Jugoslavenske tajne službe

Jugoslavenske tajne službe, dokumentarna serija
Godina proizvodnje: 2012.
Naslov epizode: Staljinovi učenici
Epizoda: 1

Josip Broz ispekao je obavještajni zanat u Moskvi, a subverzivni u Španjolskome građanskom ratu. Uz pomoć sovjetskih tajnih službi prokrčio si je put do vrha Komunističke partije, pri čemu je što denuncijacijama, što podmetanjima, što likvidacijama, eliminirao sve svoje konkurente. Ratnik, državnik, konspirativac sa sedamdeset kodnih imena, najviše na Balkanu: Valter, Viktor, Karlson, Mekas, ing. Babić... Nitko ni danas ne zna zašto se i kada počeo koristiti pseudonimom Tito.
Ova dokumentarno-igrana serija bavi se razdobljem od prvih obavještajnih koraka osnivača JTS-a (školovanje u Staljinovu NKVD-u 1935.-1940.) do posljednjeg atentata Službe državne sigurnosti (Udbe) u emigraciji 1988.

Kroz 10 epizoda serija tematizira više od 60 pojedinačnih slučajeva likvidacija, neuspjelih atentata, otmica, ubojstava u zatvoru i konspirativno-političkih namještaljki, kao i sve glavne valove masovnih represija nad ideološko-klasnim neprijateljem (poratni zločini nad zarobljenicima, obračun s Crkvom i građanskim političarima, Informbiro i Goli otok, sječa srpskih unitarista, gušenje Hrvatskog proljeća...). Također obrađuje i rat tajnih službi protiv gerilskih skupina (četnici, križari i škripari, Feniks '72.).

U seriji će biti riječi i o tome kako su jugoslavenske tajne službe oponašale metode NKVD-a, o 2.000.000 dosjea, tj. jednom agentu na 10 stanovnika (više nego u SSSR-u), torturama, lažnim svjedočenjima, montiranim procesima, smaknućima bez suđenja, tajnim mjestima ukopa, Titovoj opsjednutosti tajnim službama, strukturom tajne službe, nagradama za egzekutore, metodama vrbovanja suradnika, kolateralnim žrtvama itd.

U seriji sudjeluje više od 70 sugovornika - povjesničara i publicista, izravnih sudionika događaja - od šefova, agenata i ubojica tajnih službi preko ondašnjih političkih (partijskih) moćnika do preživjelih žrtava atentata i članova obitelji nastradalih.

Glumac moderator (narator) javlja se s 38 autentičnih lokacija, uglavnom u inozemstvu. Istraživački tim serije obradio je više od 1.000 arhivskih audiosnimki i dokumenata, od kojih će mnogi biti prvi put predočeni javnosti. Rekonstruirano je oko 30 događaja, a u tome sudjeluju poznati hrvatski glumci.

1. epizoda:

Josip Broz ispekao je obavještajni zanat u Moskvi, a subverzivni u Španjolskome građanskom ratu. Uz pomoć sovjetskih tajnih službi prokrčio si je put do vrha Komunističke partije, pri čemu je što denuncijacijama, što podmetanjima, što likvidacijama, eliminirao sve svoje konkurente. Ratnik, državnik, konspirativac sa sedamdeset kodnih imena, najviše na Balkanu: Valter, Viktor, Karlson, Mekas, ing. Babić... Nitko ni danas ne zna zašto se i kada počeo koristiti pseudonimom Tito.
Po uzoru na NKVD, Staljinovu političku policiju, u špilji u Drvaru 13. svibnja 1944. osnovao je Oznu, partizansku tajnu službu. Glavna zadaća bila je proširiti popise takozvanih narodnih neprijatelja, a cilj poslijeratni obračun sa što većim brojem neistomišljenika. Još u Drvaru, dakle, planiran je Bleiburg. Na toj sjednici partizanskoga Vrhovnog štaba sovjetski generali još su jednom poučili maršala Tita najvažnijem pravilu za uspostavu i učvršćenje komunističke vlasti - bez milosti!


Sinopsis: Obrad Kosovac

Uloge: Goran Navojec (Vjekoslav Luburić), Goran Grgić (Alojzije Stepinac), Jan Kerekeš (Jovo Kapičić), Ljubo Kerekeš (Andrija Hebrang), Dušan Bučan (Aleksandar Ranković), Zoran Kelava (Franjo Goreta), Boris Svrtan (Tito), Željko Vukmirica (Tito, stariji)

Scenarij: Andrej Rora
Autor: Miljenko Manjkas
Redatelj: Miljenko Manjkas
Producent: Miljenko Manjkas
Produkcija: Intermedia grupa za HTV
Urednik Dokumentarnog programa: Ninoslav Lovčević

Jugoslavenske tajne službe 1




Jugoslavenske tajne službe 2




Jugoslavenske tajne službe 3




Iskreno se nadam da hrvati, a i ostali balkanci prate seriju, mada čisto sumnjam u to.

