Izolarni korteks: učenje iz boli

Ono što ne ubija, ojačava", rekli su mudraci. Iza etičkog aspekta poslovica izražava ideju: informacije koje prate bol pružaju intenzivnije i trajnije predaje. Ali kako se to događa u mozgu?

Premotorni korteks: karakteristike i funkcije
Okcipitalni režanj: struktura i funkcije
Neokortex: struktura i funkcije
Čega se najviše sjećamo iz djetinjstva, prvih bombona koje smo okusili ili prvog kaznenog djela u školi? Gotovo svi bi se odlučili za drugu. Čini se, zapravo, jasno da događaji koji su nanijeli najviše boli nekako ostaju jasni u sjećanju. Neke nedavne studije identificiraju medijatora ovog averzivnog učenja u moždanom korteksu - području odgovornom za obradu boli .

Neuroznanosti su uspjele, zahvaljujući ovoj istraživačkoj studiji , još jednom dodijeliti neke neuroanatomske temelje mentalnim procesima koje smo već razvili i koji su već definirani.

Povezanost obrade bolnih iskustava i učenja koja proizlaze iz tih negativnih iskustava temelji se na insuli ; u dubini bočne površine mozga, u utoru koji razdvaja inferiorni parietalni i temporalni kortiks.

Silviova bočna pukotina naziv je brazde koja odvaja temporalni korteks od inferiornog parietalnog korteksa u mozgu.

Uznemirena djevojka: otočni korteks i osjećaji
Važnost učenja koje proizlazi iz boli
Evolucija nam je osigurala učinkovit mehanizam preživljavanja: takozvano učenje prijetnji. Ova vrsta učenja uvelike je povezana s opstankom naše vrste; Pored naših, ovaj resurs imaju i druge vrste koje im pruža njihov živčani sustav.

Instinkt očuvanja ovog mehanizma pripisuje se činjenici da smo zahvaljujući ovom učenju u stanju izbjeći buduće situacije koje bi nam mogle nanijeti štetu ili bol, na temelju prethodnih i sličnih događaja koji su nam nanijeli štetu. U određenom smislu, to bi nam pomoglo da ne padnemo u iste pogreške.

Dakle, udaranje nogom o stol odmah izaziva dosadnu oštru bol koja će ostaviti jasan nauk: da bi se u budućnosti izbjegli takvi bolovi, bit će potrebno izbjeći ponovno udaranje o stol.

Uloga moždanog korteksa
Znanstvenici su se dugo pitali što bi moglo biti područje mozga odgovorno za slanje alarma na druga područja mozga u slučaju boli i za aktiviranje učenja s odbojnošću ili prijetnjama. Odavno je poznato da je amigdala bila važna u ovom procesu učenja , ali neke veze koje treba utvrditi još uvijek nedostaju.

A to je zato što koliko god amigdala surađivala u ovom obliku učenja emocionalnom evaluacijom primljenih podražaja, ostalo je razotkriti koja je regija sposobna - kao i dirigent orkestra - okupiti sve moždane procese koji su uključeni u razradu. smisleno i integrirano učenje.

Na kraju se otočni korteks, kompaktno presavijen prema unutrašnjosti bočnog umora mozga, pojavio kao odgovoran za prijenos signala upozorenja vezanih za štetna iskustva. Iako su postojali dokazi o povezanosti neurona amigdale i otočnih neurona, njihova funkcija gotovo nije bila predmet proučavanja.

Tradicionalno se sposobnost dekodiranja osjećaja prema našem tijelu pripisuje otočnom korteksu.

U gore navedenim istraživanjima, miševi su odabrani kao eksperimentalni zamorci s obzirom na sličnosti između njihovih otočnih i ljudskih korteksa. Istraživači su otkrili da su prekinuli otočni korteks glodavaca tijekom averzivnog učenja izgubili praktički svaki strah u odnosu na buduće bolne događaje.

I ne samo to: primijećeno je i da je u tim okolnostima zamorci pretrpio smanjenje svoje sposobnosti učenja iz bolnog iskustva.

Mi smo ono što opetovano radimo. Stoga izvrsnost nije akcija, već navika.

-Aristotele-

Izolarni korteks i osnovne emocije
Dokazano je da insola igra važnu ulogu, osim iskustva boli, i u iskustvu velikog broja elementarnih emocija , poput ljubavi, mržnje, nezadovoljstva, straha, tuge i sreća . Sa anatomskog stajališta, insula je smještena na točnoj točki gdje se prepliću dva fenomena, posebno:

Informacije vezane za stanje tijela, u različitim fazama emocionalne obrade.
Nekoliko kognitivnih procesa višeg reda.
U ovom se području, dakle, mjeri povezanost između tjelesnih promjena - uzrokovanih emocionalnim stanjima - i promjena u vezi s načinom na koji se ta iskustva doživljavaju kvalitativno i subjektivno. Da zaključimo: otočni korteks obavještava naš mozak o stanju tijela.

Što nam pokazuju ta nedavna otkrića
Kao što je već spomenuto, ustanovljeno je da, osim što obavještava mozak o stanju našeg tijela, otočni korteks može slati snažne signale upozorenja u druge regije mozga, uključene u stvaranje sjećanja na neugodne ili bolne događaje.

Pretpostavljeno je da su neuroni insule odgovorni za subjektivnu percepciju boli, pa bi bili odgovorni i za dodatne osjećaje nezadovoljstva nakon doživljenih bolnih događaja. Svojim funkcioniranjem oštrijski korteks potaknuo bi druga područja mozga da ispune istu funkciju u procesu odbojnosti učenja.

Izolarni korteks
Mozudne veze i psihijatrijski poremećaji
Iz toga proizlazi da djelovanje insule značajno utječe na fenomene cerebralne povezanosti , u različitim područjima. Ovaj nalaz također potvrđuje ideju da je "defektna" aktivnost ovog kortikalnog područja povezana s raznim psihijatrijskim bolestima.

Dakle, studije ovog tipa, koje kombiniraju mehanizme neuronske povezanosti i plastičnosti s mehanizmima kodiranja cerebralne boli, u budućnosti mogu poslužiti kao osnova za formulaciju novih psihijatrijskih pristupa. U tom bi smislu mogli dobiti brojne prednosti, posebice s obzirom na post-traumatski stresni poremećaj i anksiozne poremećaje.


izvor