Depresija

First topic message reminder :

Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su značajke različiti stupnjevi tuge, razočarenja, osamljenosti, beznađa, sumnje u samoga sebe i krivnje. Ovi osjećaji mogu biti vrlo intenzivni i mogu trajati duže vremensko razdoblje.
Svatko barem nakratko povremeno padne u depresiju. Koliko se često to vama događa i koji su najčešći razlozi koji vas dovode do stanja depresije? Kako izlazite s njom na kraj?

A baš smo sinoć , ali još je Lucija mala pa se pazimo, tj. on pazi za nas oboje, meni kontrola nije jača strana kod nema stajanja. Evo nova tema koliko se možemo kontrolirati u krevetu.

Da, dobra ideja za novu temu.
Mogli ste otiči u kuhinju, obaviti to na stolu recimo, ne morate uvijek u krevetu...

Nikad nisam u depresiji...veseljak sam ...

Bravo Ariela, tako treba!

Najčešći simptomi depresije su :

Dugotrajna potištenost

Gubljenje interesa za život

Gubitak interesa za ono što vas je nekad usrećivalo i za ono u čemu većina ljudi pronalazi užitak

Pad koncentracije

Promjene u apetitu

Nesanica, nemiran san

Umor

Fizička bolest čiji se simptomi stalno vraćaju unatoč liječenju

Što uzrokuje depresiju?

Depresija nema samo jedan uzrok, najčešće je kombinacija nekoliko različitih stvari.

Možda nemate pojma zbog čega ste zaglavili u depresivnoj fazi, ali ipak iz dana u dan nosite se s njom.

Bez obzira na uzrok, depresija nije samo stanja uma, povezana isključivo s psihološkim faktorima. Ona je često vezana uz fiziološke promjene u mozgu, te povezana s neravnotežom neurotransmitera, kemikalija koje nose signale u živce i mozak.

Depresija je kombinacija bioloških, genetičkih i psihofizičkih faktora.

S biološkog stajališta depresija je abnormalnost u funkciji određenih neurotransmitera, što može biti uzrokovano promjenom razine hormona. To objašnjava zbog čega se mnogi teenageri kroz pubertet suočavaju s depresijom.

Obiteljska povijest.
Genetika igra važnu ulogu u depresiji. Ona može neku obitelj pratiti generacijama.

Trauma i stres.
Stvari poput financijskih problema, prekida ljubavne veze ili smrt bliske osobe mogu izazvati depresiju. Ali depresivni možete postati i nakon značajnijih promjena u životu poput novog posla, diplome ili ulaska u brak.

Pesimistična osobnost.
Osobe koje imaju niže samopouzdanje i negativan pogled na svijet imaju veće rizike razvoja depresije.

(Iznad navedeni uzroci uglavnom uzrokuju depresiju nižeg stupnja, koja se često naziva potištenost.)

Fizički uvjeti.
Ozbiljna medicinska stanja poput srčanih oboljenja, raka i neizlječivih bolesti značajno doprinose depresiji jer fizička slabost smanjuje otpornost na stres. Depresija može medicinska stanja pogoršati jer oslabljuje imunološki sustav, a može i otežati podnošenje boli. U nekim slučajevima depresija može biti izazvana i medikamentima koji se koriste za tretiranje bolesti.

Drugi psihofizički poremećaji.
Anksioznost, poremećaji u prehrani, šizofrenija…

Zlostavljanje.

Savjet koji ne pomažu

Jedan od najčešće ponavljanih savjeta je "misli na nešto pozitivno".

Ovakav savjet je potpuno bezvrijedan budući da depresija nije stanje, nego bolest među ostalim, prouzrokovana poremećajem ravnoteže prijenosnika živčanih impulsa, te promjenama u broju i osjetljivosti njihovih receptora. Ti poremećaji biološki sprječavaju pozitivan osjećaj. Osoba u depresiji ne može samostalno odlučiti misliti o nečemu pozitivnom


To je jednako kao kada bismo osobi koja ima akne savjetovali, pa ne daj im da izbijaju.

No, to ne znači da trebamo odustati od pomoći prijatelju. Kretanjem u društvu se depresivna osoba osjeća sigurnije i zaštićenije. Razgovor uvelike pomaže. Kao i grupna tjelovježba, zajednička aktivnost, šetnje, potpora…



Samopomoć kod depresije

Sumnjate li na depresiju, u svakom slučaju trebali bi se obratiti liječniku, ali kod privremene potištenosti ili istovremeno s liječničkim tretmanom mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.

