Sastav

Treba mi sastav na temu Moja najlepsa uspomena.Treba mi hitno

Jel moze neko da napise sastav na temu:Povezite Biblijsku misao"Istite i dace vam se,trazite i naci cete,kucakte i otvori ce vam se''sa Andjelijinim postupcima?Ako mozete,molim vas,treba mi za sytra ujutru.

Zavjese su se odavno spustile pozoriste je tiho i ljudi odlaze polako
Predstava je trajala dugo a prica se zavrsila tuzno
Svi su bili pod snaznim utiskom tako da niko nije mogao komentarisati samo se tiha zebnja u srcu pitala: Zar je to moguce?
Bila je to najljepsa i najiskrenija ljubavna prica ikada vidjena u njihovom pozoristu ali tragican kraj je sve rastuzio
Potres u srcu koji je dozivio ON nije se mogao izmjeriti nikakvom spravom ali i pored toga mogao je shvatiti poruku njenog srca da je ljubavi kraj
Nije osjecao bol kao nekada , sada je osjecao samo prazninu, crnu rupu koju je trebalo zakrpiti, pokriti.....
I dalje mu pred licem lebdi njen caroban osmijeh ali nekako dalek, tudji i nedokuciv za njega
bez obzira na veliku tugu odlucio je da nece plakati jer je u proslosti previse gorkih suza prolio


Ne, nece je moci zaboraviti tek tako, zaboraviti NE, nikako, ostace mu vjecan spomenik nesretnoj ljubavi
Ne krivi je, ne kune je, jer mnogo toga nije bilo na njihovoj strani
, jednostavno se sudbina poigrala sa njima
Za svoj poraz nece traziti utjehe u drugim ljubavima, one su tako daleko od njega i ne zrace kao najljepse usne na svijetu
Volio bi da joj moze reci da je nju, samo nju najvise volio na svijetu, jedina je bila u srcu njegovom
Na spavanje je isao sa mislima o njoj, sanjao mirise plave, budio se sa nestasnim kestenjem koje je svijetlilo u mraku


Ali kada usne zanijeme, rijeci se izgube u tisini, tada je sreci kraj
iako to niko nije zelio
Razmisljao je da napise pjesmu, pjesmu o najtuznijem rastanku na svijetu, ali....umoran je od svih pjesama jer mu samo tugu donose u sjecanja
Smiren je , razmislja polako o svemu, svjestan da bol ne moze promijeniti stanje, vec pokusava da se navikne na samocu koju donosi novi dan

Ponekad pomisli da se samo igrala sa njim kao dijete sa novom igrackom koja jednog dana mora da dosadi ali mu tihi glas iz srca dopire: To ne moze biti istina!
Svjestan je kazne s kojom se mora suociti, ceka ga odlazak u zaborav a mozda je to zasluzio
Brodovi su njihovi umorno spustili jedra, okean je bio prevelik za njih, dok galebovi lete u bolje krajeve on se sa sjetom sjeca njih
Odlucio je da ce biti jak, nece slijediti bol, samo ponekad ce zaiskriti suza, na pomen imena njenog

Razim Bijelic