Svijetu prijeti glad, pala proizvodnja

Da bi se zadovoljile potrebe rastućeg stanovništva, svjetska poljoprivredna proizvodnja bi do 2050. godine morala da se poveća za 60 odsto.

Međutim, taj rast bi trebalo da se ostvari "na održiviji način" nego dosad, saopštile su Organizacija UN za hranu i poljoprivredu i organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.

"Biće to uglavnom pitanje produktivnosti" istakao je direktor OECD-a Anhel Gurija upozoravajući da će povećanje obradivih površina biti skromno.

Gurija je napomenuo da je u pitanju znatan izazov jer su izvori kojima se raspolaže ograničeni, a ljudski rod u prošlosti nije bio pretjerano pažljiv u obrađivanju zemljišta, tako da se čak četvrtina današnjih poljoprivrednih površina smatra "veoma degradiranim" uslijed neumjerene eksploatacije.

"Ne možemo da povećamo proizvodnju prema modelu iz prošlosti. Moramo da povećamo produktivnost na održiviji način, naročito u zemljama u razvoju i na posjedima malih poljoprivrednika" napomenuo je direktor FAO Gracijano da Silva.

Šefovi dvije organizacije naglašavaju da će, kao i dosad, najveći rast proizvodnje hrane u nastupajućim decenijama da se ostvaruje u zemljama u razvoju, ali da neće biti tako izrazit kao posljednjih godina.

Najveći potencijal poljoprivrednog rasta će i dalje imati južnoameričke i karipske zemlje, kao i država Podsaharske Afrike. Svjetska poljoprivredna proizvodnja je posljednjih decenija rasla stopom od dva odsto godišnje, ali će se narednih godina taj rast usporiti na 1,7 odsto.

Najveći potencijal poljoprivrednog rasta će i dalje imati južnoameričke i karipske zemlje, kao i država Podsaharske Afrike.

Svjetska poljoprivredna proizvodnja je posljednjih decenija rasla stopom od dva odsto godišnje, ali će se narednih godina taj rast usporiti na 1,7 odsto.

Uprkos takvom usporavanju, porast proizvodnje hrane bi trebalo da nadmaši demografski rast, pa bi poljoprivredna produkcija po stanovniku Planete trebalo da se povećava za 0,7 odsto godišnje.

U kalkulacijama FAO i OECD-a, međutim, nije uzet u obzir brzi rast na sektoru biogoriva, u globalnoj proizvodnji bioetanola i biodizela.

Direktor FAO ističe činjenicu da je indeks cijena hrane ove organizacije u posljednja tri mjeseca stalno opadao i da je u junu bio za 12 odsto niži nego u istom mjesecu 2011.

"Još smo, međutim, suočeni s nestabilnošću. Preliminarni podaci ukazuju da bi indeks cijena hrane u narednih nekoliko mjeseci ponovo mogao da se poveća", upozorio je Da Silva.

On je napomenuo da se za narednih deset godina predviđa opadanje ili stabilizovanje cijena hrane u odnosu na tekuće vrijednosti.

"Ipak, one bi u prosjeku bile za 10 do 30 odsto više nego u prethodnoj deceniji", naveo je direktor FAO.

cafe.ba

Da bome da prijeti glad za 10 godina, planeta je dobila 1 milijardu više stanovnika, a i ista je čitavo vrijeme u recesiji, koju su izazvali pohlepni bankari, i dok se s jedne strane zemlja ne obrađuje i propada ne daju se krediti poljoprivrednicima i ljudima sa idejama za obradu površina daju se krediti za kupnju automobila, izgradnju apartmana i sličnih budalaština. Svijet će u svakom slučaju ako se nešto ubrzo ne promijeni uletiti u nekakav veliki rat, jer veliki više neće moći kontrolirati one što umiru od gladi i jako siromašne da ne napadnu i otmu od bogatih ono što im pripada koje su im na neki način oteli.