Kranijalni živci i njihove funkcije

Kranijalni živci dio su najvažnijeg sustava komunikacije u živčanom sustavu. O živčanim parovima govorimo zato što su dvostruki i nazivaju se kranijalnima jer počinju i završavaju u ovoj koštanoj strukturi.

Premotorni korteks: karakteristike i funkcije
Okcipitalni režanj: struktura i funkcije
Neokortex: struktura i funkcije
Živčani sustav je izuzetno složen. Njegove višestruke veze čine ga jednim od najvažnijih sustava u našem tijelu. U ovom ćemo članku govoriti o njegovom najvažnijem elementu: kranijalnim živcima.

Parovi kranijalnih živaca počinju u bazi lubanje i preko rupa u samoj lubanji dosežu ciljna područja. Na taj način komuniciraju s perifernim područjima. Govorimo o parovima jer postoji živac na svakoj strani mozga. U desnoj hemisferi ima dvanaest živaca, a u lijevoj dvanaest.

Klasifikacija kranijalnih živaca
Kranijalne živce možemo klasificirati na različite načine:

Prema njihovoj funkciji

Motorni kranijalni živci : to su kranijalni živci povezani s pokretljivošću oka: tri, četiri i pet; i kranijalni živci povezani s pokretima jezika i vrata: deset i dvanaest.
Osjetljivi kranijalni živci : jedan, dva i osam.
Mješoviti kranijalni živci : pet, sedam, devet i deset.
Parasimpatički kranijalni živci : tri, sedam.

Na temelju njihovog položaja

Neki su smješteni iznad mozga (parovi jedan i dva); drugi se nalaze u gornjem dijelu stabljike mozga (parovi tri i četiri); ostali se nalaze u donjem dijelu obdužnice medule (parovi devet, deset, jedanaest i dvanaest).

Prema Marku F. Bearu, Barryu W. Connorsu i Michaelu A. Paradisu, autorima knjige Neuroznanosti. Istražujući mozak , prva dva kranijalna živca dio su središnjeg živčanog sustava, a druga, koja se smatraju spinalnim živcima, perifernog živčanog sustava: "[...] u smislu da sadrže aksone perifernog živčanog sustava". Međutim, svaki živac sastoji se od vlakana koja obavljaju različite funkcije.

Shema kranijalnih živaca
Kranijalni živci i njihove funkcije
Prvi par kranijalnih živaca
Vrste aksona: senzorni

To je najkraći par kranijalnih živaca, jer je ciljno područje blizu područja mozga od kojeg odlaze. Nazivaju ih i mirisnim živcima, a kao što naziv govori, odgovorni su za prijenos informacija o živcima koji se odnose na miris.

Drugi par
Vrste aksona: senzorni

Ovaj par nastaje u diencefalonu. Kao i prethodni par, ima aferentna vlakna, što znači da provode živčane impulse iz osjetilnih organa do središnjeg živčanog sustava. Njegova je funkcija prenošenje vizualnih informacija.

Treći par
Vrste aksona: motorno-somatski i motorično-visceralni

Naziva se i parom okulomotornih živaca. Odgovorna je za kretanje očiju i kapka. Nadalje, utječe na parasimpatičku kontrolu veličine zjenice.

Četvrti par
Vrste aksona: somatsko-motorni.

Četvrti par potječe iz srednjeg mozga. Također se naziva trohlearni živac ili patetični živac. Bavi se pokretom očiju . Konkretno, šalje signale gornjem kosom mišiću oka.

Peti par
Vrste aksona: somatsko-senzorne i motoričko-somatske.

Poznat je kao trigeminalni živac . Predstavlja motoričke i senzorne funkcije. Na motoričkoj razini šalje naloge mišićima odgovornim za žvakanje; na osjetilnoj razini, on prikuplja proprioceptivne informacije iz usta i lica i one koje dolaze iz dodira.

Šesti par
Vrste aksona: somatsko-motorni.

Razgovarajmo o otečenom živcu. Odgovorno je za pokrete otmičara, odnosno one zbog kojih se oko kreće prema suprotnoj strani nosa.

Sedmi par
Vrste aksona: somatsko-senzorne i motoričko-somatske.

Poznat i kao facijalni živac. Odgovorna je za pokrete mišića koji određuju izraz lica i osjećaj okusa u dvije prednje trećine jezika. Također šalje naloge suznim i žlijezdama slinovnicama.

Osmi par
Vrste aksona: senzorni.

To je vestibulokohlearni živac. Bavi se sluhom i ravnotežom. On prima informacije o onome što čujemo i položaju u kojem se nalazimo.

Deveti par kranijalnih živaca
Vrste aksona: motorno-somatski, motorično-visceralni, senzorni i visceralno-senzorni.

Također se naziva glosofaringealni živac. To je mješoviti živac i iz njegovog imena mogli bismo zaključiti neke njegove funkcije. Među njima izdvajamo:

Kretanje mišića grla.
Parasimpatička kontrola pljuvačnih žlijezda.
Otkrivanje promjena krvnog tlaka u aorti.
Osjetilo okusa, u stražnjoj trećini jezika.
Žena drži ruku na vratu
Deseti par
Vrste aksona: visceralni motori

Također se naziva vagusni živac . Odgovorna je za parasimpatičku kontrolu srca, pluća, trbuha i osjet visceralne boli. Kontrolira kretanje mišića grla i prima informacije o ukusu.

Jedanaesti par
Vrste aksona: somatsko-motorni

Zove se pomoćni spinalni živac. Upravlja pokretima mišića grla i vrata.

Dvanaesti par kranijalnih živaca
Vrste aksona: somatsko-motorni

To je hipoglosalni živac. Sudjeluje u akciji gutanja i  odgovoran je za pokret jezika zajedno s devetim i desetim parom kranijalnih živaca. Zahvaljujući ovom živcu, možemo gutati optimalno.

Svako oštećenje kranijalnih živaca može uzrokovati probleme našem preživljavanju ili radu našeg tijela. Konkretno, mogu se pojaviti neurološki problemi.

Nadamo se da ćete zahvaljujući ovom kratkom izletu imati priliku dobiti više informacija o tim strukturama tako bitnim za funkcioniranje našeg tijela.


izvor