1. TJELOVJEŽBA – Nije samo važna kod liječenja depresivnog raspoloženja, ona će i smanjiti mogućnost nastanka simptoma depresije.

2. PSIHIČKA AKTIVNOST – Važno je baviti se aktivnostima koje zaokupljaju mozak. Može se raditi o šahu, kartanju, čitanju, učenju, ali i najobičnijem rješavanju križaljki.

3. POTPORA PRIJATELJA – Što više se krećite u društvu. Najbolje bi bilo spojiti, ukoliko je moguće, fizičku aktivnost s druženjem. Bavite se nekim društvenim sportom, upišite grupne tečajeve aktivnosti u kojoj se niste okušali.

4. PLEŠITE – Može se raditi o tečaju klasičnog, društvenog ili o običnom plesu u discu prilikom večernjeg izlaska, sve je djelotvorno.

5. DOBAR SAN – Nastojte dobro spavati.

6. PRIRODA – Što više boravite u prirodi ili na otvorenom, a ukoliko to nije moguće osvijetlite i redovito prozračujte svoje prostorije.

7. MEDITACIJA – Svaka vrsta opuštanja ili autogenog treninga je više nego dobrodošla.

8. PRAKTICIRAJTE VJERU – Odlazak u crkvu, razgovor sa svećenikom ili drugi oblik prakticiranja vjere dosta pomaže kod potištenosti.

9. SELFHELP LITERATURA – Dobro je čitati knjige koje će vam pomoći izgraditi samopouzdanje, hrabrost, pronaći smisao u životu i sl. prema vlastitom izboru.



10. Možda biste mogli pokušati i s BILJNIM PRIPRAVCIMA. Oni nekad mogu djelovati kao dobar poticaj za povratak energije i volje.

Vrlo brzo možete pripremiti biljni napitak s vinom:

Pomiješajte bosiljak, majčinu dušicu i ružmarin (te biljke možete kupiti u svakoj većoj ljekarni). Dvije žlice mješavine tih biljaka poparite s pola litre zavrela razrijeđena vina. Ostavite da odstoji jedan sat.

Pije se po pola čaše prije i poslije jela.

Ne povećavajte količinu vina jer alkohol ima suprotan učinak i doprinosi lošem osjećaju potičući depresiju.

Alkohol povećava sklonost depresiji


Ljudi koji piju alkohol kako bi se osjećali bolje u stvari samo pogoršavaju svoje stanje i postaju skloniji depresiji.

Prema istraživanju Britanskog instituta za mentalno zdravlje ljudi koji u alkoholu traže lijek protiv tjeskobe, anksioznosti i tuge, na takav način povećavaju rizik obolijevanja od depresije.

Alkohol je samo privremeno rješenje jer oslabljuje neurotransmitere zadužene za reduciranje depresije i tjeskobe. Prekomjernim konzumiranjem alkohola neurotransmiteri će toliko oslabiti da mozak neće biti u mogućnosti spriječiti depresiju.

Prema riječima znanstvenika problem je toliko ozbiljan da bi na etiketama alkoholnih pića trebala pisati napomena da prekomjerno konzumiranje alkohola ozbiljno ugrožava psihičko zdravlje.

Može li depresija biti i dobra za vas?


Nešto novo nude nam znanstvenici vezano uz depresiju. Kažu da definiranje depresije kao bolesti nije uvijek dobro za ljude. U slučajevima kada se radi o potištenosti, a ne ozbiljnoj depresiji, njeno karakteriziranje kao medicinskog stanja može natjerati ljude da postanu pasivni i smanjiti motivaciju za promjenama u životu.

Sada znanstvenici kažu kako postoje prednosti od potištenosti. Kažu kako neraspoloženje i tuga ojačavaju svoje žrtve, te ih osposobljavaju da se bolje nose sa životnim izazovima, a nerijetko tjera na više truda što vodi do većih postignuća.

Ističu kako su neke velike povijesne osobe poput Winstona Churchilla, Abrahama Lincolna, Isaaca Newtona i Beethovena patili od nekog oblika depresije.

Profesor Jerome Wakefield, sa Sveučilišta u New Yorku, autor knjige „Gubitak tuge – kako su liječnici transformirali tugu u depresivni poremećaj“ tvrdi: „Nešto poput depresije što je tako često kod ljudi mora imati svoje pozitivne strane, jer inače ne bi bili toliko opterećeni s njom“. On vjeruje kako tuga ima zaštitnu funkciju, te da pomaže osobama da nauče nešto iz svojih pogrešaka.

