Međunarodni dan kornjača: Danas u more puštene tri glavate želve...

STRUČNJACI iz pulskog Centra za oporavak morskih kornjača su na današnji dan, Međunarodni dan kornjača, pred mnogobrojnim zainteresiranim prolaznicima u more pustili tri potpuno oporavljene želve. Kako se tamošnji liječnici za želve s kornjačama vrlo brzo sprijatelje tako im redovito daju imena. Ove kornjače koje su danas zahvaljujući njima ponovno potpuno zdrave na slobodi nazvali su Leonardo, Drago i Magdalena. Iako im je bilo teško nakon nekoliko mjeseci koliko su provele u Centru odvojiti se od prelijepih životinja, toliko su sretni što su prebrodile sve ozlijede i uspjele ozdraviti.

Glavata želva (Caretta caretta) je jedna od tri vrste kornjača zabilježenih u Sredozemnom i Jadranskom moru. Osim njih postoje i sedmopruge usminjače (Dermochelys coriacea) te zelene želve (Chelonia mydas).

Odrasle jedinke dostižu duljinu oklopa i do 110 cm te tjelesnu težinu do 350 kg. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima. Glavata želva je mesojed i hrani se raznim vrstama morskih životinja poput spužvi, meduza, ježinaca, mekušaca, školjaka, rakova i riba. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena.

U koćama svake godine završi šest tisuća želvi
Malo je poznato da je upravo Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Nadolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju svoju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje, smatra se, prezimljuju ukopane u pijesak i mulj. Takve životinje u hibernaciji često završavaju u ribarskim koćama, a zbog iznenadnog "buđenja" i niskih temperatura mora padaju u stanje šoka.
Ribari takve želve vraćaju u more, no neke od njih ne uspiju zaroniti natrag na dno i nastaviti prezimljavanje, već dezorijentirano plutaju na površini nošene vjetrom i strujama. Kako su morske kornjače hladnokrvni organizmi čiji je cijeli život ovisan o temperaturi okoliša, takve će životinje zbog niskih temperatura uginuti. Za sada se još ne zna koliki je obim ovog problema, no poznato je da u koćama u Jadranu svake godine završi oko šest tisuća želvi, od čega samo u hrvatskim vodama oko dvije i pol tisuće, što zasigurno ima velik negativan utjecaj na opstanak ovih vrlo ugroženih organizama.

Želvin najveći neprijatelj - čovjek
Naime, osim morskih pasa i kitova ubojica kao njihovih prirodnih neprijatelja, glavatim želvama najveći je neprijatelj čovjek. Pretjerano sakupljanje jaja iz gnijezda, gubitka gnjezdišta zbog obalnog razvoja, masovni turizam, hvatanje za hranu i prodaja oklopa kao suvenira dovele su ove predivne životinje na rub opstanka. Prestanite to raditi!


index.hr

čuvajte moju morsku obitelj i nemojte ih loviti radi oklopa... ne treba vam..

ma meni nije jasno ko zeli oklop kornjace kao suvenir ...bas tuzno ...i dok sam bila manja pravili su lancice od jezevi zuba ...ili susili one oklope kad skinu bodlje ...bas mi je to tuzno ..ubit nesto i onda to drzat kao ukras

ma, to je totalna preserancija...
nisam za ubojstva ili bilo kakvo mučenje životinja...

Sretan ti dan kornjača korny, sorry na zakašnjenju... :