Profitabilni uzgoj i izvoz egzotičnog voća i povrća

Azijska trešnja liči

Da se čekanje ispita na fakultetu i kraćenje vremena čitajući novine nekima može i te kako isplatiti, pokazao je primjer poduzetnika Ivana Šuloga, koji je potaknut novinskim člankom odlučio pokrenuti vlastiti posao - uzgoj egzotičnog voća i povrća. Naime, prije više od 10 godina odlučio je kupiti sjeme kiwano krastavca i na području Bistre počeo s uzgojem. Iako je čak tri godine zaredom sav urod propadao, i to prije svega zbog nemogućnosti pravilnog skladištenja, Šulog nije odustao, pa tako danas tvrtka izvozi oko 20 egzotičnih kultura, među kojima su tikvice zucchini, hokkaido tikva, jeju dinja te peruanska jagoda. Od svojih početaka tvrtka Exotic King napredovala je do te mjera da danas mjesečno izvozi između 150 i 200 tona voća. Naime, od ukupne proizvodnje, čak 80 posto izvoze u Italiju, Englesku i Nizozemsku. Preostalih 20 posto prodaje se na domaćem tržištu, a kao razlog zašto taj broj nije veći, Šulog navodi činjenicu da okruženje baš ne prepoznaje potencijal u egzotičnom voću. »Vjerujem da postoji mogućnost širenja na domaćem tržištu, no nažalost - većini je lakše prodavati salatu i krumpir, na što su ljudi navikli, nego u poslovanje uvoditi nove stvari i potencirati uvođenje novih prehrambenih navika«, kazao je vlasnik tvrtke Exotic King. Iako je jedini u Hrvatskoj koji se bavi uzgojem egzotičnog voća, od države nije dobio nikakve poticaje, no kaže da ih nije ni tražio, jer smatra da se sve može zaraditi vlastitim radom. Kao razlog zašto se u Hrvatskoj poduzetnici, njegovu primjeru unatoč, ne orijentiraju k uzgoju egzotičnih kultura, Šulog navodi da su mnogi još uvijek skeptični prema toj proizvodnji, pa se radije bave onim što već dobro poznaju, poput uzgoja kukuruza. » Da se cijela Hrvatska bavi uzgojem egzotičnog voća i povrća, Europa još uvijek ne bi pokrila svoje potrebe za tim proizvodima. Na primjer, samo u Englesku tjedno uđe oko 200 šlepera slatkoga krumpira«, kazao je Šulog. Voće i povrće koje uzgaja raste isključivo na otvorenim površinama, a riječ je oko 70 hektara zemljišta, dok se tek priprema sadnica obavlja u staklenicima. Iako uzgoj nije toliko zahtjevan, najviše problema proizvođači su imali s usklađivanjem s europskim standardima, i to što se tiče ambalaže. Tvrtka Exotic King uskoro planira proširiti proizvodu, pa će se tako uzgoj egzotičnog voća dijelom preseliti i na neke od hrvatskih otoka. »Iako smo se većinom orijentirali na izvoz, u posljednje vrijeme sve više smo prisutni i na domaćim sajmovima, gdje su nas posjetitelji upozorili da bi rado kupili neke od naših proizvoda, no ne znaju kako ih pripremiti. Tako smo izradili i kuharice s receptima s egzotičnim voćem«, rekao je Šulog.

Izvor: http://www.agroklub.com

Tikva prinčeva kruna

Kada bi se cijela Hrvatska bavila uzgojem egzotičnog voća i povrća, Europa još uvijek ne bi pokrila svoje potrebe za tim proizvodima, kazao nam je jedini veliki proizvođač takvog voća i povrća u Hrvatskoj, vlasnik tvrtke Exotic King Ivan Šulog. On i supruga Ivana već više od desetljeća u Bistri pokraj Zagreba u plastenicima proizvode 13 vrsta voća i povrća (kwangoo, žutu lubenicu, marakuju, jeja dinju, kiwano krastavac, peruansku jagodu...), a 90 posto toga što proizvedu izvezu u Nizozemsku, Veliku Britaniju, Italiju i Sloveniju. Mjesečni im je izvoz između 300 i 400 tona, a potrebe su takve da bi isto toliko mogli izvoziti i tjedno.

“Potencijal je velik, no nemamo uvjeta za veću proizvodnju. Nedostaju prije svega skladišta, a potom i druga infrastruktura”, rekao nam je Šulog, odgovarajući na pitanje može li se povećati proizvodnja. To je uglavnom i razlog zbog kojeg je uzgoj tog voća i povrća u Hrvatskoj rascjepkan, što se uzgaja na malim površinama i što su drugi mali proizvođači orijentirani samo na domaće tržište.
Europske burze voća
Većina se poljoprivrednika neprestano žali na probleme i gubitke, a uvoz je veći nego ikada. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih sedam mjeseci ove godine izvezli smo hrane za 580 milijuna američkih dolara, a uvezli za čak milijardu dolara. Najviše smo uvezli voća i povrća, i to 11 puta više nego lani, ukupno 1,2 milijarde kuna. Svake godine samo voća uvezemo za oko 180 milijuna dolara.

''Poljoprivrednici se žale jer su prevareni. Netko im je sugerirao da se bave nečim što je danas neprofitabilno. Ministarstvo je davalo poticaje za primjerice proizvodnju mlijeka, a farme danas propadaju. Uzgajivači kao što smo mi nemaju nikakve pomoći ni od lokalne zajednice niti od Ministarstva. Sve što smo napravili, napravili smo potpuno sami”, istaknuo je Šulog.

Dodao je i da izvoz sami organiziraju, a procedura je prilično zahtjevna i komplicirana. Moraju se poštivati standardi europskog tržišta, primjerice prilikom pakiranja te izgleda voća i povrća. Robu voze vlastitim kamionima, a prodaju je na burzama voća i povrća.

Izvor: http://www.agroklub.com