„Mislim da je zadatak negativnih emocija da zaustave naše normalno funkcioniranje na trenutak i natjeraju nas da se usredotočimo privremeno na nešto drugo“, dodaje.

jučer se naš rođak u Primoštenu obisija na balkonu, patija je od depresije

to su grozne stvari ...a tako malo treba da se pomogne depresivnim ljudima ...i ja sam jedno vrijeme bila pala u depresiju ...rat ..poslije neimastina...pa operacije ...svasta nesto ...ali uz dobru volju meni dragih ljudi ...uz lijekove ...i najbitnije uz podrsku i razumjevanje meni dragih i bliskih ljudi ...to sam prevazisla ...

odlično, mada ja pravi problem vidim u tome što jako puno depresivnih ljudi ne želi priznati da su u depresiji, ne žele da im se pomogne i ne pričaju o tome, ti si po tome drugačija i uspjela si , svaka ti čast!

nikad nisam pala u depresiju, naravno imala sam trenutke lošeg raspoloženja, al to svi imamo i uvijek se snagom volje i naravno potporom svojih dragih ljudi brzo izvučem iz toga.

da stvar bude gora, prošli tjedan se također objesio tetak od mog frenda, isto u Primoštenu. Ma tamo je nešto u zraku!

blizanka je napisao/la:

to su grozne stvari ...a tako malo treba da se pomogne depresivnim ljudima ...i ja sam jedno vrijeme bila pala u depresiju ...rat ..poslije neimastina...pa operacije ...svasta nesto ...ali uz dobru volju meni dragih ljudi ...uz lijekove ...i najbitnije uz podrsku i razumjevanje meni dragih i bliskih ljudi ...to sam prevazisla ...

ja sam pala u depresiju kad sam imala 14 god. razvodili mi se roditelji, brat bio u sarajevu.. i svašta toga što ne bi sada da pišem, al zahvaljujući dobrim prijateljima i ljudima oko sebe sam sve to prebrodila....

kiki..aimeivana

ja sam po prirodi borac ...dobro uhvati i mene nekad ..ono stanje bas me briga za sve ...zatvaranja u sebe...pitanja zaasto su na mene navalile sve bolesti ...ali sama sebi kazem dosta ...i veliki sam optimista...kad me uhvate te neke teske misli...odmah se necim pocnem zabavljat ...radit...citat...a sad imam vas i odavno...sam prestala piti tablete za smirenje...zato veliko hvala svim mojim virtualnim prijateljima...uz vas se najbolje odmorim i nasmijem....

B. jedan veliki

svaka čast blizanko.. samo tako nastavi i drži se...
zapamti, pravi borac je onaj koji istraje a ti si na dobrom putu...

Svašta mi se u životu mome izdogađalo...ali nikada nisam upala
u depresiju,koliko god me život bio gazio...

Svi smo mi pravi borci i najbolje da počnu doktori propisivati umjesto tih ljekova forume-. Meni je ovo zakon, KAd mi se skupe sran..a po glavi, a ne pomaže šetnja i svakodnevne sitnice samo spomenEM raINY SLADOLED I Prođe me sve. Velika pusa svim vama s kojima se tipkam i ostanite tu. ::

svi mi imamo svoje teške, jako teške trenutke.
treba samo glavu gore i ponosno gazit naprid

Tako je Ajmeivana!

jos uvijek me ne hvata depresija pored vas ... uhvati me nekad mala ljutnja ...na vas...ali to uz pice u kaficu prode...tako me brzo oraspolozite da mi dode da dam oglas u novine za ovaj forum .....

Mene nikad ne hvata depresija ovdje; jel ćemo u Avaz staviti oglas Blizanko! :

Kad me uhvati depresija onda sam nemoguća..neznam se nosit sa depresijom jer sam inaće veseljak...

čini mi se onda kao da se sve urotilo protiv mene...takav dan bi voljela prespavat..jer se zna desit da povrijedim osobe oko sebe, ato mi nije namjera...

zato kad vidite da sam u depri bolje da se maknete od mene...

Normalno je da se svakom desi loš dan, ništa strašno i sasvim normalno!

