Stršljenove privlače i parfemi

Problemi sa stršljenima ovoga ljeta, čini se, ne štede nikoga. Nakon
dvije nesretne smrti od uboda samo u kolovozu, stižu vijesti i o pravoj
najezdi stršljena u Francuskoj. Vrijedno ih je, stoga, bolje upoznati.

–
Stršljeni su manje agresivni nego ose, i ako se prilazi oprezno,
gnijezdu se može prići i na samo 50 centimetara. No, ne smije ga se
dirati, čak ni snažnije disati u gnijezdu. Zato je pametnije i ne
prilaziti; stražari mogu vrlo burno reagirati i odmah napasti. A ako
stršljena pri tome zgnječite, ubijete, odmah ispusti veliku količinu
tzv. alarmnog feromona, koji kolonija odmah osjeti i kreće u opći
napad. Stoga, najgore što se može napraviti jest ubiti stršljena blizu
gnijezda – upozorava prof. Zoran Tadić s Biološkog odsjeka PMF-a.

Stršljeni
se, inače, gnijezde u rupama u drveću, u zidovima ili na tavanima. Zbog
urbanizacije, manje ih je nego nekada, ali može ih se naći u samim
gradskim središtima.

Zbog izumiranja
stršljena Njemačka ih je još 1987. zakonski zaštitila: njihova se
gnijezda ne smiju namjerno uništavati, a kazna za prekršitelje može
iznositi čak do 50.000 eura– U Zagrebu ih je, recimo, više u
podsljemenskoj zoni, ali matica u proljeće zna naći kakvu rupu i u
središtu grada. Samo dva metra od mojeg balkona na Črnomercu, u
susjednoj kući, stršljeni su si u zidu napravili gnijezdo. Teško ga je
primijetiti, ali nekoliko dana zaredom noću su mi ulijetali u sobu. Bez
ikakvih posljedica – kaže naš sugovornik.

Profesor Tadić veli i
da su stršljeni manje agresivni od osa, otrov im je manje toksičan od
pčelinjeg, no ubod im je neugodniji jer ga ubrizgaju u većoj količini.

–
Nije, međutim, istina – kako se često govori – da su tri uboda
stršljena dovoljna da ubiju čovjeka. No, ako je čovjek alergičan,
smrtno je opasan i jedan ubod – kaže prof. Tadić, koji upozorava da
stršljena mogu privući i parfemi sa sastojcima sličnima alarmnom
feromonu.


vecernji