10 zdravih navika s Mediterana

Poboljšajte zdravlje i smršavite uz mediteransku kuhinju

Duži životni vijek, smanjen rizik od obolijevanja od srčanih bolesti, raka i dijabetesa samo su neke od prednosti mediteranske prehrane. Nedavna otkrića da mediteranska prehrana u trudnoći može kod djece smanjiti mogućnost obolijevanja od astme i alergija dodatni su argumenti za ovaj način prehrane.
Mediteranskog načina prehrane se jednostavno pridržavati, osobito u našim krajevima gdje je to tradicionalna kuhinja. Dr Antigone Kouris nutricionistica s Monash University, rodom iz Grčke kaže kako se tradicionalna mediteranska prehrana sve više “modernizira” i prilagođava suvremenom načinu životu, no mnoge osnovne principe te prehrane možete jednostavno uklopiti u svakodnevni život:

Jedite mahunarke – mahunarke su vrlo česte na Mediteranu, a u tradicionalnoj grčkoj kuhinji se jedu dva puta tjedno, kako bi se izbjeglo meso iz vjerskih razloga. Istraživanja su pokazala da su mahunarke najvažnija hrana koja doprinosi dugovječnosti.

Jedite mnogo tamnozelenog lisnatog povrća poput špinata, blitve, kelja, prokulice i zelene salate, jer su izvrstan izvor magnezija i folne kiseline.

Jedite povrće intenzivnih boja poput rajčice ili paprike – sadrže mnogo antioksidanata uključujući likopen.

Koristite ekstra djevičansko maslinovo ulje – postoje dokazi, kaže dr. Kouris, da maslinovo ulje ne pridonosi debljanju kao što to čine masnoće životinjskog porijekla i obrađene biljne masnoće koje su pune zasićenih i trans-masnih kiselina.

Uključite u prehranu fermentirane namirnice poput jogurta ili feta sira, jer vam pomažu pri održavanju zdravlja crijevne flore.

Polako kuhajte meso s povrćem uključujući rajčice, češnjak, luk i maslinovo ulje. Ovako polako pirjano meso ima manje kancerogenih tvari od pečenog. Pirjanjem, osim toga u povrću zadržavate nutrijente.

Svježa riba i morski plodovi – ovo je meso zdravije od crvenog.

Koristite začine poput origana, ružmarina, mente i kopra. Uz njih će vam povrće imati mnogo bolji okus.

Grickajte sjemenke i orašaste plodove. To mogu biti koštice bundeve, orasi, lješnjaci, bademi, ali i sušeno i svježe voće.

Nemojte ocat koristiti samo za salatu. Dodajte ga i u druga jela. Osim što ima kiselkast okus, ocat snižava glikemični indeks (GI) hrane koju jedete, što pomaže tijelu da apsorbira više željeza.

Izvor: theage.com.au