Četvrta epizoda "Klopka za gerilce" Pred Jugoslavenskim tajnim službama su četiri velike akcije. Strpljivo pripremanom akcijom u klopku je najprije pao četnički vođa Draža Mihailović. Izdao ga je najbliži suradnik.
U Hrvatsku je ubačeno 19 gerilskih grupa s ciljem rušenja komunizma. Spektakularnom akcijom, Udba ih je sve pohvatala. U akciji kodnog imena 10. april, odnosno Gvardijan, prste je imala i britanska obavještajna služba, a gerilce je izdao suborac, ustaški časnik, Ljubo Miloš.
Većina Kavranove grupe ubijena je tokom isljeđivanja ili strijeljana. Rijetki preživjeli kasnije tvrde da su potpisivali sve što se od njih tražilo, jer da takva mučenja niko ne može izdržati.
Ministar unutrašnjih poslova NDH Mate Frković tri puta je izbjegao sigurnu smrt. Jedni će reći da je imao sreće, a drugi, pravodobnu informaciju.
Za ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem Jugoslavenske tajne službe tragale su od samog kraja 2. svjetskog rata. Atentat je izvršen tek krajem pedesetih.

Udba je naša sudba! Visoki agent Udbe Ilija Stanić (inače osumnjičen za ubojstvo Maksa Luburića) ekskluzivno otkriva kako je srpska tajna služba, po Titovu nalogu, likvidirala hrvatskoga komunističkog vođu Andriju Hebranga, lažno optuženog da je sovjetski, gestapovski i ustaški špijun. U nedostatku dokaza, režim nije smio riskirati suđenje. Nakon što je odbačen prvotni plan da ga se otruje, Hebrang je zadavljen vojničkim remenom, a likvidacija je predstavljena kao suicid vješanjem. Sugovornik tvrdi da je žrtvino tijelo najvjerojatnije spaljeno...

Tito se istrgnuo iz Staljinovog zagrljaja, Jugoslaviji osigurao neovisan status, ali je Rezoluciju Informbiroa (razlaz sa Staljinom 1948.) pratio obračun sa svim protivnicima - stvarnim i potencijalnim. Više od 80 posto zatočenika, naime, dospjelo je na Goli otok bez dokaza i sudske presude - diskrecijskom odlukom tajne službe. Sugovornik Alfred Pal, koji je dvostruki zatočenik Golog otoka, tvrdi da su agenti Udbe imali novčanu premiju po broju osoba koje bi poslali u logor. Udba je na Golom osmislila, implementirala i nadzirala dotad neviđeni, kanibalski zatvorski sustav. Služba uopće nije prljala ruke, kažnjenici su za nju obavljali posao ubijajući se međusobno.

Revolucija jede svoju djecu.Igrano-dokumentarna serija Jugoslavenske tajne službe u šestoj epizodi ekskluzivno emitira snimku četiri desetljeća skrivanog iskaza Udbina agenta Ilije Stanića svojim šefovima o tome kako je po nalogu jugo-režima uspio u Španjolskoj likvidirati zapovjednika endehaških koncentracijskih logora ustaškog generala Vjekoslava Maksa Luburića. Žrtvu je prvo otrovao, a zatim joj rascopao glavu čekićem i štangom. Ekipa JTZ-a suočila je Stanića s kompromitantnom snimkom. U svojoj ispovijedi, danoj izravno u našu kameru, tvrdi da je sudjelovao u zločinu, ali da ga nije neposredno izvršio. A pred Udbom je, dalje tvrdi, punu odgovornost preuzeo na sebe kako bi dobio stan, stalni posao i bijesni automobil! Citirajmo njegovu novu izjavu: "Ja volio život, kupiše mi BMW 2002t. Najljepše auto imo sam u Beogradu tada. Drap boje, a ono unutra plavi štofovi bili. No ja sam se davno pokajao. Pokajao sam se tamo gdje treba, pred oltarom i ispovijedio. Izuzetno mi je krivo i žao što sam učestvovao u nečem što je nedolično čovjeka." U epizodi donosimo i kako su hrvatski kontraobavještajci predvođeni Ivanom 'Stevom' Krajačićem pomogli Titu da ukloni najopasnijeg konkurenta - srpskog centralista i unitarista Aleksandra 'Leku' Rankovića, vladara moćne Udbe, koja je nadzirala oko dva milijuna jugoslavenskih građana. Većina obavještajnih analitičara, pa tako i onih hrvatskih, smatra da je Rankoviću podmetnuto da je prisluškivao 'najvećeg sina naših naroda i narodnosti'.
Redatelj igranih scena: Silvio Jesenković Adaptacija igranih scena: Andrej Rora Sinopsis: Obrad Kosovac

