Male tajne velikih majstora biovrtlarenja!

Životna aktivnost biljaka odvija se pod utjecajem vanjske sredine, pod kojom se podrazumijevaju klima, litološka podloga i tlo kao abiotski čimbenici, te životinje i čovjek kao biotski čimbenici.
Ekološki čimbenici su u prirodi dinamični, promjenjivi i uzajamno povezani. Za razliku od prirodnih ekosustava, čovjek neprekidno utječe na biljne zajednice uzgojnih biljaka koje koristi za podmirenje svojih potreba, kao i na zemljište, mijenjajući ih i prilagođavajući ih svojoj potrebi.

Orezivanje korijena
Ako se voćke previše granaju, u podnožju debla odreže se jedan ili dva velika korijena. Tako nadziremo njihov rast i bolje kontroliramo razvoj, a mladice će potjerati cvjetne pupove.

Kako ukloniti plijesan s gomolja i lukovica?
Plijesan koja napada gomolje i lukovice, javlja se zbog viška vlage u zemlji. Kako bi se iskorijenila, na zaražena mjesta posipa se biljni ugljen u prahu. Ako zaraženo korijenje ima tendenciju truljenja, ugljen se može pomiješati sa zemljom iz lonca.

Premaz za drveće
Na deblima se često javljaju rane koje se mogu inficirati ili privući razne nametnike. Da rez ili ogrebotina ne bi narušili zdravlje drveta, napravi se premaz od mekane ilovače, životinjskoga gnojiva i pijeska, u jednakom omjeru i njime premažu grane, debla i pupoljci. Ako je drveće puno, smjesa se može pripraviti od 80 % pijeska i 20 % životinjskog gnojiva. Ovaj je premaz dobro koristiti u jesen, nakon otpadanja lišća, krajem zime ili početkom proljeća.

Kako metvicu zaštititi od hladnoće?
Da bi se listovi metvice zaštitili od zime, treba ju prekriti drvenom piljevinom, tako mraz na nju neće puno utjecati. U slučaju da snažan vjetar odnese piljevinu s biljke, treba ponoviti postupak.

Kako se riješiti gusjenice poriluka?
Postoje različita sredstva protiv ovog nametnika koji se razvija iz jajašaca koja ljeti jedna vrsta leptira polaže u listove poriluka. Poriluk ćemo zaštititi tako da biljku na nekoliko dana izložimo suncu i zatim ju presadimo. Po želji ju možemo odrezati ispod mjesta koje su napale gusjenice jer će poriluk vrlo brzo ponovno narasti. Može se zaliti i otopinom crnog sapuna. Ako se zajedno uzgajaju poriluk i mrkva, te će se dvije vrste međusobno štititi od nametnika koji ih napadaju.

Kako djelotvorno prorijediti mrkvu tijekom uzgoja?
Kada se sije mrkva, doda se jedna četvrtina sjemenja rotkvice. Rotkvice rastu puno brže i njihovo će pobiranje poslužiti za prorjeđivanje i osloboditi nas iscrpljujućeg i dosadnog posla.

Osnaživanje vrtnih biljaka
Biljke najviše osnažuje Sunčeva svjetlost. Ako biljke sporo rastu i listovi jako venu, potrebno je osigurati da vrt bude dovoljno osunčan. S druge strane, važno je imati na umu da zadržavanjem biljnog soka u određenim dijelovima biljke ona postaje snažnija, tako da orezivanje ili naginjanje nekih grana može biti od velike pomoći. Ako je neka grana znatno oslabila, zahtijevat će puno češće orezivanje od susjednih grana. Orezivanje iznad pupoljaka omogućiti će zaustavljanje biljnog soka i spriječiti mjegovo otjecanje.
Kako se riješiti krumpirove zlatice?
Najbolji način je među krumpir posijati kamilicu. Izlučevine korijena kamilice odbijaju zlatice i spriječavaju polaganje jajašca na listove krumpira.

Kako zimi sačuvati korijenje?
Mrkva, cikla, bijela repa, pastrnjak i rotkva ne mogu zimi ostati u zemlji, već se čuvaju u trapovima. Određene vrste zahtijevaju prethodnu pripremu: mrkva se reže u visini vrata korijena, a cikli se odrežu vrhovi. Da bismo pripremili trap ili silos, iskopamo rupu dubine 50 cm, pazeći da dno bude malo nagnuto. Širina rupe ovisit će o količini povrća koje želimo skladištiti.
Na zakošeno dno rupe postavlja se podloga od granja, pijeska i slame. Nakon toga se korijenje prekriva pijeskom i zemljom te većom količinom slame, što će ga štititi od hladnoće. Ako rupa nije natkrivena, dovoljno ju je pokriri metalnom ili plastičnom pločom kako bismo ju zaštitili od kiše. Ako je zemlja precrna, na krajevima treba napraviti cjevovod za prozračivanje ili dimnjak od snopa granja.

Zamjena za sintetički proizvedene hormone rasta
Na tržištu možemo pronaći velik broj proizvoda na bazi umjetnih hormona koji uspješno potiču rast reznica. No, kao što pretpostavljamo, primjena sintetičkih proizvoda suprostavlja se duhu biodinamičke agrikulture. Ništa nas ne sprječava da koristimo te preparate, iako postoje neki drugi poput guana u prahu ili fermentiranog soka od koprive, koji daju izvrsne rezultate. Postupak je vrlo jednostavan: dovoljno je umočiti kraj reznice u tekućinu od koprive i zatim u guano u prahu. Nakon toga se reznica posadi i zalije malom količinom tekućine od koprive.

