Povijest seksa u domaćem filmu: Počelo u štali na selu uz djecu koja gledaju

Sedamdesetih su se u filmu skidale šekspirijanske glumice koje su nosile repertoare nacionalnih kazališnih kuća

Stari, ti snimaj i ne prekidaj, što god da se dešava, rekao je Tom Gotovac 27-godišnjem kamermanu. Potom se razodjenuo i legao u krevet pored svoje djevojke Željke.

Počeli su se maziti. Ubrzo je snimatelj primijetio Tomovu erekciju, a nekoliko trenutaka poslije njegova kamera u krupnom planu je dokumentirala prvu penetraciju u povijesti domaće kinematografije. Materijal je dobio sarkastičan i provokativan naslov "Obiteljski film2".



Mladi je kamerman desetak godina poslije snimio nekoliko nezaboravnih domaćih djela te nedavno napisao Tomovu biografiju. Njegovo ime je Slobodan Šijan koji je režirao klasike "Maratonci trče počasni krug" i "Ko to tamo peva".

Tom Gotovac djelova je među filmašima crnog vala, grupe redatelja koji su se krajem šezdestih i početkom sedamdesetih pobunili protiv gerontokracije "old school partijanera", a erotika im je služila kao subverzija. Seks i politika bili su dobitna kombinacija.

"To je iritiralo režim. Sa seksom su se državni fenomenolozi mogli sprdati, s političkim provokacijama baš i ne. Seks je pomagao da publika lakše prihvati političke oštrice", objašnjava filmski kritičar Nenad Polimac.

Pothvati filmaša "crnog vala" nisu prošli nekažnjeno. Najgore je prošao Laza Ristovski, koji je tri godine odležao u zatvoru zbog kadrova u filmu "Plastični Isus" iz 1971. gdje u isti kontekst stavlja nacistički i titoistički režim. Glavnu ulogu igrao je – Tom Gotovac



"Cilj filmske erotike bilo je političko oslobođenje. Bila je to umjetnost koja je preispitivala režim. Suptilna erotika važna je za odgoj nacije. Bez kvalitetne erotike i seksa na filmu, nema ni slobode", tvrdi povjesničar filma Danijel Rafaelić i navodi Milenu Dravić koja u Makavejevim "Misterijama organizma" na ulici vrišti: "Jebite seee!", kao simboličan krik za oslobođenje od političke represije.

"Crni val bio je fasciniran Balkanom, prostorom u kojem gospodare divlje strasti. Razum je isključen, vlada pirovanje. Poslije će to od njih preuzeti Emir Kusturica i stvoriti predmet pozitivne fascinacije. Za crnovalovce je to bio dio njihove kritike komunizma. Seks je prikazivan kao brutalan, skaredan i odbojan, kao dio razularene balkanske muškosti ljudi kojima su nasilje i iracionalnost ugrađeni u mentalitet", objašnjava kritičar Jurica Pavičić.

Teoretičar Tomislav Longinović taj će model lika nazvati "balkan wild man". Balkan boy, rođen u crnom valu, nešto poslije postat će domaći pandan američkom kauboju; dobri divljak superiorne balkanske rase, duhovit i prostodušan dasa koji vadi onu stvar češće nego njegovi američki kolege revolvere.



Enciklopedijski primjerci Homo balcanicusa su Rade Šerbedžija i Miki Manojlović. Mit o balkan boyu je potkraj osamdesetih srušio Bata Živojinović u filmu "Štefica Cvek u raljama života".

Sedamdesete i osamdesete bile su najplodnije razdoblje za erotiku. Tada su nastali najljepši erotski filmovi, a pred kamerama su se skidale šekspirijanske glumice koje su istodobno nosile repertoare nacionalnih kazališnih kuća poput Mire Furlan i Ene Begović.

Ljubav na selu, u štali ili kukuruzištu

U filmskom stvaralaštvu bivše države ljubav je često na selu – na sijenu, u kukuruzištu, štali ili u samotnoj kolibi. Ima i voajersku crtu pa bludne radnje nerijetko krišom promatraju djeca ili začuđeni seljani.

Balkan boy se prema ženi odnosi (s)eksploatatorski. Ona se prikazuje kao svojina, slaba glupača laka morala, sisati ukras glavnom junaku ili nešto što on 'kresne' onako, usput. Spolna neravnopravnost krasi većinu domaćih klasika.

"Obnažene grudi simbol su kinematografije u bivšoj državi. Ljudi su katkad išli u kina samo kako bi vidjeli svoju omiljenu glumicu golu", kaže Rafaelić.

Čest motiv je surov, prisilan seks

U kolektivnu svijest nacije najviše su se urezala predivna, naga tijela Ene Begović u Zafranovićevom "Padu Italije" (1981.) i Ksenije Pajić u "Oficiru s ružom" Dejana Šorka (1987.).

Vrlo čest motiv domaćih filmova je surov, prisilan seks. Hrvatski film razdjevičen je grubo, scenom silovanja u "Lisicama" Krste Papića 1969. godine. Na seoskom imanju u Zagori lokalni moćnik Andrija ugrabi priliku kad nitko ne gleda, te siluje mladenku Višnju.

Danas je situacija pomalo razočaravajuća. Erotika je prisutna, ali je loše režirana i gotovo negledljiva. Najgori primjer je na silu kontroverzan omnibus "7sex7", dok je najnovije sablasno loše erotsko ostvarenje seks Judite Franković i Bojana Navojca u drugoj sezoni serije "Počivali u miru".

Promjena stiže s mladim redateljicama

Možda najbesmislenijom scenom seksa može se podičiti film Rajka Grlića "Neka to ostane među nama", gdje Miki Manojlović na Badnjak navaljuje na prodavačicu borova Ninu Ivanišin i usput joj recitira Gundulićeve stihove o slobodi.

No, postoje naznake kako bi se to moglo promijeniti. Sedma umjetnost, nekada rezervirana za "velike dečke" u Hrvatskoj trenutno proživljava ono je Jurica Pavičić nazvao "gender obratom".

"Prva promjena poimanja erotike događa se devedesetih. U sklopu opće rekonzervatizacije seks nestaje, a dominira spoj žena-majka-Gospa-domovina. U filmu devedesetih ispada sa samo negativci (Srbi) imaju libido. Prije desetak godina došlo je druge promjene. Ono što je karakteristično za najmlađi hrvatski film pojava je seksualnosti kao važne teme, ona je ženska ili homoseksualna. Filmovi autorica kao što su Hana Jušić, Lana Kosovac ili Jasna Nanut seksom se bave jako rafinirano. No zasad je to uočljivo u kratkom metru, mlade redateljice tek trebaju snimiti svoje dugometražne filmove. Tko zna, možda je to početak hrvatskog seksualnog proljeća."

Autor: Mia Mitrović

express.hr