Biodinamički vrt: Uzgojite raznolike biljke na istom nekultiviranom tlu za dobrobit okoliša

Dvadesetih godina prošloga stoljeća skupina poljoprivrednika zabrinutih zbog ugroženog zdravlja tla, biljki i životinja potražila je savjete Rudolfa Steinera, poznatog antropozofa i čovjeka koji je čitav život posvetio istraživanju sila prirode.
Tako su začeti glavni principi biodinamičkog uzgoja i vrtlarstva - jedinstvenog pristupa agrikulturi koji povezuje ekologiju poljoprivrednih organizama s čitavim svemirom.
Otada se taj pristup stalno razvija, a najviše su ga razradili Marija i Matthias K. Thun.
Cilj biodinamike je od poljoprivrednoga gospodarstva stvoriti samoodrživi organizam.

Biološki i dinamički procesi uzgoja biljaka

Biodinamička poljoprivreda sastoji se od bioloških procesa koji uključuju zelena gnojiva, zatravljivanje, kompostiranje, kompatibilnost biljaka, integriranje usjeva i stoke, oranje i kultiviranje zemlje.
Također uključuje specijalne kompostne pripravke, posebne folijarne sprejeve, sadnju po kalendaru, zaštitu od nametnika, homeopatiju i radioniku.
Biljna raznolikost je vrlo bitna u biodinamičkom uzgoju.
Ova metoda dopušta raznolikim biljkama da rastu i na nekultiviranom tlu.
Raznolikost se dobije miješanjem usjeva, čime se postiže međusobno podupiranje biljaka.
Naprimjer, ako jednoj biljci nedostaje određenog nutrijenta u tlu, kompatibilna biljka joj ga nadoknađuje.
Dok konvencionalna poljoprivreda uzgaja jednu kulturu više godina na istom tlu, u biodinamičkoj je poljoprivredi mijenjanje plodoreda i životinjskih vrsta jedna od osnovnih prednosti.
Biodinamička poljoprivreda smatra da se jednogodišnje biljke ne smiju saditi na istom mjestu više od dvije godine za redom.
Mijenjanje usjeva, sa zatravljivanjem i zelenim gnojivima, daje zdravlje tlu, uništava parazite i kontrolira korov i nametnike.

Kompostiranje – esencija zdravog tla

Kompostiranje je ključ biodinamičke poljoprivrede i izvor zdravog tla, jer reciklirana gnojiva i organski otpad u kompostnoj hrpi stvaraju vitalan humus.
Tijekom gnojenja polja humus stabilizira nitrogen u tlu, esencijalan za produktivnost usjeva.
Postoji devet homeopatskih pripravaka temeljenih na životinjskim, biljnim i mineralnim gnojivima.
Svi su razrijeđeni u sprejevima i koriste se za homeopatsko tretiranje komposta, tla i bilja. Taj se proces naziva dinamizacija.
Istraživanje sa Sveučilišta Washington State utvrdilo je da biodinamički preparati doista djeluju u homeopatskim količinama, koje se kreću od otprilike dva mililitra na sedam do deset tona komposta.

Horoskop pomaže u uzgoju

I zadnje, ali ne i najmanje važno su životne sile.
Biodinamička poljoprivreda izdvaja se od drugih vrsta poljoprivrede zbog orijentacije na duhovnost i astrologiju.
Osim spiritualnog fokusa, cilj joj je i razvijanje humanosti te je u službi opće dobrobiti ljudi, biljaka i životinja.
Mjesečevi i astrološki ciklusi utječu na održavanje svih poljoprivrednih radova počevši od sjetve do berbe i prerade plodova, te pripreme biodinamičkih preparata.

Primjeri iz Mjesečevog sjetvenog kalendara:
- Krumpir se ne sadi kada je mlad Mjesec, jer bi se sav pretvorio u zelenilo, već kada je posljednja četvrt, da bi tjerao u zemlju.
- Ako se kupus sadi kada je mlad Mjesec, bit će ga dovoljno i za ljude i za životinje.
- Jabuke se sade kada je Mlađak.

Isplativost ovakve sjetve dokazuje i istraživanje s Poljoprivrednog sveučilišta u Nizozemskoj.
Sjeme gorušice uzeto s biljaka koje su i prethodne godine bile sijane po Mjesečevom kalendaru dalo je urod veći za 30% od ostalih biljaka u istraživanju.
Biodinamička gospodarstva imaju i socijalnu komponentu, jer sa svojim proizvodima često sudjeluju u lokalnim razmjenama, povezivanju zajednice te podizanju svijesti o zdravoj hrani i suživotu s prirodom.

Kvaliteta uzgoja u biodinamičkoj poljoprivredi

Jedan od glavnih razloga ovakvog uzgoja su nutritivno bogatije namirnice u usporedbi s onima iz konvencionalnog uzgoja.
Doktor John Reganold sa Sveučilišta Washington State je objavio studiju koja je pokazala da biodinamičke farme po fizičkim, biološkim i kemijskim svojstvima nadmašuju konvencionalne farme, iako su financijski jednako zahtjevni.
Slične ishode dale su i druge studije.
Biodinamičke su farme otpornije na vremenske nepogode i energetski su učinkovitije, a sve više dobivaju na važnosti zbog klimatskih promjena, energetskih nestašica te rasta populacije.
Više o biodinamičnom uzgoju možete saznati iz stručne literature (Rudolf Steiner, Poljoprivredni tečaj: Duhovnoznanstvene osnove za napredak poljoprivrede, Sjetveni priručnik Marie Thun itd).
Također, možete posjetiti biodinamičku farmu i povezati se s biodinamičkim poljoprivrednicima.

Glavni principi biodinamičkog uzgoja:
biljna raznolikost
plodored
životinjski svijet
kompostiranje
homeopatska rješenja
životne sile





Izvor