Pozitivna strana depresije

Mnogi ljudi tijekom života zapadnu u tešku depresiju, no znanstvenici smatraju da za to postoji i logično evolucijsko objašnjenje, jer depresija ima i neke pozitivne učinke.
Depresija se na prvu čini kako evolucijski paradoks. Znanstvenici diljem svijeta procjenjuju da čak 30 do 50 posto ljudi u nekom životnom razdoblju ispunjava psihijatrijske kriterije teške depresije. Kako mozak igra glavnu ulogu u preživljavanju i reprodukciji vrste, evolucijom bi naš mozak trebao postati otporan na takve vrste ''kvarova''.

Mentalni poremećaji bi trebali biti rijetkost, no što je s depresijom?

Odgovor na to pitanje nude dvojica američkih znanstvenika Paul W. Andrews i J. Anderson Thompson, Jr., koji gledaju na depresiju kao na jednu od evolucijskih prednosti.

Depresivni ljudi intenzivno razmišljaju o svojim problemima i teško se koncentriraju na bilo što drugo. Brojne studije su pokazale da je njihov način promišljanja problema jako analitičan. Usredotočeni su na kompleksan problem koji razbijaju na manje dijelove i razmatraju jedan po jedan.

Analitički način razmišljanja zna biti jako produktivan. Kada se problem razbije na dijelove, postaje jasniji.

Tako se pokazalo da depresija blagotvorno djeluje na rješavanje složenih matematičkih zadataka. Ljudi koji su zapali u depresiju dok su rješavali složene probleme na testovima inteligencije imali su bolje rezultate.

Analitički način razmišljanja zahtijeva i niz neprekinutih misli, a depresija utječe na brojne promjene u tijelu koje pomažu ljudima da analiziraju svoj problem bez distrakcija. U dijelu mozga znanom kao ventrolateralni prefrontalni korteks neuroni moraju stalno biti aktivni kako bi se izbjegle bilo kakve smetnje.

I mnogi drugi simptomi depresije, kao što su izolacija i odbijanje hrane, također imaju smisla kad se gledaju iz perspektive u kojoj um želi izbjeći sve smetnje pri analizi problema.

Također se pokazalo da su depresivni ljudi mnogo bolji u rješavanju velikih socijalnih nedoumica. Koncentriranim i analitičnim promišljanjem sposobni su bolje odvagnuti koje su prednosti i mane njihovih odluka i postupaka.
M.L.28.08.2009.

Goran je napisao/la:

Mene nikad ne hvata depresija ovdje; jel ćemo u Avaz staviti oglas Blizanko! :

ocekujte navalu na forum ...stavila i u Avaz..i na oglasnu plocu kod doktora

Citat :

Depresija - nevidljivi ubica!


Oboleli od depresije najčešće ne shvataju da su njihove tegobe zdravstveni problem

Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine miliona ljudi u svietu, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži lekarsku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je izlječiva, ali privoljeti osobu s depresijom na odlazak lekaru, i to još psihijatru,psihologu ili psihoterapeutu u većini je slučajeva mission impossible.


Depresija, kao i svako drugo raspoloženje, proističe iz rada mozga. Razlike između moždane aktivnosti kod depresivnih i kod zdravih ljudi uočljive su na snimcima mozga dobijenih putem uređaja za PET (positron emission tomography, odnosno tomografija pozitronskom emisijom), gde se vidi da je kod depresije, između ostalog, smanjena metabolička aktivnost u levom prednjem režnju mozga. Taj i neki drugi delovi mozga naprosto ostaju izvan pogona, do čega dovodi manjak ili višak određenih materija u mozgu ili smanjen broj nervnih ćelija u centrima za raspoloženje.


Depresiju redovno izaziva kombinacija genetskog nasleđa i uticaja spoljnih okolnosti. Ako je genetska predispozicija za depresiju jaka, bolest može nastati i bez stresnih situacija, to jest i u normalnim životnim okolnostima. Ako je pak čovjek pretrpeo vrlo jak ili dugotrajan stres, može oboleti od depresije i ako nema jaku genetsku predispoziciju za nju.
Kako stres izaziva duševne poremećaje?


Najjednostavniji odgovor je kroz delovanje na mozak. Pretrpimo li stresnu situaciju, u našem organizmu se luče stresni hormoni, štetne materije s razornim delovanjem na sve organe. Kod ljudi s otpornim nervnim sistemom stresni se hormoni luče ređe, manje i kraće. Kod osetljivijih ljudi luče se češće, jače i duže, a stradaju organi:od srca i krvnog sistema, preko želuca i gušterače do mozga. U mozgu stresni hormoni blokiraju djelovanje hormona raspoloženja te ubijaju milione moždanih ćelija. Ako je time pogođen centar za raspoloženje, osoba će manifestovati očeigledni pad raspoloženja - depresije.