Zaštita od hrušta
Njegova ličinka grčica katkad uništava gredice sa salatom i jagodama. Rješavamo ih se tako da srušimo odrasle primjerke s drveća i zamotamo ostatke u prljavu vunenu krpu.

Zamke za golaće i puževe s kućicom
Golaći i ostali puževi noćne su životinje pa nije lako otkriti njihovu prisutnost u vrtu. Ako ne spriječimo njihov dolazak, možemo ih hvatati rukama i baciti daleko izvan vrta. Dovoljno je pronaći mjesto koje pustoše i osvijetliti ga. Nije ih teško otkriti kako kriomice pužu oko biljaka i starih zidova. Ako ne volite noćne izlete u vrt, možete upotrijebiti pivske zamke. Dubok tanjur napunjen pivom postaviti u zemlju tako da mu rub bude u razini s tlom.
Slijedećeg dana pokupiti uhvaćene puževe i odnijeti ih iz vrta. Ako je najezda puževa neuobičajeno velika, može se postaviti kora limuna ili grejpa na tlo tako da je odrezani dio okrenut prema zemlji. Ubrzo ćete vidjeti kako se okupljaju ispod nje da se zaštite od svjetla. Potrebno ih je samo sakupiti i ukloniti iz vrta.

Kako se riješiti napada gusjenica
Pošast gusjenica jedna je od najvećih opasnosti s kojom se susreće biovrtlar. Njihovo je djelovanje pogubno jer mala količina ličinki može uništiti biljku za nešto duže od jedne noći. Preventivni postupci nisu uvijek djelotvorni te je potrebna stalna briga. Kada vidimo prve uništene listove (u nekim slučajevima ostaju samo žile), moramo se riješiti gusjenica. Ako je napad sporadičan, uklanjamo ih rukama, ako je masovan treba pribjeći posebnim sredstvima. Nisu sve gusjenice štetne. Neke se vrlo brzo pretvaraju u leptire tako da ih možemo lako kontrolirati, šteta koju čine je minimalna.

Orezivanje
Poput svih živih bića, i biljke se neprestano mijenjaju i rastu. Orezivanje omogućava kontrolu i usmjeravanje njihova rasta: utječe na cvjetanje i rađanje plodova (velik broj drveća i grmova dobro reagira nakon niskog orezivanja), omogućava uravnoteženje strukture orezivanjem slabih stabljika i grana i prorjeđivanjem gusto razgranatih biljaka; smanjuje opasnost od narušavanja zdravlja biljke jer se prorjeđuje sredina radi boljeg osvjetljavanja i prozračivanja i uklanjaju se osušene i uvenule grane kako se ne bi pojavile bolesti i zaraze. Isprepletene su grane najopasnije jer mogu prouzrokovati rane koje su opasne za zdravlje biljke.

Nadziranje korova
Raznovrsni korov može se držati pod kontrolom bez primjene kemijskih sredstava. Ako je trava visoka, treba uhvatiti stabljiku što bliže tlu i isčupati biljku jednim potezom, zajedno s korijenom. Biljke snažnog korijenja treba odrezati nožem i na odrezano mjesto posuti malo kuhinjske soli kako bismo spriječili njezin ponovni rast. To je djelotvoran postupak pri održavanju dijelova vrta na kojima biljke rastu između popločanih mjesta.

Gujavice ili vrtne gliste
Svaki biovrtlar i poljoprivrednik cijeni gliste ili gujavice. Što ima više glista, tlo postaje prozračnije i stvara se sve više humusa koji obogaćuje tlo.
Kako izbjeći mrave u kompostu
Tijekom razgradnje komposta, biokompostište jako privlači mrave zbog proizvodnje velike količine hranjivih tvari i topline. Kako bismo izbjegli nastanjivanje mrava u kompostu, potrebno je posaditi dragoljub i nekoliko grmova lavande. Ta je kombinacija dobra prirodna zaštita.

Kako zaštititi jagode od puževa
Puževi su najveći neprijatelji jagoda. Da bismo spriječili njihovo pustošenje, jagode treba posaditi na malč od slame ili drvene strugotine. Puževi ne podnose njihovu hrapavost i oštre rubove. Da bi zaštita bila potpuna, jagode moraju biti što čišće, tlo stalno vlažno, a humus redovito obnavljan.

Kako izbjeći obliće ili nematode
Oblići su mikroskopske, prozirne životinjice nalik glistama, veličine nekoliko milimetara koje napadaju mnoge vrtne biljke kao što su gomoljike, jagode ili ribiz. Mogu se uništiti raznim proizvodima koji istovremeno jako uništavaju zaražene biljke i tlo. Često se sade određene vrste koje tjeraju obliće, kao što su kadofoca i hibridi helenija te gailardije.

Otopina od zelenog sapuna protiv lisnih uši
Otopi se 150 do 300 g zelenog sapuna u 10 litara tople vode. Prije nego što se potpuno ohladi, poliju se zaražena mjesta. Na nama je da eksperimentiramo i donosimo vlastite zaključke.

Foto: depositphotos.com
Tekst: agroklub