"Oko za oko" u samo pet godina, od pada Rankovića do Hrvatskog proljeća, Jugoslavenske tajne službe u inozemstvu su likvidirale 22 politička emigranta. Ne miruje ni politička emigracija.
Udbini agenti nagovaraju Franju Goretu da ubije četvoricu vođa najopasnije emigrantske organizacije Hrvatskog revolucionarnog bratstva - HRB. Umjesto njih Goreta je likvidirao jugoslavenskog konzula Savu Milovanovića i postao stalna Udbina meta. Preživio je dva atentata. S atentatorom se ponovno sreo u Domovinskom ratu. Sedma epizoda donosi Goretinu ispovijest.
Ljepuškasta Njemica, suradnica Udbe, zavela je člana HRB-a, Marijana Šimundića, namamila u osamu, gdje ga je likvidirao Udbin ubojica. Egzekutor i Udbina agentica nesmetano su živjeli u Jugoslaviji. Ona je hićena 15-ak godina poslije, prilikom ulaska u Njemačku i osuđena na dugogodišnju zatvorsku kaznu. Epizoda donosi rekonstrukciju likvidacije temeljenu na sudskoj presudi.
Vlč. Krunoslav Draganović imao je prijatelje među mnogim utjecajnim političarima i obavještajcima u svijetu, ali i golemu građu o poslijeratnim partizanskim zločinima nad hrvatskim zarobljenicima. Kada je odlučio objaviti knjigu, otet je i doveden u Jugoslaviju i zatvoren. Udba ga je nadzirala sve do smrti 1982. u Sarajevu. Dvojica hrvatskih emigranata koji su nastavli Draganovićev rad nisu bili njegove sreće - Udba ih je likvidirala, Ivu Bogdana 1981. u Buenos Airesu i Nikicu Martinovića 1975. u Klagenfurtu.
Uloge: Goran Navojec (Vjekoslav Luburić), Goran Grgić (Alojzije Stepinac), Jan Kerekeš (Jovo Kapičić), Ljubo Kerekeš (Andrija Hebrang), Dušan Bučan (Aleksandar Ranković), Zoran Kelava (Franjo Goreta), Boris Svrtan (Tito), Željko Vukmirica (Tito, stariji), Ivica Pucar (Sreten Žujović), Duško Modrinić (Milovan Đilas), Ivan Đuričić (Ivo Lola Ribar), Ante Krstulović (Edvard Kardelj), Zlatko Ožbolt (Dobroslav Čulafić), Mladen Vasary (Krunoslav Draganović), Marko Makovičić (Franjo Herljević)

"Gerilske skupine na tlu Jugoslavije" Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB), tajna organizacija u inozemstvu, tijekom 60-ih i 70-ih u Jugoslaviju ubacuje tri terorističke i gerilske skupine. Šira javnost niti danas o tome gotovo ništa ne zna.
Skupina Fenix ubačena je 1972. i više od mjesec dana vodila je borbe u šumama središnje Bosne i južne Hrvatske s jugoslavenskom vojskom. Cilj joj je bio podići ustanak hrvatskog naroda i izboriti samostalnost.
8. epizoda "Jugoslavenskih tajnih službi" donosi nikad ispričanu priču o tim akcijama. Rekonstrukcija se temelji na razgovorima s dvadesetak sudionika s obje strane. Pred kamerama prvi put govori čelnik HRB-a Jure Marić.
Nakon gušenja akcije, kao njezina izravna posljedica, uslijedio je i niz likvidacija u zemlji i inozemstvu.
Uloge: Goran Navojec (Vjekoslav Luburić), Goran Grgić (Alojzije Stepinac), Jan Kerekeš (Jovo Kapičić), Ljubo Kerekeš (Andrija Hebrang), Dušan Bučan (Aleksandar Ranković), Zoran Kelava (Franjo Goreta), Boris Svrtan (Tito), Željko Vukmirica (Tito, stariji), Ivica Pucar (Sreten Žujović), Duško Modrinić (Milovan Đilas), Ivan Đuričić (Ivo Lola Ribar), Ante Krstulović (Edvard Kardelj), Zlatko Ožbolt (Dobroslav Čulafić), Mladen Vasary (Krunoslav Draganović), Marko Makovičić (Franjo Herljević)
Redatelj igranih scena: Silvio Jesenković
Adaptaacija igranih scena: Andrej Rora
Sinopsis: Obrad Kosovac