Stresne okolnosti koje najčešće izazivaju depresiju:
• gubitak, smrt nekoga ili nečeg važnog, npr. voljene osobe ili kućnog ljubimca
• samoća, odsustvo prijatelja ili ljubavi
• teška bolest (vlastita ili u porodici)
• porođaj, teška trudnoća
• selidba, drastična promjena životnih okolnosti
• siromaštvo, teški uslovi života
• nezaposlenost ili besposlenost
• beskućništvo,
• pretrpljena katastrofa (npr.zemljotres, požar)
• pretrpljeno nasilje (npr. silovanje, razbojništvo, otmica)
• izloženost šikaniranju, zastrašivanju, pretnjama
• sudski proces ili čekanje presude
• zatvor ili čekanje izvršenja presude
Ostali depresogeni faktori:
• manjak dnevnog svetla
• smanjeno kretanje
• nezdrava ishrana
• neki lekovi, steroidi, alkohol, droge
Što treba da znate o depresiji
- depresija je poremećaj u radu delova mozga zaduženih za raspoloženje
- postoji genetska predispozicija obolevanju od depresije
- depresija nije ludilo niti sumanutost
- depresija nije razmaženost ili umišljeno stanje
- depresije se ne možete osloboditi snagom volje ili svesnim naporom
- depresija nije stil života
- depresija nije posledica načina razmišljanja
- ne postoji "neopravdana" ili "bezrazložna" depresija
- od depresije možete oboleti i bez životnih stresova
- protiv depresije delotvorni su lekovi i psihoterapija
- što je depresija teža ili duža, to su lekovi neophodniji od psihoterapije i obrnuto
Kako se oseća depresivna osoba
Osobe koje imaju depresiju svoje stanje nazivaju raznoliko. Mlađi kažu da su "u bedaku". Drugi kažu da su "u komi, dowunu", "u životnoj krizi", da se "osećaju grozno", da je "bolje da ih nema" i slično. Pogledajmo kako se osjeća osoba koja ima depresiju:
• Prvo i osnovno što je muči jeste potištenost, odnosno duboko sniženo raspoloženje (lat. depressio = potištenost). Osoba pogođena depresijom je dakle nesrećna, utučena, tužna, katkad zapravo očajna i bespomoćna.
• Osim što je potištena, pojačano je razdražljiva i osetljiva na stres, prigovore, uvrede, kritike i druge životne nepogodnosti.
• Oseća se usamljeno, napušteno, nevoljeno i suvišno. Iako su joj pažnja i društvo potrebni, gužva joj smeta i čini je teskobnim.
• Tipičan depresivac slabije se koncentriše, bezvoljan je, apatičan, trom i usporen, ništa ga ne veseli i ne motiviše.
• Neke posljedice depresije usko su prepoznatljive na telesnom planu: poremećaj spavanja, apetita i polne moći, brže umaranje i iscrpljivanje, bolovi u raznim delovima tela i opšta nemogućnost ispunjavanja svakodnevnih obaveza.


Samopomoć

Prirodno sredstvo protiv depresije je gospina trava (hypericum perforatum), ali nije preporučljivo kombinovati je s lekovima. Lekovima, ili gospinoj travi, možete dodati vitamine B kompleksa, folacin (takođe vitamin iz skupine B), vitamin C, magnezijum, cink, lecitin, Omega-3 masne kiseline i dr.


Kod blaže depresije možete sebi pomoći antidepresivnim postupcima:
- svakodnevno se kretati i baviti fizičkim vežbama (dokazano imaju antidepresivno dejstvo na mozak)
- izlagati se sunčevom svetlu, prirodnom antidepresivu
- unositi u ishranu više ribe, testenine, ćuretine, piletine, integralnog pirinča, zobenih pahuljica, svežeg voća i povrća; vode i do 10 čaša dnevno


- smanjiti unos alkohola, kofeina i šećera...

Tekst za vas priredila Radmila Grujičić - psiholog

Sa svojom grupom sam imala predavanje o depresiji
i u tom roku dok smo se pripremali ..naučila sam dosta o depresiji
a što mi je najzanimljivije nisam znala da se hormon sreće izlučuje vježbom