/krizaljka.htm

3. Koristite suprotnu ruku
Ako ste dešnjakinja, pokušajte koristiti lijevu ruku za obavljanje svakodnevnih zadaća (i obrnuto). Zamjenom ruke koju koristite vježbat ćete suprotnu stranu mozga. Neke će zadaće biti veoma teške u početku no s vremenom i vježbom obje ćete ruke moći koristiti jednako dobro.

4. Igrajte video i online igrice
Usprkos tome što mislite o njima, neće vam sve video igrice pretvoriti mozak u kašu. Zapravo, mnogo igrica je osmišljeno kako bi vam poboljšali memoriju, razvili logiku, povećali mentalnu brzinu i pojačali kreativnost. Na internetu potražite igrice za mozak ili IQ igrice.

5. Jednostavne kalkulacije
Pomaganje djetetu da riješi zadaću iz matematike će, ne samo pomoći njima da shvate osnovne matematičke operacije, već i vama [color:b16c=#e03985! important]pomoći razvijati kognitivne sposobnosti. Jednostavne kalkulacije aktiviraju mozak više nego li druge aktivnosti, a najbolji način da se aktiviraju najveće područje mozga jest da se te kalkulacije brzo rješavaju.

6. Naučite strani jezik
Jedan od najsnažnijih i najbržih načina da trenirate svoj mozak jest da naučite novi jezik. Krenite na tečaj ili ako nemate novaca (s obzirom da su tečajevi obično skupi) danas postoje odlični audio CD-i za učenje ili besplatni online tečajevi kao što su primjerice: www.101languages.net/; www.livemocha.com/; www.mangolanguages.com/; www.word2word.com/coursead.html.