"Preuranjena samostalnost" ... Nakon što se 1966. obračunala sa srpskim unitaristima i centralistima predvođenima Aleksandrom Rankovićem, vojna Kontraobavještajna služba (KOS) po Titovu je nalogu odigrala ključnu ulogu i u gušenju Hrvatskog proljeća. Obje akcije operativno je vodio jedan te isti Hrvat, Slavonac - general Ivan Mišković zvani Brk. Stolujući u vili Weiss, kao ondašnji šef KOS-a iz pozadine je izdavao direktive kako da se likvidira studentski pokret i uhite najistaknutiji hrvatski sveučilištarci (Čičak, Budiša, Dodig, Paradžik). U njegovoj je 'kuhinji' nastao i popis tzv. Komiteta pedesetorice - izmišljotina o postojanju vrhovnog stožera 'hrvatske kontrarevolucije'! Cilj je bio psihološko-propagandno pripremiti teren za daljnje represalije. Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske, naime, bio je formirao posebnu ideološku komisiju koja je odlučivala tko će od proljećara ('maspokovaca') u zatvor, tko će ostati bez posla, a tko će - kao najblaža kazna - biti izbačen iz Partije. Oko 10.000 ljudi tada je nastradalo. Istodobno, nakon gušenja Hrvatskog proljeća, jugoslavenski režim pojačao je teror nad političkom emigracijom. Samo u razdoblju od 1972. do 1980. Služba državne sigurnosti (nekadašnja Udba) ubila je 22 hrvatskih iseljenika, među njima i Brunu Bušića. Pritom se najčešće zaboravlja da su (po republičkom ključu) Hrvate u pravilu likvidirali Hrvati! Udbini atentatori za nagradu su dobivali novac, bijesne automobile, stalni posao, stanove, kafiće, čak i hotele!
Uloge: Goran Navojec (Vjekoslav Luburić), Goran Grgić (Alojzije Stepinac), Jan Kerekeš (Jovo Kapičić), Ljubo Kerekeš (Andrija Hebrang), Dušan Bučan (Aleksandar Ranković), Zoran Kelava (Franjo Goreta), Boris Svrtan (Tito), Željko Vukmirica (Tito, stariji), Ivica Pucar (Sreten Žujović), Duško Modrinić (Milovan Đilas), Ivan Đuričić (Ivo Lola Ribar), Ante Krstulović (Edvard Kardelj), Zlatko Ožbolt (Dobroslav Čulafić), Mladen Vasary (Krunoslav Draganović), Marko Makovičić (Franjo Herljević)

"I poslije Tita - Tito" ... Posljednja epizoda serijala donosi niz dosad skrivanih dosjea o likvidacijama hrvatskih emigranata, među njima i Inina direktora Stjepana Đurekovića: kako je Služba državne sigurnosti (bivša Udba) vrbovala ubojice, kako su se pripremale akcije te tko je, najvažnije, odobravao atentate! Tako u presudi Višega njemačkog suda u Münchenu, prešućivanoj u nas, doslovce stoji: 'Do Titove smrti 1980. godine on je osobno donosio potrebne odluke. Nakon toga su za naredbe likvidacija bili zaduženi nositelji političkih funkcija u okviru pojedinih izvršnih komiteta Saveza komunista'.
Na kraju serijala otkriva se i kako su se Udba i KOS (vojna kontraobavještajna služba) planski uključile u proces raspada Jugoslavije i stvaranja nacionalnih država! Prvi cilj: biti amnestiran za sve dotadašnje zločine. Drugi cilj: zauzeti pozicije u novom sistemu, zadržati povlastice te utjecaj na političko-gospodarske tokove. U tom kontekstu analitičari tumače i činjenicu da je dr. Franji Tuđmanu hrvatska (republička) Služba državne sigurnosti još 1987. - daleko prije nego ostalim političkim zatvorenicima - izdala putne isprave!
Uloge:Ivica Pucar (Sreten Žujović), Duško Modrinić (Milovan Đilas), Ivan Đuričić (Ivo Lola Ribar), Ante Krstulović (Edvard Kardelj), Zlatko Ožbolt (Dobroslav Čulafić), Mladen Vasary (Krunoslav Draganović), Marko Makovičić (Franjo Herljević)